Izmjene tri zakona povezana s izlaganjem azbestu na radu; Pomoć županijama za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda

Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu usklađuje se s EU Direktivom te se proširuje popis bolesti i na maligne tumore dišnog sustava uzrokovane azbestom (pluća, bronha, grkljana), jajnika i probavnog sustava (ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma), uz bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestom (azbestoza pluća i plak poplućnice, difuzna zadebljanja poplućnice, kronični pleuralni izljev) i mezoteliom seroznih membrana.

Vlada je, uz to, izmijenila i zakone o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu te o listi profesionalnih bolesti. U Zakonu o obeštećenju radnika dopunjuje se popis bolesti za koje je utvrđeno da mogu biti posljedica izloženosti slobodnim vlaknima pa se tako pravo na novčanu naknadu proširuje i za bolesti, ne samo karcinoma pluća, nego i bronha i grkljana te ždrijela, želuca, debelog crijeva i rektuma.

Pojednostavljuje se i postupak isplate novčanih naknada predviđanjem isplate cjelokupnog iznosa odmah po pravomoćnosti rješenja Povjerenstva, umjesto obročne isplate kroz tri godine. U tu svrhu u proračunu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu osigurano je 357.370 eura, za 2027. godinu 268.076 te za 2028. godinu 178.783 eura.

Prijedlogom Zakona o listi profesionalnih bolesti ta se lista proširuje i na rak probavnih organa i rak jajnika kao profesionalne bolesti uzrokovane izlaganjem azbestu. Ovim se izmjenama uspostavlja i pravna osnova za priznavanje svih relevantnih profesionalnih bolesti uzrokovanih izlaganjem azbestu, čime se omogućuje oboljelim radnicima ostvarivanje prava iz sustava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Također, propisuje se primjena važećih posebnih zakona za utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem, čime se uklanja dosadašnja pravna nesigurnost i pojednostavljuje primjena propisa. Na taj način povećava se pravna sigurnost i učinkovitost postupaka utvrđivanja profesionalnih bolesti te se osigurava zaštita prava osiguranika.

Do kraja 2027. ukupne troškovne olakšice za gospodarstvo dosegnut će 770 milijuna eura

Na sjednici je donesen i Akcijski plan provedbe Nacionalnog plana razvoja javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine, odnosno za razdoblje do 2027. godine.

"Novi trogodišnji Akcijski plan sadrži ukupno 15 konkretnih mjera, a ako gledamo ukupni indikativni iznos do kraja provedbe je 173,7 milijuna eura", kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Naveo je kako se Akcijskim planom, između ostalog, predviđa da će do kraja 2027. godine administrativno rasterećenje doseći 40 posto, dok će ukupne troškovne olakšice za gospodarstvo dosegnuti 770 milijuna eura.

"Preko 50 posto jedinica lokalne i područne samouprave bit će uključeno u zajedničko obavljanje poslova lokalne samouprave. To su najvažnije točke iz plana", dodao je.

Vlada osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran

Vlada je osnovala i Povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, što je jedan od razloga zbog kojeg joj Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskraćuje suglasnost za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici.

U Odluci se navodi da je obostrano je dogovoreno razmatranje ovog pitanja na razini stručnih povjerenstava jer je pitanje sukcesije vojne imovine bivše JNA, osobito povrata školskog broda Jadran, jedno od otvorenih pitanja dviju zemalja.

Predsjednikom povjerenstva, kome je zadaća da aktivno vodi pregovore s tom susjednom zemljom, imenovan je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a u tijelu su još Andreja Metelko-Zgombić i Vanda Babić Galić iz MVEP-a te Tomislav Galić, Nikolina Volf i Želimir Latković iz Ministarstva obrane.

“Hrvatska potiče aktivan i otvoren dijalog s Crnom Gorom radi rješavanja otvorenih pitanja u duhu međusobnog uvažavanja, dobrosusjedskih odnosa i na temelju važećih međunarodnog prava”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić obrazlažući Odluku.

Hrvatski kulturni centar u Ljubljani radi očuvanja položaja i identiteta Hrvata

Na sjednici je usvojena i Odluka o kupnji nekretnine za Hrvatski kulturni centar u Ljubljani radi očuvanja položaja i identiteta Hrvata izvan Hrvatske kroz kulturne, obrazovne, znanstvene, informativne, gospodarske društvene djelatnosti. Prostor će biti izdvojeni dio Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji, a 528 metara četvornih stajat će 860 tisuća eura.

“Potreba za uspostavom Hrvatskog kulturnog centra dio je strateškog interesa Hrvatske i u diplomatskim aktivnostima koje su ujedno i dio očuvanja položaja i identiteta Hrvata izvan Hrvatske”, zaključio je državni tajnik Matušić.

Suglasnost HEP-u za kredit od 400 milijuna eura

Vlada je dala i prethodnu suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za dugoročno kreditno zaduženje s klubom banaka u iznosu do 400 milijuna eura uvećanih za kamate, naknade i troškove, namijenjeno djelomičnom refinanciranju klupskog revolving kredita od 600 milijuna eura te za opće poslovne svrhe.

Banke koje daju novi kredit HEP-u su Banka Intesa Sanpaolo, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska poštanska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da novo zaduženje neće biti osigurano državnim jamstvom, odnosno da se otpušta državno jamstvo koje sada vrijedi na postojeći kredit.

Naglasio je da je iznos postojećeg kredita dijelom otplaćen iz vlastitih sredstava HEP-a, dok spomenutih 400 milijuna eura služi za refinanciranje ostatka duga.

"Bitno je naglasiti da je ugovorena puno manja kamata nego za prethodni kredit i manje naknade, što će pozitivno utjecati na novčani tijek HEP-a", rekao je Šušnjar.

