Tim se zakonom sustavno uređuje organiziranu stanogradnju, stjecanje i nabavu stambenih nekretnina financiranih ili sufinanciranih javnim sredstvima, a upravo aktivacija praznih stambenih nekretnina predstavlja zaseban mehanizam kojim se postojeći, neiskorišteni, stambeni fond uključuje u sustav priuštivog stanovanja, radi proširenja dostupnosti stanova za najam bez potrebe za novom gradnjom. Mehanizam provodi APN, uz financijsku potporu države i moguće sudjelovanje lokalne razine.
Raspoložive stambene nekretnine mogu se pribavljati od njihovih vlasnika, kako bi ih APN davao u podnajam po priuštivoj najamnini, uz uvjet da nekretnine nisu rabljene najmanje dvije godine prije dana objave javnog poziva, odnosno da su uporabljive ili zahtijevaju manje radove.
Zakon o priuštivom stanovanju krovni je zakonodavni okvir koji se donosi na temelju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske i njime se prvi put u hrvatski pravni sustav uvodi pojam priuštivog stanovanja. To znači da cijena najma ili rate kredita, u slučaju kupnje stana, za stan pripadne vrijednosne površine, uvećana za prosječne režijske troškove i troškove održavanja, ne prelazi 30 posto neto prihoda uže obitelji.
Uvodi se mikro stambena jedinica za mlade do 30 godina
Određuje se i pojam neprofitnih stambenih zadruga koje se bave gradnjom, rekonstrukcijom, upravljanjem i održavanjem zgrada za potrebe svojih članova. Također, kako je naglasio ministar Bačić, prvi put se definira i mikro stambena jedinica za mlade punoljetne osobe do 30 godina starosti, namijenjene za prijelazno razdoblje stanovanja u trajanju četiri godine uz mogućnost produljenja za najviše do dvije godine, primjerice za studente. Veličina mikro stambene jedinice može iznositi 18 metara kvadratnih površine za jednu osobu, odnosno 26 metara kvadratnih za smještaj dvije osobe.
Novim Zakonom, koji zamjenjuje dosadašnji Zakon o državnoj stanogradnji, država u sljedeće četiri godine planira izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se 8000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), a 9000 tisuća stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.
Plan je do 2030. godine uložiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijarde do 2034. godine, a sredstva za gradnju osiguravaju država, jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLS), APN i financijske institucije.
Lokalne jedinice dužne osnovati javne ustanove, izraditi lokalne programe stanovanja...
Ciljane skupine koje imaju pravo na potporu ili stambeno zbrinjavanje su građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe s deficitarnim zanimanjima, osobe koje rade u prekarnom radu, djelatne vojne osobe, policijski, državni i javni službenici te namještenici deficitarnih zanimanja, osobe starije od 65 godina, građani ograničenog pristupa zdravstvu i drugi kojima je potrebna stambena podrška. Preduvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.
Za mlađe od 45 godina nastavlja se za kupnju prve nekretnine isplata potpore u visini polovice iznosa PDV-a za gradnju ili cijelog iznosa poreza na promet nekretninama za primjerenu veličinu stana i lokalnu prosječnu cijenu stana, a omogućuju se i povoljnije kreditne linije i povoljnije cijene zemljišta za gradnju.
Jedinice lokalne i područne samouprave bit će obvezne sudjelovati u provedbi Zakona osnivanjem javnih ustanova, izradom lokalnih programa stanovanja, ustupanjem zemljišta, sufinanciranjem gradnje i prilagodbom prostornih planova.
U zgradama za priuštivo stanovanje 50 posto stanova za najam, a 50 posto za prodaju
Zakon propisuje da zgrade moraju biti projektirane prema načelima racionalnosti, modularne gradnje i zelene infrastrukture. U zgradama koje će se graditi za priuštivo stanovanje 50 posto stanova mora biti za najam, a 50 posto za prodaju, po cijenama formiranim na troškovnoj osnovi, osim zgrada koje nemaju više od 10 stanova i gdje će svi stanovi biti u priuštivom najmu.
U zgradama namijenjenim priuštivom stanovanju građana starijih od 65 godina i građana s ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi, kao i u zgradama namijenjenim stambenom zbrinjavanju osoba u energetskom siromaštvu, svi stanovi moraju biti namijenjeni davanju u najam po priuštivim uvjetima iz ovoga Zakona.
