Davanjem lovačkim društvima s područja na kojem se lovište nalazi, štiti se domicilne lovce, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Naveo je da u Hrvatskoj ima oko 70 tisuća lovaca i lovkinja i 730 lovačkih društava.
U obrazloženju zakonskih izmjena navedeno je da domicilno stanovništvo okupljeno u lokalne udruge, predstavlja jedini operativni jamac za trenutačnu i kontinuiranu provedbu ovlasti koje lovstvo obuhvaća, poput hitne reakcije kod provođenja mjera sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti kod životinja.
Prednošću koju će prethodni koncesionari dobiti prilikom natječaja na kojima mogu obnoviti pravo koncesije, osigurava se kontinuitet stručnog gospodarenja lovištem.
„To znači samo jedno: kraj neizvjesnosti lovačkim udrugama i zeleno svjetlo za ozbiljna dugoročna ulaganje u lovni turizam”, poručio je Vlajčić.
Dosadašnje zakonsko rješenje propisivalo je da najpovoljnija ponuda ona kojom je ponuđena najviša cijena godišnje naknade za pravo lova.
Ministar Vlajčić naglasio je i da će zakonskim promjenama županije dobiti tri puta veći prihod od lovozakupnina, što, kako je rekao, znači tri puta više sredstava za razvoj lovstva i učinkovitu zaštitu od šteta, od divljači na njihovom području na lokalnoj razini.
Nadalje, uvođenjem načela dokazane krivnje i postavljanja Zakona o lovstvu kao posebnog zakona (lex specialis), razgraničava se i pitanje odgovornosti za štete u prometu i poljoprivredi.
"Cilj je smanjiti pravnu nesigurnost, nastoji se smanjiti broj sporova, rasteretiti državni proračun i lovoovlaštenike, te u konačnici uspostaviti jasniji i pravedni sustav nadoknade šteta”, rekao je Vlajčić.
Među ostalim važnijim novostima u izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu jest i propisivanje revalorizacije iznosa godišnje naknade za pravo lova, čime se osigurava da ta naknada ostane pravična i tržišno utemeljena.
Uvodi se i poseban program osposobljavanja i polaganja ispita iz balistike i rukovanja lovačkim oružjem, što će biti uvjet za pristupanje lovačkom ispitu.
Održivi razvoj akvakulture na Sredozemlju i u Crnom moru
Vlada je u saborsku proceduru uputila i Konačni prijedlog zakona kojim se potvrđuje Ugovor između Republike Hrvatske i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) o uspostavi subregionalnog tehničkog ureda Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM), za jadransku subregiju, sa sjedištem u Splitu. Ugovor je sklopljen u prosincu te je njegova privremena primjena započela od 14. siječnja ove godine.
"Ured GFCM-a u Hrvatskoj doprinijet će osnaživanju suradnje u stručnom, administrativnom i znanstvenom smislu. Ovaj ured za ribolov donosi pravila za Jadran koja moraju svi provoditi i zato je iznimno bitno da ga imamo u Hrvatskoj", istaknuo je ministar Vlajčić.
Glavni cilj GFCM-a je osigurati očuvanje i održivo iskorištavanje živih morskih resursa, kao i održivi razvoj akvakulture na Sredozemlju i u Crnom moru.
Aktivacija neiskorištene državne imovine
Na sjednici je usvojen i Prijedlog Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje 2026. - 2035.
"Glavni cilj je aktivirati neiskorištenu državnu imovinu i pretvoriti je u resurs za razvojne projekte, investicije, društvene sadržaje i gospodarski rast uz istodobno smanjenje nekativnog portfelja državne imovine", rekao je ministar Bačić.
Strategija je jedan od triju dokumenata upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske normiranih Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, uz Godišnji plan upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske te Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Sukladno članku 53. Zakona, Ministarstvo državne imovine izrađuje Nacrt prijedloga Strategije, a Strategiju za razdoblje od deset godina donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Cilj Strategije je kroz sustavno, odgovorno i proaktivno upravljanje vrijednim resursima države uskladiti upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske s razvojnim prioritetima države, uz osiguranje maksimalne koristi za građane, lokalne zajednice i gospodarstvo.
