Preskoči na glavni sadržaj
Zatvori

KONFERENCIJA ZA MEDIJE

Habijan predstavio novi Zakon o legalizaciji javnih isprava i niz propisa iz područja pravosuđa

Ministar Damir Habijan na današnjoj konferenciji za medije predstavio je Nacrt prijedloga zakona o legalizaciji javnih isprava u međunarodnom prometu te niz podzakonskih akata iz područja besplatne pravne pomoći, medijacije, ovrhe i stečaja.

Habijan predstavio novi Zakon o legalizaciji javnih isprava i niz propisa iz područja pravosuđa
Predstavljajući Nacrt prijedloga zakona o legalizaciji javnih isprava u međunarodnom prometu, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije istaknuo je kako je važeći Zakon donesen još 1973. godine, a u pravni poredak Republike Hrvatske preuzet 1991. godine, zbog čega postojeći zakonski okvir više ne odgovara u cijelosti suvremenim pravnim, institucionalnim i tehnološkim okolnostima.
 
„Novim zakonom jasnije se uređuje postupak legalizacije javnih isprava izdanih u Republici Hrvatskoj, uključujući i mogućnost legalizacije javnih isprava izdanih u elektroničkom obliku. Istodobno se stvaraju preduvjeti za uvođenje elektroničkog apostila (e-Apostille) i elektroničkih registara za provjeru njegove vjerodostojnosti (e-Registers), u skladu s međunarodnim programom e-APP (Electronic Apostille Programme)“, kazao je Habijan.
 
Zakonom se dodatno uređuju ovlasti za izdavanje apostila na javne isprave koje su potpisali čelnici tijela državne uprave i ovjerili službenim pečatom tih tijela, kao i pravila za utvrđivanje vjerodostojnosti potpisa ovlaštenih osoba te pečata i žigova tijela koja izdaju javne isprave.
Za strane javne isprave propisuje se obveza legalizacije radi njihove uporabe u Republici Hrvatskoj, uz izuzeća predviđena međunarodnim ugovorima, pravom Europske unije ili na temelju uzajamnosti.
 
Unaprjeđenje ovršnog postupka i sustava e-Ovrhe
 
Izmjenama Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku omogućit će se izravno slanje ovršnih spisa u kojima je izjavljen prigovor protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nadležnom trgovačkom sudu radi vođenja parničnog postupka.
 
„Dosadašnjim načinom postupanja za dostavu takvih spisa nadležnom trgovačkom sudu u prosjeku su bila potrebna 254 dana, dok je prosječno vrijeme njihova rješavanja na trgovačkim sudovima 111 dana. Očekuje se da će izravna dostava pridonijeti bržem rješavanju ove vrste predmeta“, istaknuo je ministar.
 
Izmjenama se optimizira i obrazac prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, čime će se poboljšati preglednost podataka i smanjiti broj stranica koje je potrebno ispisivati radi dostave strankama. Procjenjuje se da će se na godišnjoj razini uštedjeti više od milijun stranica A4 papira. Primjerice, prijedlog za ovrhu koji je dosad imao 12 stranica ubuduće će imati šest, dok će se prijedlog od 254 stranice smanjiti na 28 stranica.
 
Etički standardi za medijatore
 
Predstavljeni su i Etički kodeks medijatora te Pravilnik o Etičkom vijeću i postupku po povredi Etičkog kodeksa medijatora, kojima se razrađuju novine uvedene Zakonom o medijaciji.
 
Etičkim kodeksom utvrđuju se etička načela i pravila ponašanja medijatora radi očuvanja dostojanstva i ugleda medijacije. Kodeks donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje Nacionalnog centra za medijaciju, koji je 18. rujna 2026. godine dao pozitivno mišljenje na predloženi tekst.
 
Pravilnikom se uređuju sastav i izbor predsjednika i članova Etičkog vijeća, postupak u slučaju povrede Etičkog kodeksa te mjere koje se mogu izreći medijatorima. Etičko vijeće imat će tri člana, zamjenske članove i predsjednika, a mandat članova i njihovih zamjenika trajat će četiri godine, uz mogućnost jednog ponovnog imenovanja.
 
Postupak zbog povrede Etičkog kodeksa pokreće se podnošenjem pisane pritužbe Ministarstvu. Ovisno o utvrđenoj povredi, mogu se izreći pisana opomena, privremena zabrana obavljanja medijacije u trajanju od tri do 12 mjeseci ili trajno brisanje iz Registra medijatora. Medijator i podnositelj pritužbe imaju pravo žalbe na odluku Ministarstva, o kojoj odlučuje Etičko vijeće.
 
Usklađivanje pravila o izboru povjerenika
 
Predstavljen je i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o pretpostavkama i načinu izbora povjerenika metodom slučajnog odabira.
 
Njegovo donošenje potrebno je radi usklađivanja s izmjenama Zakona o stečaju potrošača, koje su stupile na snagu 1. kolovoza 2026. godine. Izmjene obuhvaćaju prilagodbu pravilnika novoj raspodjeli nadležnosti, odnosno prijenosu nadležnosti s općinskih na trgovačke sudove, kao i promjenama u nazivlju vezanom uz liste stečajnih upravitelja.
 
Digitalizacija predstečajnih i stečajnih postupaka
 
Na konferenciji je predstavljen i Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u predstečajnom i stečajnom postupku, čiji je cilj unaprijediti elektroničku obradu i razmjenu podataka u tim postupcima.
 
