Preskoči na glavni sadržaj
Zatvori

BOŽINOVIĆ NA ODBORU ZA PRAVOSUĐE

Blage sankcije mogu utjecati na ponavljanje kaznenih djela i osjećaj nekažnjivosti kod počinitelja

Nakon tragedije u Drnišu ministar je na sjednici Odbora za pravosuđe istaknuo potrebu učinkovitijeg institucionalnog odgovora, uz analizu kaznene politike i problema recidivizma.

Blage sankcije mogu utjecati na ponavljanje kaznenih djela i osjećaj nekažnjivosti kod počinitelja
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina sa suradnicima sudjelovali su danas na tematskoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe posvećenoj institucionalnom odgovoru na tragediju u Drnišu i mogućim promjenama u sustavu zaštite građana od počinitelja najtežih kaznenih djela.
 
Ministar Božinović istaknuo je važnost i nužnost ovakvih rasprava između svih institucija koje čine tzv. lanac pravde, zaključivši da se upravo nakon tragedija poput nedavne u Drnišu postavlja pitanje jesmo li svi kao sustav učinili sve što smo mogli i što danas možemo promijeniti kako bismo sutra još bolje i učinkovitije štitili naše sugrađane.
 
Neovisnost sudova nije i ne smije biti predmet rasprave
 
Kazao je kako rad multidisciplinarne radne skupine koja priprema zakonske izmjene predstavlja iskorak, no na današnjoj sjednici poseban naglasak stavio je na pitanje kaznene politike i analizu službenih statističkih podataka, istaknuvši kako oni pokazuju da se kod velikog broja kaznenih djela uvjetne osude pojavljuju kao dominantan oblik sankcioniranja.
 
„Neovisnost sudova nije i ne smije biti predmet bilo kakve rasprave. Sudac mora odlučivati slobodno, prema zakonu i okolnostima svakog pojedinog slučaja. Međutim, ako imamo tisuće presuda tijekom niza godina, onda one predstavljaju određenu činjenicu koju je legitimno analizirati“, rekao je ministar.
 
Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kod velikog broja kaznenih djela uvjetna osuda se pojavljuje kao dominantan oblik sankcioniranja.
 
Policija godišnje prijavi više od 27 tisuća počinitelja kaznenih djela, optuženih je 13.962 ili 51%, a osuđenih je 11.882.
 
Od ukupnog broja osuđenih osoba, kazna zatvora izrečena je za 11.575 osoba, a u 1.954 slučaja riječ je o bezuvjetnoj kazni zatvora, dok se u najvećem dijelu radi o uvjetnim osudama.
 
Što se tiče detaljnijih podataka, ministar je iznio sljedeće statistike: kazneno djelo iskorištavanja djece za pornografiju - 67 % uvjetnih osuda, kazneno djelo povrede djetetovih prava - 91 % uvjetnih osuda, kazneno djelo nasilja u obitelji - 86 % uvjetnih osuda, kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama - 68 % uvjetnih osuda, kazneno djelo prisile prema službenoj osobi - 74 % uvjetnih osuda, kazneno djelo napada na službenu osobu - 75 % uvjetnih osuda, kazneno djelo nasilničkog ponašanja - 87 % uvjetnih osuda te kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari - 93 % uvjetnih osuda.
 
Božinović je upozorio da takva praksa sankcioniranja, prema iskustvima policije s terena, može utjecati na ponavljanje kaznenih djela i osjećaj nekažnjivosti kod dijela počinitelja. Napomenuo je i da su bezuvjetne kazne koje se izreknu najvećim dijelom minimalne, iako su zakonski okviri strogi, što ne pridonosi svrsi kažnjavanja - općoj i posebnoj prevenciji.
 
Istaknuo je kako policijski službenici svakodnevno na terenu uočavaju problem recidivizma, odnosno ponavljanja kaznenih djela od strane istih počinitelja, što je vrlo zabrinjavajuća činjenica.
 
Ministar je naglasio kako policija dosljedno obavlja svoj dio posla, kao i da sankcionira vlastite službenike kada utvrdi nepravilnosti u njihovu radu.
 
Osvrnuvši se na nedavni tragični slučaj u Drnišu, ponovio je kako je policija postupila po svim zaprimljenim prijavama te podsjetio da je još 2023. godine vlastitim operativnim radom otkrila i prijavila počinitelja zbog nezakonite izrade oružja.
 
„Svi imamo ozbiljnu odgovornost i prema našim građanima i prema onima koji će se tek roditi. Možda je ovo prilika da podvučemo crtu i napravimo sustav puno učinkovitijim u interesu svih ljudi koji žive u Hrvatskoj“, poručio je Božinović.
 
Blage sankcije mogu utjecati na ponavljanje kaznenih djela i osjećaj nekažnjivosti kod počinitelja

Nakon tragedija, poput nedavne u Drnišu, postavlja se pitanje jesmo li kao sustav učinili sve što smo mogli i što danas možemo promijeniti kako bismo sutra još bolje i učinkovitije štitili naše sugrađane.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović

O lažnim dojavljivačima o bombama: Sustav će ih prije ili kasnije otkriti

U izjavi za medije nakon tematske sjednice Odbora za pravosuđe, ministar se osvrnuo na podizanje optužnice za terorizam protiv 19-godišnjaka, koji je krajem travnja ove godine iz Ploča slao lažne dojave o podmetnutim bombama, istaknuvši da za ovakav slučaj predviđena kazna u trajanju od jedne do osam godina zatvora.

"Netko mora kroz vlastite postupke, ali i od ostalih struktura vlasti, dobivati poruku da je to nedopustivo ponašanje unošenja nemira. Sve sreća da smo zajedničkim naporima uspijevali to prevenirati kako ne bi preraslo u neku vrstu panike", kazao je Božinović.

Dodao je da će prijavljena osoba i svi drugi koji su potencijalni počinitelji sličnog kaznenog djela, kad budu čuli presudu, shvatiti kako se to ne isplati i da to nije dječja igra.

Upitan za detalje kriminalističkog istraživanja oko dosadašnjih lažnih dojava o bombama, Božinović je istaknuo da policija provodi izvide te da će o njihovim rezultatima izvijestiti javnost.

"Malo je reći da hrvatska policija unazad pet godina, iz godine u godinu, ima preko 75 posto rješivosti svih kaznenih djela", istaknuo je.

Komentirao je i krađu podataka o više od pola milijuna hrvatskih učenika i nastavnika. Ministar je rekao da policija po podignutoj kaznenoj prijavi provodi izvide i intenzivno radi na otkrivanju počinitelja, razmjeru štete i kako je do nje došlo.

Izvor: MUP/Hina/Vlada

Slične vijesti