Strategija postavlja desetogodišnju viziju razvoja upravljanja državnom imovinom kao optimiziranog i ekonomičnog portfelja koji potiče održivi rast i razvoj, promiče društvenu dobrobit i štiti nacionalne interese te pridonosi viziji razvoja Republike Hrvatske definiranoj Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine.
Na temelju analize razvojnih potreba i potencijala definirana su četiri strateška cilja: učinkovito upravljanje nekretninama od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, učinkovito upravljanje nekretninama koje nisu od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za ispunjenje administrativnih potreba korisnika državnog proračuna te učinkovito upravljanje pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i privremeno oduzetom imovinom.
Provedbom prvog i drugog strateškog cilja nastoji se pružiti potpora razvojnim ciljevima Republike Hrvatske kroz aktivaciju nekretnina u državnom vlasništvu radi ostvarivanja prihoda za državni proračun te proračune jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i stvaranja preduvjeta za provedbu razvojnih projekata i različitih javnih politika, uključujući gospodarske, stambene, demografske, socijalne i kulturne ciljeve.
Treći strateški cilj usmjeren je na optimalno rješavanje nedostatka poslovnih prostora za potrebe tijela državne uprave i drugih korisnika državnog proračuna. Njegovom provedbom planira se smanjenje rashoda za zakup poslovnih prostora kroz ulaganja u obnovu i učinkovitije korištenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske te stjecanje i izgradnju odgovarajućih nekretnina za smještaj tijela državne uprave.
Četvrti strateški cilj odnosi se na aktivaciju pokretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo, ostvarivanje prihoda za državni proračun kroz raspolaganje pokretninama i privremeno oduzetom imovinom te dodjelu na uporabu, najam ili zakup privremeno oduzetih pokretnina kada bi njihovo nekorištenje moglo dovesti do propadanja ili stvaranja visokih troškova čuvanja.
Za provedbu strateških ciljeva u razdoblju od 2026. do 2035. godine planirani su troškovi u ukupnom iznosu od 233,2 milijuna eura, dok su ukupni prihodi od upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske procijenjeni na 1,23 milijardi eura.
Milijun eura za obnovu Doma za odrasle osobe u Petrinji
Usvojena je i Odluka kojom se odobrava Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da osigura pomoć Sisačko-moslavačkoj županiji u iznosu od milijun eura za dovršetak cjelovite obnove, uređenje okoliša i opremanje Doma za odrasle osobe u Petrinji.
Ministar Bačić kazao je da je Sisačko-moslavačka županija nakon petrinjskog potresa pokrenula obnovu zgrada u svom vlasništvu kako bi se u tim prostorima mogle obavljati djelatnosti koje su u nadležnosti jedinca lokalne samouprave.
Glavni cilj Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje do 2035. je aktivirati neiskorištenu državnu imovinu i pretvoriti je u resurs za razvojne projekte, investicije, društvene sadržaje i gospodarski rast uz istodobno smanjenje neaktivnog portfelja državne imovine.
Pojasnio je da iz Fonda solidarnosti nije bilo moguće obnavljati zgrade iz područja socijalne skrbi, a nisu se mogle financirati niti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te je projekt obnove Doma preuzela Sisačko-moslavačka županija.
S obzirom da Županiji nedostaju potrebna sredstva, ona se obratila Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koje će preraspodjelom sredstava državnog proračuna na Ministarstvo graditeljstva osigurati dovršetak cjelovite obnove Doma za odrasle u Petrinji.
Nabava 26 vozila za sve županijske zavode za hitnu medicinu
Ministarstvu zdravstva Vlada je dala suglasnost za nabavu 26 vozila za hitnu medicinsku službu za sve županijske zavode, pri čemu tri vozila idu u Grad Zagreb, po dva u Osječko-baranjsku, Primorsko-goransku i Splitsko-dalmatinsku županiju, a po jedno u ostale županije.
"Ukupna vrijednost tog ugovora za nabavu vozila iznosi 4.110.677 eura i to će biti dodatnih 26 vozila na aktualno postojeće 471 vozilo u Hrvatskoj. I ovom nabavom dokazujemo kako kontinuirano ulažemo ne samo u infrastrukturu nego i opremu za potrebe zdravstvenog sustava", istaknula je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Nabava je u skladu i sa strateškim planom regionalnog razvoja županija, dodala je.
