Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem za istok Hrvatske do sada osigurano gotovo pet milijardi eura

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved predsjedao je danas 20. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Iloku, umjesto predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je sudjelovao na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu. 
 
Obraćajući se uvodno, potpredsjednik Vlade je podsjetio da je na sastanku postignut dogovor kojim je Ukrajini osigurano 90 milijardi eura zajma za iduće dvije godine te istaknuo da Hrvatska time neće biti financijski opterećena. „Poslana je jasna poruka iz Bruxellesa - Ukrajina nije sama“, naglasio je.
 
Na sastanku se raspravljalo i o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028. - 2034., proširenju Unije, globalnoj ekonomskoj situaciji i europskoj obrani.
 
Hrvatskoj ukupno 18,8 milijardi eura iz novog proračuna EU-a
 
„U okviru novog europskog proračuna, po inicijalnim procjenama, Hrvatska bi imala ukupno 18,8 milijardi eura na raspolaganju, što je više nego u prethodnom sedmogodišnjem okviru“, naglasio je Medved.
 
Osvrnuo se i na postignuća Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, podsjetivši da se istok Hrvatske 2016., kada je Vlada pokrenula projekt, suočavao s ozbiljnim demografskim, gospodarskim i razvojnim izazovima.
 
Istaknuo je da danas, gotovo deset godina kasnije, možemo s punim pravom govoriti o jednom od najopsežnijih i najuspješnijih razvojnih projekata u novijoj hrvatskoj povijesti, istaknuo je Medved.
 
Objasnio je da se kroz projekt sustavno uspostavio trajni i institucionalni format suradnje između Vlade, pet slavonskih županija, slavonskih zastupnika i akademske zajednice. Osigurali smo, naglasio je, kontinuirani dijalog s lokalnom razinom i potporu projektima koji proizlaze iz stvarnih potreba svake županije, grada i općine.
 
Ministar je istaknuo da su omogućili kombiniranje svih dostupnih izvora financiranja - europskih fondova, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i državnog proračuna, a rezultati su danas mjerljivi i vidljivi na terenu.
 
Naveo je da je u razdoblju od 18. listopada 2016. do danas na području pet slavonskih županija završeno ili pokrenuto gotovo 165.000 projekata, ugovoreno je oko 4,9 milijardi eura, a isplaćeno više od 3,2 milijarde eura.
 
U Osječko-baranjskoj županiji ugovoreno je gotovo 1,9 milijardi eura, u Vukovarsko-srijemskoj više od 1 milijarde eura, u Brodsko-posavskoj gotovo 575 milijuna eura, u Virovitičko-podravskoj gotovo 580 milijuna eura te u Požeško-slavonskoj županiji više od 440 milijuna eura.
 
„U odnosu na podatke predstavljene tijekom prethodne sjednice Savjeta u Slatini, ostvaren je porast od 418 milijuna eura. Sve ovo je posljedica jasnog planiranja i snažne koordinacije“, istaknuo je Medved.
 
Razvojni sporazum ključan za daljnji razvitak Slavonije, Baranje i Srijema
 
Podsjetio je da Razvojni sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem jedan je od ključnih alata ovog projekta, a potpisan je na inicijativu pet slavonskih županija 20. srpnja 2018. godine. Taj Sporazum danas obuhvaća ukupno 67 strateških razvojnih projekata indikativne vrijednosti 1,6 milijardi eura, a što ga, kako je rekao Medved, čini najambicioznijim regionalnim razvojnim okvirom u Republici Hrvatskoj.

Dodao je da je inicijativu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potpisan i Dodatak 3. Razvojnog sporazuma, kojim se dodaje novi razvojni projekt „Kuća šunke“ u Starim Mikanovcima, vrijedan tri milijuna eura.

„To su projekti koji mijenjaju lice naše Slavonije, poput gospodarskih i poduzetničkih centara u Osijeku, Našicama, Novoj Gradiški, agrotehnološki i drvnotehnološki centri u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i snažna ulaganja u zdravstveni, kontinentalni i kulturni turizam“, ustvrdio je ministar.
 
Stoga, istaknuo je, Razvojni sporazum je strategija dugoročnog razvoja Slavonije, Baranje i Srijema koja donosi radna mjesta, veće plaće i konkurentno gospodarstvo i ono najvažnije - razlog da ljudi ostanu, rade i grade svoju budućnost ovdje u Slavoniji.
 
Dodijeljeno 49 ugovora i odluka vrijednih 30,1 milijuna eura
 
Medved je podsjetio i da je uoči sjednice dodijeljeno 49 ugovora i odluka ukupne vrijednosti 30,1 milijuna eura. Tako je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije uručilo 23 ugovora i osam odluka u vrijednosti od 20,5 milijuna eura, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije tri ugovora vrijednosti 2,2 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uručilo je čak 15 ugovora ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura.
 
