Dubrovnik ima posebno mjesto na kulturnoj karti svijeta, nastavljamo valorizaciju naše kulturne i povijesne tradicije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jutros, prije sjednice Vlade u Dubrovniku, na otvaranju konferencije "Sinergija materijalne i nematerijalne baštine" u amfiteatru kampusa Sveučilišta u Dubrovniku.

Na konferenciji je sudjelovao i direktor UNESCO-a za kulturu i izvanredna stanja Lazare Eloundou, a uz predsjednika Vlade obratila se i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Predsjednik Vlade Plenković prigodno se obratio skupu govorom koji donosimo u cijelosti: 

Zadovoljstvo mi je danas s vama sudjelovati na konferenciji kojom s ponosom obilježavamo 40. obljetnicu upisa Staroga grada na Popis svjetske baštine i 10. obljetnicu upisa Feste Svetog Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Kao mediteranska i srednjoeuropska država, Hrvatska posjeduje brojna, ali i raznovrsna kulturna i prirodna dobra. 

Ovo je stoga prigoda da se još jednom prisjetimo bogate povijesti te goleme kulturne i umjetničke tradicije koja svojim razmjerima i značenjem ima dimenzije nacionalne povijesti koja se može mjeriti s mnogo većim zemljama nego što je Hrvatska.
​
Dubrovnik u našoj povijesti, ima svoje posebno mjesto, kao i njegovi velikani.

Grad je sa svojom kulturnom i političkom poviješću zauzeo privilegirano, gotovo mitsko mjesto u hrvatskoj nacionalnoj tradiciji, a zlatnim je slovima upisan i na kulturnoj karti svijeta. 

Upravo činjenica da se 1979. dogodio taj ključni upis na Popis svjetske baštine i da je tradicija štovanja dubrovačkoga Parca 2009. uvrštena na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, govori o univerzalnim i međunarodnim dimenzijama ovoga grada.

Grad je svoju bogatu i raznoliku baštinu, kroz tisućljetno trajanje i povijesne mijene, uspješno očuvao do današnjih dana i postao vjerni svjedok minulih vremena. To je posebno značajno, jer je odolio brojnim izazovima, prije svega zagovorom svog zaštitnika sv. Vlaha i mudrošću 
Dubrovčana, i znao je ostati svoj, a isto tako odoljeti i velikim prirodnim nepogodama, poput potresa, ali  i vojnoj agresiji. 

Dubrovnik je svojevrsni „grad-muzej“. Grad  u kojem je izrazit niz kulturnih utjecaja, a njegova povijest, tako snažno upisana u memoriju svakoga Dubrovčanina, ogleda se u svekolikoj kulturnoj baštini od prapovijesti, antike, ranog srednjeg vijeka, sve do novijeg doba. 

I stoga, kada vodimo računa o upisu iz 1979., kada uz brojne materijalne ostatke koji svjedoče o kontinuiranoj prisutnosti čovjeka na ovim prostorima, vodimo računa i o tome da se brine i o nematerijalnoj baštini. 

Stoga treba posebno istaknuti Festu svetog Vlaha koja je u kontinuiranom povijesnom trajanju, praktički već od kraja 10. stoljeća do danas zadržala svoje tradicionalne i prepoznatljive odlike i vrsnoću izričaja. 

Tako je čvrsto oblikovala lokalni i nacionalni kulturni pejzaž svestranim pojavnostima, povezujući materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu prožimljujućom kršćanskom i duhovnom dimenzijom. 

Stoga je i Vlada Republike Hrvatske, u dogovoru sa gradonačelnikom i županom, odlučila svoj boravak u Dubrovačko-neretvanskoj županiji organizirati upravo povodom i Dana grada i Feste svetoga Vlaha, dajući na taj način dodatni respekt i poštovanje prema tradiciji grada.

Hrvatska je kao potpisnica jednog od najratificiranijih UNESCO-ovih normativnih instrumenata, Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, aktivna u provođenju njezinoga načela zaštite svih kulturnih dobara na njezinu području.

To se osobito odnosi na zaštitu kulturnih i prirodnih dobara koja je tijekom godina, doprinosom mnogih zaslužnih stručnjaka, upisana na Popis svjetske baštine.

Stoga je Hrvatskoj bila posebna čast da smo četiri godine, između  2013. i 2017. bili članicom prestižnog Odbora za svjetsku baštinu, pogotovo ako ga shvatimo kao neko Vijeće sigurnosti UNESCO-a.