Novoizgrađeni stanovi za priuštivi najam ne mogu se otkupiti, čime se zadržava veći broj stanova u priuštivom najmu za one kojima je to najpotrebnije. Također, novoizgrađeni stanovi za priuštivu kupnju ne mogu se otuđiti, prodati, davati u najam, niti im se može mijenjati namjena 35 godina od kupnje, osim iznimno i uz pravo prvokupa JLS ili APN-a u tom razdoblju, a sve kako bi se izbjeglo špekulativno korištenje poticajnih mjera.
Kupci i najmoprimci biraju se putem javnih poziva i lista prvenstva. Kupnja stanova moguća je uz obročnu otplatu pod priuštivim uvjetima u pogledu cijene, kamata i rokova otplate. U cijenu stana ne ulazi zemljište za gradnju, komunalna i druga infrastruktura te komunalni doprinos.
"Sve to doprinijet će nižoj cijeni stana, koja će biti definirana prema stvarnim troškovima gradnje i umanjena za regionalni indeks razvijenosti. Naime, neće jednaka cijena stana biti u svim lokalnim jedinicama već će ovisiti o indeksu razvijenosti i ne može biti veća od medijalne cijene", istaknuo je Bačić.
Kada je u pitanju prihodovni kriterij riječ je o dvije i pol lokalne medijalne neto plaće ako je riječ o samcu, a za svakog člana obitelji iznos se povećava za 0,5 posto lokalne medijalne plaće.
Zakon omogućuje i dodjelu potpora za gradnju nove jednoobiteljske kuće ili rekonstrukciju postojeće stambene zgrade. Potpore se dodjeljuju radi poboljšanja stambenih uvjeta, povećanja energetske učinkovitosti, podizanja kvalitete stanovanja i osiguravanja adekvatnog životnog prostora.
Novi Zakon o priuštivom stanovanju usmjeren je na mlade do 45 godina, obitelji s djecom, građane deficitarnih zanimanja i posebnih oblika rada te ranjive skupine.
Utvrđen okvir za uspostavu nuklearnog programa
U Hrvatski sabor poslan je i Prijedlog zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, koji uz ostalo otvara prostor za moguću gradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da se Prijedlogom zakona prvi put na sustavan način uređuje pravni okvir razvoja nuklearne energije u civilne svrhe.
Naglasio je da se o nuklearnoj energiji raspravlja u trenutku dok potrošnja električne energije raste, a klimatski ciljevi postaju sve zahtjevniji, dodavši da nuklearna energija postaje stabilan, niskougljičan i dugoročno isplativ izvor energije.
Govoreći o tome zašto je zakon potreban, istaknuo je da se Hrvatska nalazi pred trostrukim izazovom budući da država mora osigurati konkurentnost gospodarstva, energetsku sigurnost i postići klimatsku neutralnost.
"Cilj je da do 2040. godine nuklearna energija sudjeluje s najmanje 30 posto u ukupnom energetskom miksu", rekao je Šušnjar, naglasivši da zakon predstavlja korake za odgovorno planiranje i stvaranje znanstvene, regulatorne i tehničke osnove za donošenje budućih odluka.
Zakonom se uz ostalo utvrđuje da će ministar nadležan za energetiku donijeti program aktivnosti za izradu plana za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u roku od šest mjeseci od donošenja zakona. Vlada će pak donijeti plan za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u roku od 12 mjeseci od dana donošenja programa.
Šušnjar je kazao i da će lokacije za nuklearne elektrane biti određene drugim zakonom.
"Hrvatska ovim zakonom ne bira samo novi izvor energije, već donosi stratešku odluku kojom potvrđuje opredijeljenost za energetsku sigurnost, klimatsku odgovornost i tehnološki napredak", zaključio je Šušnjar, dodavši da se radi o pokretanju aktivnosti koje uključuju izradu potrebnih studija, analiza i strategija, te optimalan način realizacije projekta buduće nuklearne elektrane na teritoriju Hrvatske.
