.JPG?preset=article-main-img)
Izvijestio je da će najveća maloprodajna cijena osnovnog dizela od sutra pa u idućih 14 dana iznosit 1,78 eura za litru što je sedam centi manje nego sada, a osnovni benzin pojeftinjuje za dva eurocenta po litri, na 1,64 eura.
Pavi dizel za poljoprivrednike i ribare od sutra će biti jeftiniji za sedam centi, s cijenom od 1,29 eura za litru.
Cijena plina za spremnike pada za 18 centi, na 1,76 eura za kilogram, a plina za boce za 17 centi na 2,34 eura.
Bez mjera Vlade, naveo je, cijena eurodizela iznosila bi 1,99 eura ili 21 cent više. Cijena eurosupera bila bi 1,74 eura ili 10 centi više, a plavog dizela 1,36 eura ili sedam centi više. Kod plavog dizela nema trošarine, te se radi jedino o premiji energijskih subjekata kao mjeri regulacije.
Isto tako, da nema mjera Vlade, cijena ukapljenog naftnog plina u spremnicima iznosila bi 1,91 što je za 15 centa više, a ukapljeni naftni plin u bocama koštao bi 2,61 euro ili 27 centi više.
Saboru upućene izmjene Zakona o PDV-u
Saboru je upućen konačan prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s ciljem osiguravanja fleksibilnosti porezne politike u situaciji neizvjesnosti zbog sukoba na Bliskom istoku, no pri čemu bi se mjera tzv. "plivajućeg" PDV-a na naftne derivate koristila samo u nužnosti.
"Ideja je uspostava pravnog okvira koji omogućuje brzu i učinkovitu reakciju Vlade u posebnim okolnostima, a koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje, među ostalim, narušava gospodarsku aktivnost u Republici Hrvatskoj. Važeći zakon takvu mogućnost ne predviđa te Vlada ne može bez provođenja redovnog zakonodavnog postupka pravovremeno i ciljano intervenirati u situacijama kada je brzina i učinkovitost djelovanja posebno važna", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, predstavljajući prijedlog zakonskih izmjena.
Stoga je nužno, kazao je, davanje ovlasti Vladi da uredbom na ograničeno vrijeme propiše visinu stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) za energente koji podliježu trošarinama, a prema propisima koji uređuju trošarine. "Time se osigurava fleksibilnost porezne politike u ovakvim situacijama, što kao krajnja mjera predstavlja važan dodatni instrument za očuvanje gospodarske stabilnosti", istaknuo je Ćorić.
Omogućiti eventualno sprječavanje snažnijega porasta cijena energenata
Ministar Ćorić je u izjavi nakon sjednice Vlade ponovio da se izmjenama Zakona o PDV-u želi stvoriti okvir za reakciju ukoliko situacija na Bliskom Istoku, a posljedično i situacija na tržištu energenata, eskalira.
"Intencija je stvoriti okvir za intervenciju u opću stopu PDV-a na energente trošarinskog karaktera i na taj način omogućiti eventualno sprječavanje snažnijega porasta cijena energenata", rekao je.
No, nada se da do toga neće doći i da će pregovori koji trenutno traju uroditi plodom i dovesti do deeskalacije.
Ministar je izrazio i nadu da će prijedlog izmjena Zakona u Hrvatskom saboru biti predstavljen već sljedeći tjedan, a da će mu nakon toga zastupnice i zastupnici dati potporu.
Kontinuirana komunikacija s Komisijom oko trošarina
Osim uvođenja "plivajućeg" PDV-a, jedini još preostali alat u slučaju daljnje eskalacije sukoba i rasta cijena je zadiranje u europski dio trošarina. Upitan postoji li, s obzirom na već ranije upućeno pismo, kakav odgovor od Europske komisije. Ćorić je rekao da je komunikacija na tu temu kontinuirana.
"To doista ovisi o europskoj strani, jer je s naše strane inicijalni 'file' u više navrata nadopunjavan odgovorima na određena pitanja", kazao je Ćorić.
No ponovio je da Vlada s ta dva alata želi otvoriti manevarski prostor za eventualne dodatne intervencije, ukoliko se za to ukaže potreba.