Radi se o dugoročnom klupskom kreditu u iznosu od 400 milijuna eura, s namjenom djelomičnog refinanciranja starog klupskog kredita od 600 milijuna eura, ali i za opće poslovne svrhe.

Pritom PBZ grupa daje 90 milijuna eura, od čega Banka Intesa Sanpaolo 62 milijuna, a Privredna banka Zagreb 28 milijuna eura, dok Erste&Steiermärkische Bank daje kredit od 50 milijuna eura, kao i Hrvatska banka za obnovu i razvitak, te Hrvatska poštanska banka.

Raiffeisenbank Austria sudjeluje s 20 milijuna eura, a Zagrebačka banka sa 140 milijuna eura.

Rok korištenja kredita je do šest mjeseci od dana sklapanja ugovora o kreditu, dok je krajnje dospijeće kredita do sedam godina od dana sklapanja ugovora o kreditu.

Kamatna stopa je fiksna, 2,50 posto godišnje.

Ovom transakcijom oslobodit će se ukupan iznos duga po izdanom državnom jamstvu Republike Hrvatske, koji trenutno iznosi 424,8 milijuna eura.

Vlada odobrila pomoć lokalnim jedinicama za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda

Na sjednici je doneseno i nekoliko odluka financijske pomoći - lokalnim jedinicama za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u ovoj i dijelom u prošloj godini u iznosu 1,4 milijuna eura, zatim Zakladi Ana Rukavina, kao i Caritasu Zagrebačke nadbiskupije.

Vlada je odobrila pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda u 11 županija, kao što su olujni i orkanski vjetar, tuča, kiša koja se smrzava, mraz i poplava nastalih u 2025. godini i dijelom u 2024. godini. Od ukupnih 1,4 milijuna eura, iznos od 1,3 milijuna eura raspoređuje se za potvrđene štete u poljoprivredi, dok se 85.985 eura raspoređuje za potvrđene štete na građevinama te troškove obrane od prirodnih nepogoda.

Odlukom Vlade Zagrebačka županija dobiva 3701 eura, Sisačko-moslavačka 49.377, Bjelovarsko-bilogorska 103.018 eura, Virovitičko-podravska 112.773, Brodsko-posavska 545.037, Zadarska 12.423, Osječko-baranjska 65.200, Vukovarsko-srijemska 313.081, Istarska 24.231, Dubrovačko-neretvanska 87.760, a Međimurska županija 43.697 eura.

Dodjela sredstva za pomoć Zakladi Ana Rukavina i sufinanciranje dogradnje Kuće sv. Franje u Vugrovcu

Vlada je donijela i Odluku o dodjeli sredstava za pomoć Zakladi Ana Rukavina, kojom se odobravaju sredstva financijske pomoći u visini prikupljenog iznosa poreza na dodanu vrijednost s humanitarnog telefona tijekom akcije „Želim život“ u 2025. godini za molekularne (DNA) tipizacije za potrebe Hrvatskog registra dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica.

Sufinanciranjem dogradnje Kuće sv. Franje u Vugrovcu, Vlada će pomoći i Caritasu Zagrebačke nadbiskupije. Odlukom s današnje sjednice dana je suglasnost Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za sklapanje sporazuma o sufinanciranju do 370.000 eura.

"Već 53 godine Kuća sv. Franje u Vugrovcu, kojoj je osnivač Caritas Zagrebačke nadbiskupije, brine za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i na ovaj način omogućavamo sufinanciranje i podršku od strane Vlade", istaknuo je resorni ministar Marin Piletić.

Vlada je, nadalje, preraspodijelila 20,3 milijuna eura iz Državnog proračuna za 2025. godinu s pozicija Ministarstva kulture i medija te Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u svrhu pravovremenog izvršavanja dospjelih obveza prema dobavljačima vezanih za troškove potresa na području Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije.

Naknada lokalnim jedinicama za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Nakon što je prošlog tjedna u Saboru usvojen Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kojim se osigurava regulatorna osnova za izgradnju odlagališta otpada iz NE Krško, ali i domaćih bolnica te industrije u Čerkezovcu, na sjednici je donesena i Uredba o visini naknade i načinu financiranja jedinice lokalne i područne samouprave na čijem se području uspostavlja ili nalazi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

"Financijska podrška lokalnoj zajednici na čijem području se planira zbrinuti radioaktivni otpad je uobičajena praksa u svijetu, a isplaćuje se u vidu poticaja za gospodarski razvoj. Obveznik plaćanja je Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja istrošenog nuklearnog goriva NE Krško", istaknuo je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Uredbom se propisuje kako jedinici lokalne i područne samouprave na čijem se području nalazi Centar pripada naknada za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u godišnjem iznosu od 1,6 milijuna eura. 70 posto iznosa naknade plaća se jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi Centar, a 30 posto jedinici područne samouprave.

Ovom Uredbom se utvrđuje dodatni iznos naknade za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u 2026. i 2027. godini jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi Centar od 560.000 eura godišnje, a jedinici područne (regionalne) samouprave od 4,2 milijuna eura godišnje.

U tom je kontekstu Vlada dala suglasnost na izmjene Godišnjeg programa rada i Financijskog plana Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško za 2025. godinu.

Vlada je dala suglasnost i na Odluku o projektima, aktivnostima i prihvatljivim primateljima darovanja (donacija) za sportske svrhe u 2026. godini kojom se utvrđuje iznos, istaknuo je ministar turizma i sporta Tonči Glavina, veći od 2 posto, a najviše do 10 posto prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, kao porezno priznatim rashodima darovanja u naravi ili novcu.

Izvor: Hina/Vlada