Nuklearne elektrane nove generacije imaju povećanu pogonsku fleksibilnost sa stajališta proizvodnje električne energije i u stanju su koegzistirati s proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora. Mogu proizvoditi procesnu toplinu i toplinu za grijanje pa su time u stanju podržati provođenje dekarbonizacije u industriji i toplinarstvu. Kao vrsta dodatne pogonske fleksibilnosti nuklearke su u stanju proizvoditi vodik u većim količinama, na ekonomičan i efikasan način.
Saboru upućen Konačni prijedlog Zakona o deviznom poslovanju
Vlada je u saborsku proceduru uputila i Konačni prijedlog Zakona o deviznom poslovanju kojim se, između ostalog, uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača, kao i propisuje obveza prijave gotovine koja se unosi ili iznosi iz Hrvatske.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule je kazao da se novi zakon donosi radi brojnih izmjena koje je važeći zakon "pretrpio" od stupanja na snagu 2003. godine. "Liberalizacijom kapitalnih tokova s inozemstvom, uvođenjem eura kao službene valute te prijenosom nadležnosti u vođenju devizne i monetarne politike na Europsku središnju banku (ESB), usklađivale su se i odredbe Zakona o deviznom poslovanju, od kojih su brojne brisane", ustvrdio je Bule.
Istaknuo je da se ovim prijedlogom zakona upućuje na ograničenja u poslovanju gotovinom, regulirana propisima iz područja sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma i propisima kojima se uređuje fiskalizacija u prometu gotovinom.
Također, osigurava se i provedba europske uredbe o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz EU-a. Novine u odnosu na važeći zakon su da se propisuje obveza prijave gotovine bez pratnje koja se unosi u RH iz druge države članice ili iznosi iz Hrvatske u drugu državu članicu, u iznosu od 10.000 eura i više, i to na zahtjev Carinske uprave, te se propisuje njena nadležnost u vođenju prekršajnog postupka u prvom stupnju za ove prekršaje.
Propisuju se i obveznici izvještavanja HNB-a o poslovima s inozemstvom te se daje ovlast Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) da određuje konkretne izvještajne zahtjeve u tom kontekstu.
Prijedlogom zakona, između ostalog, u cijelosti se uređuje i poslovanje ovlaštenih mjenjača. Tako, novine u njihovom poslovanju su da se kao kategorija ovlaštenog mjenjača uvodi i podružnica inozemnog trgovačkog društva čiji je osnivač u matičnoj državi ovlašten obavljati mjenjačke poslove, da se više ne propisuje obveza sklapanja ugovora o obavljanju mjenjačkog posla s nekom od poslovnih banaka, niti se banke obvezuju na otkup stranih sredstava plaćanja od mjenjača, izvijestio je Bule.
Potpora energetskom sustavu Ukrajine
Na sjednici je donesen i Zaključak o dodatnoj tehničkoj potpori energetskom sustavu Ukrajine, čime Republika Hrvatska nastavlja pružati konkretnu i operativnu pomoć u obnovi i stabilizaciji energetske infrastrukture te zemlje.
Hrvatska energetsku sigurnost promatra kao nacionalni prioritet i kao pitanje europske solidarnosti i zajedničke otpornosti na krize, istodobno jačajući vlastiti sustav i podupirući partnere suočene s razaranjima energetske infrastrukture.
Hrvatska futsalska reprezentacija nagrađena za povijesni uspjeh na Europskom prvenstvu
Donesena je i Odluka o dodjeli novčane nagrade hrvatskoj futsalskoj reprezentaciji.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina podsjetio je da je Hrvatska futsalska reprezentacija osvojila brončanu medalju na Europskom futsalskom prvenstvu, koje je održano u Latviji, Litvi i Sloveniji.
Istaknuo je da je riječ o sjajnom uspjehu hrvatskih reprezentativaca u, kako je rekao, relativno mladom sportu, ali po popularnosti i jedan od najbrže rastućih sportova u Hrvatskoj.
Dodao je da u Hrvatskoj trenutno imamo evidentirano preko 7 tisuća igrača u futsalu, a istovremeno je to jedan od najgledanijih dvoranskih sportova u našoj zemlji.
„Osvajanje medalje došlo je kao potvrda sjajnog rada svih dionika ovoga sporta te je europska bronca i prva povijesna seniorska medalja koju su donijeli s jednog velikog natjecanja“, kazao je Glavina, izrazivši očekivanje da će ovaj uspjeh privući veći broj djece i mladih za bavljenje ovim sportom.