Dosadašnje postupanje u značajnoj se mjeri oslanjalo na papirnatu dostavu i ručni prijenos podataka. Financijska agencija sudovima dostavlja prijave tražbina, priloge i propisane tablice u papirnatom obliku, dok sudovi dio dokumentacije ručno preuzimaju s e-Oglasne ploče, što produljuje obradu i povećava mogućnost pogrešaka.
 
„Novim pravilnikom obrasci se prilagođavaju elektroničkoj obradi podataka i radu u sustavu eSpis, a prijave, prilozi i tablice dostavljat će se izravno u konkretni sudski predmet. Time se stvaraju preduvjeti za automatsko preuzimanje podataka za rad s tražbinama i smanjenje potrebe za papirnatom dokumentacijom“, zaključio je ministar Habijan.
 
Uređivanje naknada za pružanje sekundarne pravne pomoći
 
Na konferenciji je predstavljena i Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2026. godinu.
 
Prema predloženoj Uredbi, vrijednost boda za rad odvjetnika iznosit će 1,70 eura bruto bez PDV-a, dok će vrijednost boda za rad vještaka iznositi 0,22 eura bruto bez PDV-a.
 
Naknada za pisani prijevod utvrđuje se u iznosu od 0,66 eura bruto bez PDV-a po retku, a za prevođenje izgovorenog teksta u iznosu od 19,91 euro bruto bez PDV-a za svaki započeti sat.
 
Internetsko uhođenje i slanje eksplicitnih fotografija postaju kaznena djela
 
Ministar Habijan potvrdio je i pripremu izmjena Kaznenog zakona radi usklađivanja s direktivom EU-a o suzbijanju nasilja u obitelji, kojima će se uvesti nova kaznena djela, uključujući internetsko uhođenje i slanje eksplicitnih fotografija.
 
Među novim kaznenim djelima koja bi trebala biti propisana su uhođenje na internetu, uznemiravanje putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija te neovlašteno otkrivanje osobnih podataka na društvenim mrežama i drugim internetskim kanalima.
 
Novo kazneno djelo, za koje maksimalna kazna neće smjeti biti niža od jedne godine zatvora, bit će uhođenje na internetu. Direktivom se predviđa i kažnjavanje slanja eksplicitnih fotografija osobi koja ih ne želi primiti.
 
Hrvatski Kazneni zakon od 2021. propisuje kaznu zatvora do tri godine za osobu koja bez pristanka snimane osobe trećima učini dostupnom snimku spolno eksplicitnog sadržaja, iako je ona izvorno nastala uz pristanak, ali isključivo za osobnu uporabu. Izmjenama zakona ta bi se odredba proširila i na neovlašteno dijeljenje fotografija spolno eksplicitnog sadržaja i fotografija intimnih dijelova tijela.
 
Kažnjivo bi bilo i širenje lažnih ili manipuliranih materijala, uključujući takozvane deepfake snimke izrađene uz pomoć umjetne inteligencije, kojima se osobu lažno prikazuje u seksualno eksplicitnim situacijama. Kaznenim djelom postala bi i prijetnja takvim objavljivanjem.

Direktiva predviđa i kažnjavanje sakaćenja ženskih spolnih organa te prisile na sklapanje braka. Ta su kaznena djela već propisana hrvatskim zakonodavstvom, pa će u tim dijelovima biti potrebne manje prilagodbe.
 
Habijan predstavio novi Zakon o legalizaciji javnih isprava i niz propisa iz područja pravosuđa

Ministarstvo pravosuđa radi i na prijedlogu zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, koji bi trebao biti donesen sljedeće godine. Taj bi zakon obuhvatio širi krug pitanja od europskog prijedloga, a među važnim izazovima je pronalaženje pouzdanog tehničkog načina provjere dobi korisnika.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan
 
Tehnologija ide jako brzo, a normativni dio ponekad kasni
 
Govoreći o potrebi izmjena, Habijan je istaknuo da se Kazneni zakon mora prilagođavati razvoju tehnologije i novim oblicima kriminaliteta.
 
"Sigurno će te izmjene Kaznenog zakona morati biti češće i brže. Tehnologija ide jako brzo, a normativni dio ponekad kasni za tim", rekao je ministar.
 
Dodao je da nove tehnologije donose i nove rizike te da je potrebno pravodobno reagirati na oblike ponašanja koji prije nekoliko godina nisu bili prisutni ili nisu bili prepoznati kao kaznena djela. Među područjima koja zahtijevaju prilagodbu naveo je i moguće ugrožavanje života i imovine uporabom sustava umjetne inteligencije.
 
Habijan se osvrnuo i na europski prijedlog poznat kao EU Kids Act, koji se odnosi na zaštitu djece na internetu i provjeru dobi korisnika digitalnih platformi. Prema nacrtu rješenja o kojem se razgovara na razini EU-a, djeci mlađoj od 13 godina ograničio bi se pristup društvenim mrežama, dok bi za dob od 13 do 15 godina pristup bio moguć uz nadzor roditelja ili skrbnika. Za starije od 15 godina ne bi bilo takvih ograničenja.
 
Ministarstvo pravosuđa, najavio je, radi i na prijedlogu zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju, koji bi trebao biti donesen sljedeće godine. Taj bi zakon obuhvatio širi krug pitanja od europskog prijedloga, a među važnim izazovima Habijan je istaknuo pronalaženje pouzdanog tehničkog načina provjere dobi korisnika.
 
Radna skupina za izmjene zakona osnovana je u travnju, a njegovo se donošenje očekuje u prvom tromjesečju 2027. godine. Države članice EU-a dužne su direktivu, donesenu 2024., prenijeti u nacionalna zakonodavstva i početi primjenjivati najkasnije do 14. lipnja 2027.
 
Izvor: MPUDT/Vlada/Hina

Slične vijesti