Izbor Hrvatske u ovo ugledno stručno međuvladino tijelo koje odlučuje o baštini svijeta bila je potvrda naše izvrsnosti na području zaštite prirodne i kulturne baštine.

Ona je svjedočila i o visokom ugledu koji uživamo u UNESCO-ovim stručnim tijelima na području međunarodne kulturne suradnje. 

Zbog svog iskustva porušene i uništene kulturne baštine i poslijeratne obnove, uključujući i u Dubrovniku, razumijemo važnost da se pomogne ugroženoj baštini svijeta. Stoga smo predložili i bili prvi koji su dali, kao što je spomenuo direktor Eloundou, financijsku potporu Fondu za obnovu uništene baštine Malija, a najavio bih i hrvatsku potporu UNESCO-ovim velikim naporima u obnovi Mosula u Iraku.

Slijedeći temeljne postavke Konvencije, Ministarstvo kulture nastavilo je biti marljivim čuvarom i promicateljem vrijednosti svih kulturnih dobara u našoj domovini. U tom kontekstu, ulažemo posebne napore kako bi se na najbolji način i najboljim izborom obogatilo i UNESCO-ove Popise. 

S ponosom ističemo činjenicu o već 10 upisanih kulturnih i prirodnih dobara na 14 lokaliteta, a vjerujemo i u opravdanost novih nominacija koje pripremamo.

Hrvatska je, također među prvim državama na svijetu, ratificirala Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine 2003. godine te je od tada upisala 17 nematerijalnih kulturnih dobara. Sve to svjedoči o brizi hrvatskih stručnih službi na području očuvanja kulturnih i prirodnih dobara za mlade naraštaje i budućnost.

Upravo o tom njegovanju tradicije i emancipacije onoga što su nam dali naši preci, govorila je ministrica i stoga cijenim rad svih vas koji tome dajete veliki doprinos, jer s ovakvom kulturom i  uspjesi u turizmu imaju sasvim drugu dimenziju. 

U okviru Europske godine kulturne baštine, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO zajedno s UNESCO-om i Europskom unijom priprema Europski forum mladih u baštini kojemu je glavni cilj obrazovanje o svjetskoj baštini i umrežavanje za bolju zajedničku budućnost.

Bez kontinuiranog ulaganja u znanje, a na tome radimo i u domeni obrazovanja, nemoguće je kvalitetno voditi brigu o zaštiti kulturne baštine. 
Upravo zato projektom „Svjetska baština u rukama mladih“ promičemo umjetničko obrazovanje te potičemo mlade da rade na očuvanju i promicanju naše baštine. 

Stoga cijenimo potporu UNESCO-a, koji ovakvim projektima pridonosi osviještenosti svih dionika za prepoznavanje svjetske baštine kao ključne elemente stabilnosti  i dijaloga među zemljama u svijetu.

Hrvatska Vlada posebnu skrb posvećuje živoj kulturi, nastojeći pridonijeti osnovnim ciljevima kulturnoga razvitka, a to je poticanje kreativnosti i umjetničke izvrsnosti, kao i nastojanje da kulturni sadržaji budu dostupni svima, ali i razvoj 
kulturnog turizma.

Zaštitom fenomena nematerijalne kulturne baštine čuva se tradicija, ali i stvaraju preduvjeti za gospodarsku valorizaciju naših kulturnih i povijesnih posebnosti dok Dubrovnik, kao jedan od kulturnih središta Hrvatske, potičući umjetničku izvrsnost, ugošćuje najveće svjetske umjetnike iz područja izvedbenih, likovnih i novo-medijskih umjetnosti. 

Više od milenija Dubrovnik štuje svog svetoga Vlaha, svog Parca, a on mu i uzvraća ljubav i daje zaštitu. To ovom gradu daje poseban pečat. Zahvaljujem i našim zastupnicima, posebno Dubravki Šuici koja je jako puno učinila u Europskom parlamentu da jedan širi krug naših prijatelja i partnerskih zemalja do kraja razumije što je Dubrovnik i što za ovaj grad znači sv. Vlaho, brojnim manifestacijama koje su organizirane i u Bruxellesu.   

Stoga uz ovaj krasan dan obilježavanja 40. i 10. godišnjice, veselim se svim aktivnostima koje smo zajednički organizirali, kako bi u nedjelju rekli: 
„Živio sv. Vlaho!“ 

Hvala vam

Pisane vijesti | Andrej Plenković