Zbog značaja ovog iznimnog postignuća, kako je rekao ministar, dodjeljuje se novčana nagrada Hrvatskoj futsalskoj reprezentaciji u ukupnom iznosu od 51 tisuću eura, kao posebno priznanje Vlade za doprinos razvoju sporta te promidžbi i međunarodnoj vidljivosti Republike Hrvatske.
Uredbe o civilnom služenju vojnog osposobljavanja
Vlada je donijela i uredbe kojima se uređuje civilno služenje temeljne vojne obuke za one koji zbog vjerskih ili moralnih razloga ne žele sudjelovati u obavljaju vojničkih dužnosti te ulože prigovor savjesti.
Obveznike civilne službe kojima zahtjev za civilnu službu bude usvojen, tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu, a to je Ministarstvo unutarnjih poslova, raspoređuje na obavljanje civilne službe u ustrojstvenu jedinicu nadležnu za poslove civilne zaštite, dakle u Ministarstvo, ili u jedinicu lokalne i regionalne samouprave.
Oni koji će službu odraditi u Ministarstvu u trajanju tri mjeseca dobit će neoporezivu mjesečnu naknadu u iznosu od 340 eura, dok će se onima koji će civilnu obuku u trajanju četiri mjeseca odraditi u lokalnim jedinicama - gradovima, općinama i županijama - isplatiti neoporeziva mjesečna naknada od 170 eura.
"U Ministarstvu će se civilni ročnici osposobljavati kako bi stekli potrebne vještine za jačanje otpornosti društva na sve vrste prijetnji na način da mogu uspješno obavljati propisane mjere civilne zaštite u slučaju izvanrednih situacija, velikih nesreća i katastrofa", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Civilnu službu u Ministarstvu obavljat će oko 800, a u lokalnim jedinicama oko 5000 civilnih ročnika
Maksimalan broj civilnih ročnika koji će civilnu službu tijekom ove godine obavljati u Ministarstvu je oko 800 ročnika, dok je za službu u lokalnim jedinicama oko 5000.
Civilni ročnici će u lokalnim jedinicama biti raspoređeni na poslove uređivanja prostora za sklanjanje i evakuacijskih puteva, košnje trave, uređenja parkova i igrališta, čišćenja kanala, raslinja i grmlja, ilegalnih odlagališta otpada i smeća, sadnje drveća te na druge poslove koji su u funkciji protupožarne i civilne zaštite, zaštite i unaprjeđenja prirodnog okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta. Radit će pet dana u tjednu po osam sati.
Poslove, osim u lokalnoj jedinici, mogu obavljati u koncesionaru te u Crvenom križu. Civilnom ročniku se po dolasku u lokalnu jedinicu uručuje iskaznica civilne službe, a radi kontrole da obavlja civilnu službu, određuje se osoba za praćenje njegovog rada. Ako ročnik samovoljno i neopravdano izostane, produžuje se civilna služba za svaki dan samovoljnog i neopravdanog izostanka. Nakon završetka osposobljavanja nadležnom Uredu za obranu dostavit će se i potvrda.
Ministarstvo, kao i lokalne jedinice, donose godišnji plan obavljanja civilne službe do 15. prosinca za sljedeću godinu i njime se utvrđuje gdje će se obavljati poslovi civilne službe, vrsta poslova te broj obveznika civilne službe koji godišnje mogu biti primljeni.
Tradicionalni susreti branitelja i djece za promociju Domovinskog rata
Na sjednici je prihvaćeno i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 25. susreta branitelja i djece za promociju Domovinskog rata, koji će se održati u Savudriji.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da ovi tradicionalni susreti predstavljaju snažan most između onih koji su branili hrvatsku slobodu i mladih koji je danas baštine, a održavaju se u organizaciji Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata.
„Ovaj program ima plemenitu zadaću - očuvati povijesnu istinu, ali i razvijati društvenu odgovornost kod djece i mladih“, naglasio je Medved.
Riječ je o tradicionalnoj aktivnosti s nizom kulturnih, memorijalnih i edukativnih sadržaja, a tijekom proteklih 25 godina u projektu je sudjelovalo više od 30.000 djece i mladih.
Izvor: Hina/Vlada