„To govori o velikom obnoviteljskom pothvatu kroz koji smo svi zajedno prolazili u proteklih nekoliko godina nakon razornih potresa koji je proživio naš Zagreb u ožujku 2020.“, kazao je Plenković.
Pritom je istaknuo veliki angažman države, kao i čelnih osoba različitih fakulteta, bolnica, škola, kulturnih, javnih i sakralnih ustanova. Podsjetio je da je u obnovu dosad uloženo 5 milijardi i 120 milijuna eura, od čega 3 milijarde i 100 milijuna za zagrebački, a više od 2 milijarde za petrinjski potres.
Obnovu Fakulteta elektrotehnike i računarstva ocijenio je velikim i ozbiljnim projektom, kazavši da je riječ o zgradama koje imaju svoju relevantnost u suvremenoj hrvatskoj arhitekturi.
Najviši suvremeni protupotresni standardi
„Zato mi je drago da nešto više od 70 milijuna eura iz različitih izvora - Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Fonda solidarnosti i državnog proračuna - osiguralo kvalitetne i dostojne uvjete rada na fakultetu koji je obrazovao generacije inženjera“, ustvrdio je.
Istaknuo je i da su zgrade Fakulteta nakon obnove sigurne u protupotresnom smislu, što je ocijenio važnim za njegovih skoro 700 zaposlenika i 4000 studenata. Dodao je da je upravo ta odluka o najvišim suvremenim protupotresnim standardima utjecala i na cijenu obnove, ali i njezino trajanje.
Pritom je kazao da je odabir pao na skuplje i u vremenskom smislu zahtjevnije, ali sigurnije i dugoročno isplativije rješenje.
Izrazio je zadovoljstvo što je ogroman dio sredstava za obnovu utrošen za jačanje infrastrukture obrazovnih i sveučilišnih objekata. Kazao je da je u Zagrebu i na području Sisačko-moslavačke županije riječ o 64 projekta obrazovne infrastrukture, ne samo sveučilišta i fakulteta, već i osnovnih i srednjih škola te dječjih vrtića.
Premijer je Fakultet elektrotehnike i računarstva istaknuo kao najveći projekt cjelovite obnove. „Uspjeli ste na kvalitetan način privesti kraju zgradu B i C, a Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine financira projektnu dokumentaciju za novu zgradu fakulteta koja reflektira vaše ambicije da se infrastrukturno širite i jačate“, ustvrdio je.
Rekao je da se obnovom ovih zgrada ne ulaže samo u prostor, već i u sposobnost Hrvatske da razumije, oblikuje i predvodi tehnološke promjene koje će u narednim desetljećima određivati gospodarsku snagu, sigurnost i tehnološku samostalnost države. Dodao je pritom da tehnološka revolucija nije pitanje budućnosti, nego se ona već danas događa.
Kazao je da umjetna inteligencija sve više izlazi iz digitalnog i ulazi u fizički svijet. „Povezana s novom generacijom robota, koji mogu opažati, učiti i prilagođavati se, otvara promjenu koja bi po svojom dosegu mogla biti usporediva s elektrifikacijom“, ustvrdio je Plenković. Dodao je pritom da roboti, koji su dosad uglavnom obavljali unaprijed zadane i pojedinačne zadaće, postaju sposobni pomagati čovjeku u proizvodnji, zdravstvu, prometu, poljoprivredi i skrbi za starije.
Tehnološka sposobnost pitanje nacionalne sigurnosti i obrambene sposobnosti
Istodobno, kako je rekao, rat u Ukrajini pokazao je kako su dronovi povezani sa senzorima, umjetnom inteligencijom i obradom podataka u stvarnom vremenu trajno promijenili način ratovanja, od izviđanja i logistike do preciznog djelovanja.
„Tehnološka sposobnost zato više nije samo izvor gospodarske konkurentnosti, ona postaje i pitanje nacionalne sigurnosti, obrambene sposobnosti i u konačnici suverenosti države“, poručio je Plenković.
Dodao je pritom da se paralelno razvija i kvantno računarstvo, pojasnivši da ono neće ubrzati svaki izračun, ali bi, kako je rekao, za određene probleme moglo otvoriti mogućnosti nedostižne današnjim računalima, od razvoja lijekova i novih materijala, do složenih energetskih i prometnih sustava.
Računamo na znanje FER-a, njegovih profesora, istraživača i studenata
Kazao je i da bi kvantna računala mogla istodobno ugroziti i današnje sustave šifriranja te da se osjetljivi podaci mogu prikupljati već danas kako bi ih se pokušalo dešifrirati sutra.
„Zato se Hrvatska zajedno s europskim partnerima mora pravodobno pripremiti za prijelaz na post-kvantu kriptografiju prije nego što nastupi takozvanim Q-Day. U toj ćemo pripremi računati na znanje FER-a, njegovih profesora, istraživača i studenata“, poručio je premijer.
Rekao je kako uz kopno, zrak i more, kibernetički prostor postaje jedna od ključnih domena obrane i sigurnosti države, a studenti koji danas sjede u predavaonicama sutra će razvijati, širiti i štititi sustave o kojima će ovisiti naše gospodarstvo, javne službe, kritična infrastruktura i nacionalna sigurnost.
Država stoga prepoznaje važnost vašeg znanja, istaknuo je premijer, dodavši da im Vlada želi osigurati uvjete da budu među najboljima u Europi, da ne prate samo tehnološke promjene koje oblikuju drugi, nego da ih sami stvaraju i usmjeravaju.
Zemlje koje budu razvijale vlastito znanje i tehnologiju stvarat će novu vrijednost, postavljati standarde i osiguravati svoju konkurentnost, a druge će ovisiti o rješenjima koje stvaraju drugi, ocijenio je Plenković.
U Zagrebu i na području Sisačko-moslavačke županije obnovljeno je 64 objekta obrazovne infrastrukture, ne samo sveučilišta i fakulteta, već i osnovnih i srednjih škola te dječjih vrtića.
Hrvatska ne smije biti samo korisnik tuđe tehnologije
„Naša vizija je zato jasna, Hrvatska ne smije biti samo korisnik tuđe tehnologije“, zaključio je.
U tehnološkoj revoluciji veličina zemlje nije presudna. To potvrđuje naša znanstvena i inovatorska tradicija, nastavio je premijer, podsjetivši na Fausta Vrančića, Slavoljuba Penkalu, Nikolu Teslu i ostale poznate hrvatske inovatore.
Dodao je kako Vlada želi da Hrvatska razvija, ispituje i izvozi vlastita rješenja visoke dodane vrijednosti i znanje pretvara u inovativna poduzeća, kvalitetna radna mjesta i otpornije gospodarstvo.
Naglasio je da je Fakultet elektrotehnike i računarstva jedno od središnjih mjesta na kojima Hrvatska stvara znanje potrebno za digitalno dobro te sa više od 220 aktivnih istraživačkih projekata i intenzivnom suradnjom gospodarstva pokazuje kako se znanstvena izvrsnost može pretvarati u konkurentnu društvenu i gospodarsku vrijednost.
Obnovljeni prostori nisu sami sebi svrha, već infrastruktura za vaš rad, istraživanja i suradnju i prilika da na tim područjima stvarate sigurna, odgovorna i konkurentna rješenja, poručio je studentima Plenković.
Na kraju im je zaželio puno uspjeha na početku akademske godine te da se njihov rad, ideje i ambicija pretvore u konkretne hrvatske proizvode i patente koji imaju globalni doseg.