Na pitanje novinara smatra li da će te intervencije biti potrebne već za dva tjedna, s obzirom da je ponovno zatvaranje Hormuškog tjesnaca opet dovelo do rasta cijena nafte, Ćorić je ustvrdio da je nezavidno prognozirati što će se dogoditi u sljedećih deset dana, no ponovio da se nada deeskalaciji, smirivanju stanja, uspostavi dobavnih pravaca i zapravo dovršetku krize koja je, kako je rekao, dobro protresla europsko i svjetsko gospodarstvo.
Izmjenama tri zakona do bržeg ulaska pravosudnih dužnosnika u sustav
Vlada je sa sjednice Saboru uputila i izmjene triju zakona - o Državnosudbenom vijeću, Državnoodvjetničkom vijeću te Pravosudnoj akademiji kojima bi se trebao ubrzati ulazak pravosudnih dužnosnika u sustav.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan kao ključan razlog za predložene izmjene naveo je nepovoljnu dobnu strukturu pravosudnih dužnosnika, čemu su pridonijeli utvrđeni nedostatci ulaska u pravosudne dužnosti.
Kako je objasnio ministar, trenutačni uvjet za imenovanje u pravosudnu dužnost je završena Državna škola za pravosudne dužnosnike, uz složen sustav bodovanja kandidata. Obveza pohađanja Škole, čiji se početak određuje kada se javi dovoljan broj zainteresiranih kandidata i koja traje godinu dana, trenutno predstavlja samo dodatno opterećenje polaznika i odgađa njihov ulazak u pravosudne dužnosti.
Prema podacima iz 2024. godine, od 1660 sudaca tek 105 ih je bilo između 30 i 40 godina, dok ih je 570 bilo u rasponu između 60 i 70 godina.
"Iz tog razloga smo se odlučili na ovu reformu. Cilj je da postignemo brži ulazak u pravosudne dužnosti, ali da i dalje ostane bitan element, a to je objektivnost, transparentnost i učinkovitost samih postupaka", ustvrdio je ministar.
Stoga se ovim izmjenama propisuju opći uvjeti za imenovanje sudaca i zamjenika državnih odvjetnika. Kao poseban uvjet za ulazak u pravosudne dužnosti propisuje se i određeno prethodno radno iskustvo prema kojem se kandidati grupiraju u kategoriju onih koji po samom svojstvu u trenutku prijave imaju omogućen ulazak, kategoriju savjetnika u pravosudnim tijelima s najmanje dvije godine iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita te kategoriju svih drugih pravnika koji su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina radili na drugim pravnim poslovima.
Kod svih kandidata za suce prvostupanjskih sudova te za zamjenike općinskih državnih odvjetnika predlaže se vrednovati uspjeh postignut na pravosudnom ispitu te dodatno ocjenu rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odnosno ocjenu obnašanja pravosudne dužnosti, a za ostale kandidate uspjeh na posebnoj pisanoj provjeri pred nadležnim Vijećem te konačno za sve kandidate ocjenu dodijeljenu na razgovoru pred Vijećem.
Razlog izmjene triju zakona je nepovoljna dobna struktura pravosudnih dužnosnika. Cilj je postići brži ulazak u pravosudne dužnosti, ali uz potpuno zadržavanje ključnih elemenata kao što su objektivnost, transparentnost i učinkovitost postupaka.
Kandidati za suce prvostupanjskih sudova i za zamjenike općinskih državnih odvjetnika, koji su pravosudni ispit položili prije 1. rujna 2009., u razdoblju kada se uspjeh na ispitu nije bodovao, u postupku imenovanja sudjeluju s 90 bodova, a kandidati koji su u tom razdoblju pravosudni ispit položili s posebnom pohvalom sudjeluju sa 100 bodova.
Također, iznimno se za kandidate za suce prvostupanjskih sudova i kandidate za zamjenike općinskih državnih odvjetnika koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a u ovom trenutku nisu imenovani na pravosudnu dužnost, predlaže propisati da u postupku imenovanja sudjeluju, prema vlastitom izboru, s brojem bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu ili s postignutom završnom ocjenom.
