Poručila je da Ministarstvo zdravstva već radi na poboljšanju uvjeta rada i materijalnih prava medicinskih sestara te najavila i zakonodavne promjene u području sestrinstva.
Zahvalila je medicinskim sestrama i tehničarima povodom njihova međunarodnog dana, a čestitala je i primaljama povodom njihova dana koji se obilježava 5. svibnja.
U Ministarstvu zdravstva kontinuirano se radi na svim točkama koje se navode u zahtjevu, na poboljšanju uvjeta rada i materijalnim pravima, rekla je Hrstić.
Dodala je kako se pitanje materijalnih prava rješava kroz gransko kolektivno pregovaranje.
U pripremi izmjene Zakona o sestrinstvu
Govoreći o sustavnim promjenama, ministrica je najavila izmjene Zakona o sestrinstvu koje su u planu zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu.
Radna skupina je već počela s radom i održala prvi sastanak, kazala je i poručila da je fokus Ministarstva zdravstva prema sestrinstvu svakodnevan.
Naglasila je i važnost suradnje sa strukom, sindikatima i udrugama u očuvanju digniteta sestrinstva.
Na pitanje o nedostatku medicinskih sestara, istaknula je kako se u Hrvatskoj bilježe određeni pomaci u strukturi zaposlenih.
U zadnjih pet godina ukupan broj medicinskih sestara je povećan, ali je posebno važno da je porastao udio visokoobrazovanih sestara. Broj medicinskih sestara prvostupnica povećan je za 27 posto, dok je broj magistri sestrinstva porastao za 70 posto. Time se podiže kvaliteta sestrinske skrbi.
Povećan broj medicinskih sestara, podižemo kvalitetu sestrinske skrbi
U zadnjih pet godina ukupan broj medicinskih sestara je povećan za par posto, ali je posebno važno da je porastao udio visokoobrazovanih sestara, rekla je ministrica i navela da je broj medicinskih sestara prvostupnica povećan za 27 posto, dok je broj magistri sestrinstva porastao za 70 posto.
Naglasila je kako se time podiže kvaliteta sestrinske skrbi, ali i da je povećan broj zapošljavanja njegovatelja, posebno u segmentima gdje je nedostatak medicinskih sestara najizraženiji.
Navela je i ozbiljan trend povratka medicinskih sestara iz inozemstva u Hrvatsku u prošloj godini, ustvrdivši da je za to sigurno u jednom dijelu zaslužno povećanje materijalnih prava.
Digitalizacijom smanjujemo nepotrebne odlaske liječniku, a time i liste čekanja
Ministrica Hrstić poručila je kako digitalizacija u zdravstvu može pomoći u smanjenju lista čekanja i poboljšanju organizacije sustava, no njezina provedba još nije ujednačena u svim ustanovama.
Istaknula je kako digitalizacija omogućuje bolju dostupnost zdravstvenih podataka i smanjuje nepotrebne odlaske liječniku obiteljska medicine ili specijalistu.
Naglasila je i važnost povezivanja sustava kroz CEZIH, kako bi nalazi bili dostupni bez obzira gdje su napravljeni.
Nalaz je dostupan pacijentu i liječnicima, bez obzira je li napravljen u javnoj ili privatnoj ustanovi, poručila je.
Dodala je da se digitalizacijom postupno smanjuje potreba za papirima te da sustav ima i ulogu u transparentnosti i kontroli troškova.
Komentirajući neujednačenost provedbe, poručila je kako Ministarstvo postavlja temelje, dok se problemi rješavaju po pojedinim ustanovama.
Cilj upute o dopunskom radu liječnika ujednačiti praksu u svim bolnicama i osigurati veću transparentnost
Upute o dopunskom radu liječnika u bolnicama uvedene su početkom godine kako bi se uredio odnos javnog i privatnog rada te poboljšala organizacija sustava, no same po sebi neće riješiti liste čekanja, poručila je ministrica zdravstva.
Cilj upute je, istaknula je, ujednačiti praksu u svim bolnicama i osigurati veću transparentnost.
Uputa služi kao alat ravnateljima da sustav bude svugdje u Hrvatskoj na jednaki način transparentan i jasan, rekla je.
Naglasila je da nije riječ o represivnoj mjeri te da nije ideja da se kroz uputu nekog kažnjava, nego da svima bude jasno i da se može pratiti dinamika rada, kazala je.
Dodala je da sama uputa ne može riješiti liste čekanja, ali može pomoći u boljoj organizaciji rada u bolnicama.
Komentirajući navode o broju dopusnica, rekla je kako ih treba tumačiti oprezno jer podaci još nisu u potpunosti analizirani.
Apsolutni broj dopusnica nije mjera uspješnosti upute, poručila je Hrstić.
Kazala je kako je ključni pokazatelj smanjenje lista čekanja te najavila nastavak reformi kroz uvođenje vremensko-kadrovskih normativa.
O hantavirusu: Zdravstveni rizik je nizak, ali sustav je spreman za brzi odgovor
Upitana o problematici hantavirusa, ministrica Hrstić poručila je kako je zdravstveni sustav spreman za eventualnu pojavu, a da trenutačno nema povećanog rizika za građane.
Naglasila je kako Hrvatska aktivno sudjeluje u razmjeni informacija na europskoj razini te da su nadležne institucije u stalnoj komunikaciji.
Dodala je da su u praćenje uključene sve relevantne službe, uključujući epidemiologe i Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, koja sudjeluje u europskim stručnim skupinama.
U direktnoj smo komunikaciji i u stalnoj razmjeni informacija na razini Europe, zaključila je.
Dodala je da se u slučaju pojave infekcije sustav može brzo aktivirati i odgovoriti na situaciju.
Pritom je naglasila da trenutačno nema razloga za zabrinutost. Prema sadašnjim spoznajama, zdravstveni rizik je nizak, poručila je, pozvavši građane na povjerenje u zdravstveni sustav.
Izvor: HRT/Vlada