Naveo je da ugovori i odluke obuhvaćaju ulaganja u regionalni i lokalni razvoj, jačanje vatrogasne infrastrukture, revitalizaciju zaštićenih prirodnih staništa, primijenjeno znanstveno istraživanje, prilagodbu klimatskim promjenama te generacijsku obnovu i konkurentnost poljoprivrede na području Slavonije, Baranje i Srijema.
 
Potpredsjednik Vlade se osvrnuo na kontekst i okvir današnjeg sastanka koji, kako je rekao, dolazi u trenutku kad se susreću europski nacionalni i regionalni razvojni procesi od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku. Nalazimo se, dodao je, u fazi pregovora u novom Višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
 
„Hrvatska će se snažno zalagati za očuvanje kohezijske politike i stabilan proračun za poljoprivredu, jer su upravo ta sredstva temelje razvoja slabije razvijenih područja“, poručio je Medved.
 
Podsjetio je da je naša zemlja do sada u plusu od oko 18 milijardi eura u odnosu na uplatu u europski proračun, istaknuvši da upravo preliminarne procjene o 18,8 milijardi eura iz novog europskog proračuna u novom razdoblju pobijaju tezu da će europska sredstva za Republiku Hrvatsku presušiti.
 
Ministar je podsjetio i da je Vlada prije nekoliko dana uputila zahtjev za osmu ratu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a riječ je o gotovo 900 milijarda eura. Kazao je da je Hrvatskoj do sada isplaćeno 5,3 milijarde eura, a do kraja mjeseca očekujemo dodatnih 1,07 milijardi iz sedme rate, dok će osma rata biće isplaćena u sljedećem godini.
 
Vlada provodi najveći investicijski ciklus u novijoj hrvatskoj povijesti
 
Istaknuo je i da Vlada paralelno provodi najveći investicijski ciklus u novijoj hrvatskoj povijesti, uključujući obnovu nakon potresa, izgradnju i rekonstrukciju škola i sportskih dvorana te uvođenje jednosmjenske nastave. Izdvojio je i ulaganje u zelenu tranziciju, obrambenu sigurnost te snažne demografske mjere usmjerene na obitelj, mlade i priuštivo stanovanje.
 
„U središtu naših politika ostaje socijalna sigurnost građana“, poručio je potpredsjednik Vlade, kazavši da će upravo danas za više od 1,22 milijuna umirovljenika krenuti isplata prvog godišnjeg dodatka na mirovinu, za što je osigurano 217 milijuna eura, čime će, dodao je, nakon isplate prosječna mirovina premašiti 700 eura, uz jasan cilj dosezanja 800 eura do kraja mandata.
 
Naveo je da će glavni prioriteti državne politike u narednom razdoblju biti usmjereni na rast plaća i mirovina i socijalnu uključenost, te stvaranje uvjeta za priuštivo stanovanje mladih i obitelji, suzbijanje inflacije, dovršetak obnove, kao i daljnje privlačenje stranih ulaganja.
 
Medved je istaknuo i da Hrvatska danas bilježi snažne makroekonomske i tržište pokazatelje, dodavši da očekivani rast BDP u 2026. godini iznosi 2,7 posto, dok deficit ostaje ispod 3 posto BDP-a, a udio javnog duga smanjuje se na 56 posto BDP-a.
 
Rekordna zaposlenost i povijesna nezaposlenost
 
To nam je, rekao je, omogućilo najvišu razinu investicijskog kreditnog rejtinga A u povijesti Hrvatske. Naglasio je i da Hrvatska na tržištu rada bilježi povijesno najnižu nezaposlenost. Uz studenom ove godine bilo je 81 tisuću nezaposlenih, što je više od 150 tisuća manje nego 2016. godine, uz rekordnih čak 1,74 milijuna zaposlenih osiguranika u Hrvatskoj.
 
Istaknuo je i da prosječna neto plaća iznosi 1.456 eura, što je rast od 94 posto  u odnosu na 2016. godinu, dok će minimalna brutoplaća od 1.1. sljedeće godine iznositi 1.050 eura.

Od današnjih tema, ministar je izdvojio Višegodišnji financijski proračun za razdoblje 2028.-2034., koji, kako je rekao, predstavlja priliku za snažniju, inovativniju i održiviju Hrvatsku, s posebnim naglaskom na razvoj Slavonije, Baranje i Srijema.

„Svjesni smo da je pred nama još puno posla, radimo odgovorno i odlučno i nastavit ćemo provoditi reforme koje osiguravaju održiv rast i dobrobit svih naših građana“, poručio je Medved.
 
Sljedeća sjednica Savjeta za Slavniju Baranju i Srijem održat će se u Donjem Miholjcu, u Osječko-baranjskoj županiji.