U postupcima imenovanja županijskih državnih odvjetnika izostavlja se uvjet prethodnog obnašanja dužnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika u trajanju od najmanje dvije godine radi veće učinkovitosti ovih postupaka i proširenja kruga mogućih kandidata. Nadalje, dorađuju se odredbe o udaljenju suca s dužnosti na način da se uz predsjednika suda, ovlast za postupanje daje i sucu ovlaštenom za obavljanje poslova sudske uprave u sudu.
S obzirom na to da Državna škola više neće biti kriterij odabira kandidata u postupcima prvog imenovanja već ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije nadležna za kontinuirano stručno usavršavanje svih pravosudnih dužnosnika, u tom se smislu mijenja i Zakon o Pravosudnoj akademiji.
Saboru predloženo da odbije dvije interpelacije
Ministar Ćorić je kazao da su u Prijedlogu izvješća detaljno obrazloženi razlozi zbog kojih se Hrvatskome saboru predlaže odbiti Interpelaciju o reformskim neuspjesima Vlade u ključnim sektorima, koju je podnijelo 16 zastupnika, istaknuvši da su u svim područjima koja su predmet interpelacije postignuti rezultati.
Vlada je predložila i Hrvatskome saboru da odbije Interpelaciju u vezi s upravljanjem zdravstvenim sustavom, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 18 zastupnika u Hrvatskome saboru.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je da je dugoročni Vladin cilj kontinuirano moderniziranje kvalitete dostupnih zdravstvenih usluga te jačanje vlastitih kapaciteta, uključujući razvoj dijagnostičke mreže.
Izvješće za 2025. godinu: Država ukupno za Hrvate izvan domovine izdvojila 160 milijuna eura
Usvojeno je i Izvješće o provedbi Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2025. godinu, tijekom koje je država za Hrvate izvan domovine ukupno izdvojila više od 160 milijuna eura.
Državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas naveo je kako je Ured u okvirima svog godišnjeg proračuna, koji je iznosio 35 milijuna eura, proveo javne natječaje i pozive za financiranje potreba i interesa zajednica i organizacija sve tri kategorije Hrvata izvan Republike Hrvatske -hrvatskog naroda u BiH, hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država te hrvatskih iseljenika diljem svijeta.
Za projekte od strateškog značaja izdvojeno je 13 milijuna eura. Kroz poseban natječaj za Bosnu i Hercegovinu dodijeljeno je 9,5 milijuna eura za 286 projekata, organizacijama hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država za 234 projekta 2,2 milijuna eura, a organizacijama hrvatskog iseljeništva 1,8 milijuna eura za 141 projekt.
Neprofitnim organizacijama, fizičkim osobama i ugroženim pojedincima dodijeljeno je 3,3 milijuna eura za više od 637 projekata, uz 171 jednokratnu financijsku pomoć socijalno ugroženim Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Posebna pozornost posvećena je obrazovanju, pri čemu je studentima izvan Republike Hrvatske dodijeljena 2001 stipendija u ukupnom iznosu od 3,46 milijuna eura.
Vlada je, također, usvojila zaključak o provedbi preporuka sa sedme sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije na kojem je usuglašeno uzajamno jačanje potpore hrvatskoj i makedonskoj manjini kroz financiranje vjerskih, obrazovnih, kulturnih i medijskih aktivnosti.
Prihvaćeni amandmani na zakone o regionalnom razvoju i priuštivom stanovanju
Uoči sutrašnjeg glasanja u Saboru, Vlada je u izmijenjenom obliku prihvatila amandmane oporbenog Kluba IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a na Zakon o regionalnom razvoju kojim se dodaje da će akti strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja sadržavatiindikativni financijski okvir za provedbu utvrđenih posebnih ciljeva te o primjeni indeksa razvijenosti kao bodovnog kriterija.
Prihvaćeno je i pet amandmana koje je podnio Klub HDZ-a na Zakon o priuštivom stanovanju, kojima se detaljnije uređuju lokalni programi priuštivog stanovanja, te dva koje je podnio HDZ-ov Mate Franković. Njima će aktualni lokalni programi postati sastavni dio budućih programa, a subvencije koje daju lokalne jedinice neoporezive.
Izvor: Hina/Vlada