Vlada je Ministarstvu dala suglasnost i za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za sklapanje ugovora o stručnom nadzoru za provedbu prve faze projekta projektiranja i građenja Nacionalne dječje bolnice u vrijednosti većoj od tri milijuna eura.
"To je još zadnja karika u cijeloj financijskoj konstrukciji nove Nacionalne dječje bolnice u Blatu", istaknula je Hrstić. Ugovor je na 52 mjeseca, a u postupku javne nabave izabrana je zajednica ponuditelja PDM Savjetovanje i INSTITUT IGH.
Prva sjednica novoosnovanog Vijeća za regionalni razvoj 3. srpnja u Đakovu
Donesena je i Odluka o osnivanju Vijeća za regionalni razvoj.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman kazala je da je Zakonom o regionalnom razvoju propisano da Vlada osniva Vijeće te Odlukom utvrđuje njegove zadaće i imenuje i razrješuje članove.
Dodala je da Vijeće za regionalni razvoj okuplja predstavnike ministarstava, predstavnike županija te predsjednika odbora Hrvatskoga sabora nadležnog za regionalni razvoj, a u rad Vijeća mogu se uključiti i predstavnici drugih tijela i institucija značajnih za sustav regionalnoga razvoja i višerazinsko upravljanje.
Radom Vijeća predsjeda predsjednik Vlade Republike Hrvatske, dok funkciju zamjenika predsjednika obnaša ministar nadležan za regionalni razvoj.
Zadaće Vijeća usmjerene su na koordinaciju Vladinih sektorskih politika na regionalnoj razini, osiguravanje aktivnog doprinosa jedinica područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju politike regionalnoga razvoja te usklađivanje višerazinskog upravljanja razvojem Republike Hrvatske, kao i savjetovanje pri oblikovanju i provedbi javnih politika te praćenje napretka u postizanju uravnoteženog i održivog regionalnoga razvoja.
Mikuš Žigman kazala je da je prva sjednica Vijeća planirana za 3. srpnja, u Đakovu.
Hrvatska organizira zajednički nastup na sajmu u Berlinu
Ministar David Vlajčić najavio je da će Hrvatska organizirati zajednički izložbeni prostor za zainteresirane izlagače na jednom od najvažnijih svjetskih sajmova poljoprivrede, prehrambene industrije i ruralnog razvoja - „Međunarodnom zelenom tjednu u Berlinu 2027.”
Hrvatska je u 2020. godini bila zemlja partner tog sajma, obrazložio je Vlajčić, na lanjskom sajmu organizirala je zajednički nastup domaćih izlagača, a Hrvatska gospodarska komora ove je godine prijavila nastup Republike Hrvatske na sajmu u 2027. godini.
„Sajam predstavlja priliku za jačanje međunarodne prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda, međunarodnih poslovnih kontakata i otvaranje novih izvoznih tržišta. Uz gospodarski značaj, sajam okuplja i ministre poljoprivrede, predstavnike Europske unije, međunarodnih organizacija, pruža priliku za razgovore o ključnim pitanjima europske i globalne poljoprivredne politike”, rekao je Vlajčić.
Za organizaciju zajedničkog nacionalnog izložbenog prostora na „Međunarodnom zelenom tjednu u Berlinu 2027.”, u državnom proračunu osigurano je 150 tisuća eura.
Manifestacija Susret klapa Hrvata izvan Hrvatske u domovini čuva i promiče hrvatsku kulturnu baštinu
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad održavanjem četvrtog Susreta klapa Hrvata izvan Republike Hrvatske u domovini, koji će se održati 28. rujna 2026. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu u partnerstvu s Gradom Splitom.
Ova manifestacija, koja će okupiti desetak hrvatskih klapa iz cijelog svijeta, predstavlja vrijednu priliku za susret domovinske i iseljene Hrvatske, koja tradicijom klapskog pjevanja vjerno njeguje hrvatski jezik, običaje i identitet te čuva i promiče hrvatsku kulturnu baštinu.
Izvor: Vlada/Hina
