Dodao je kako se uvodi jedinstven pravni okvir, pa se umjesto dosadašnjeg parcijalnog pristupa stvaraju povoljniji uvjeti kod ulaganja u ugljikovodike.
Uz postojeći model ugovora o istraživanju i podijeli u eksploataciji, uvodi se tzv. royalty model, odnosno model plaćanja naknade na pridobivene količine ugljikovodika. To prema Šušnjarovim riječima znači da se može primijeniti model koji je najpovoljniji za pojedini projekt i u interesu Republike Hrvatske.
Omogućuje se i aktivnija uloga države u pojedinim projektima kroz sudjelovanje Agencije za ugljikovodike ili trgovačkih društava kojima je osnivač Republika Hrvatska.
Zakon uvodi jasnije procedure, kraće rokove, bolju integraciju postupaka i veću predvidljivost za investitore. To je ključna poruka hrvatskom gospodarstvu.
Uvode se i različiti modaliteti nadmetanja: uz redovni model novost je i posebno nadmetanje za eksploataciju te određeni modeli pokretanja postupka na zahtjev postojećih nositelja prava, kada su za to ispunjeni zakonski uvjeti.
Poseban naglasak je na geotermalnoj energiji s ciljem povećanja investicija i lakšeg razvoja lokalnih projekata grijanja i proizvodnje energije.
Zakon uređuje i geološko skladištenje ugljikovog dioksida u skladu s europskim pravilima, čime se otvora prostor prema carbon capture and storage projektima i novim investicijama visoke dodane vrijednosti, rekao je Šušnjar.
"Velik broj postojećih bušotina i objekata dobiva mogućnosti nove namjene za geotermalne projekte, skladištenje CO2 i druge energetske primjene. Također se omogućuje paralelno i sukcesivno korištenje istog prostora za različite energenske georesurse, primjerice ugljikovodike, geotermalnu energiju ili skladištenje ugljikovog dioksida, što predstavlja potpuno novi razvojni koncept upravljanja podzemnim potencijalima", istaknuo je ministar.
Prema njegovim riječima, cilj je omogućiti revitalizaciju eksploatacijskih polja na kraju proizvodnog vijeka kroz izdvajanje bušotina s preostalim potencijalom za nastavak eksploatacije, uz istodobnu obvezu sanacije preostalog dijela objekata i infrastrukture koja se ne koristi.
"Na taj način produljuje se korisni vijek eksploatacijskog polja, povećava iskorištenje domaćih rezervi, smanjuju troškovi i ubrzava razvoj novih projekata. Zakon uvodi jasnije procedure, kraće rokove, bolju integraciju postupaka i veću predvidljivost za investitore. To je ključna poruka hrvatskom gospodarstvu", rekao je Šušnjar.
Vlada je donijela i Odluku o donošenju Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih prodajom emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2026. do 2030. godine. Plan predviđa 12 mjera.
Na temelju procijenjenih prosječnih vrijednosti cijena i količina emisijskih jedinica po godinama, Republika Hrvatska očekuje ukupni prihod od prodaje emisijskih jedinica u iznosu od okvirno 649,1 milijuna eura.
Ukupan iznos za financiranje mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u razdoblju od 2026. do 2030. godine procijenjen je na oko 642,6 milijuna eura.
Financiranje troškova prijevoza otpada na područjima dvije južne županije
Na sjednici je donesena i Odluka o financiranju troškova prijevoza miješanog komunalnog otpada općinama i gradovima na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.
Radi se o jedinicama lokalne samouprave koje su izložene znatnom financijskom opterećenju uslijed povećanih količina miješanog komunalnog otpada te udaljenosti najbližih raspoloživih odlagališta izvan područja njihove županije, a sredstva u iznosu od dva milijuna eura za financiranje troškova prijevoza osiguravaju se do izgradnje centara za gospodarenje otpadom na njihovom području.
Financiranje se osigurava u 100-postotnom iznosu, a sveukupni iznos koji Fond za zaštitu okoliša dodjeljuje po županiji s kojima će potpisati ugovore ne smije prelaziti milijun eura.
Uslijed kontinuiranog opterećenja sustava gospodarenja otpadom, kojemu pridonose intenzivne turističke aktivnosti tijekom većeg dijela godine, količine nastalog otpada premašuju raspoložive kapacitete za njegovo zbrinjavanje, zbog čega neki gradovi i općine Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije moraju otpad prevoziti na zbrinjavanje na najbliže raspoloživo odlagalište izvan područja svoje županije.
Ministarstvu unutarnjih poslova odobreno je, bez naknadne, na privremeno korištenje 355 uredskih, stambeno-uredskih, stambenih i sanitarnih kontejnera, kao i 1600 poljskih kreveta, 3600 deka te po 4000 jastuka, jastučnica i plahti iz strateških robnih zaliha za potrebe uspostave privremenog centra za granične procedure provođenja postupaka kontrole nezakonitih kretanja te registracije stranih državljana.
Proglašen Posebni rezervat "Poljana"
Vlada je Uredbom proglasila Posebni rezervat "Poljana", koji se nalazi na jugozapadnim obroncima Papuka s najvišom kotom Poljana na 530 metara nadmorske visine unutar Požeško-slavonske županije.
"Riječ je o vrijednoj inicijativi Ustanove koja upravlja zaštićenim prirodnim područjima Požeško-slavonske županije na temelju koje je Ministarstvo izradilo stručnu podlogu koja je pokazala da je potrebno zaštititi ovo vrijedno šumsko područje, područje pod bogatom šumskom vegetacijom, te proglasiti kategoriju zaštite posebni rezervat", istaknula je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Područje Posebnog rezervata predstavlja iznimno vrijedno prirodno stanište s visokim stupnjem očuvanosti krajobraza i bioraznolikosti, a od ukupne površine od 234,91 hektara, čak 92 posto pokrivaju starije šumske zajednice.
Dana je suglasnost Javnoj ustanovi Park prirode Vransko jezero za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za provođenje projekta "Obnova i očuvanje voda i vezanih ciljnih staništa i vrsta ekološke mreže Vranskog jezera i Ravnih kotara" u visini od 1.967.340 eura bez PDV-a. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2,35 milijuna eura bez PDV-a te stopa sufinanciranja iznosi gotovo 85 posto. Preostale troškove financirat će JU PP Vransko jezero i Hrvatske vode.
Vlada je donijela i Odluku o provedbi mjere "Projekti ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u trećim zemljama" kojom se Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zadužuje da u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost doprinese prilagodbi klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, ekosustava i bioraznolikosti u BiH u vrijednosti od pet milijuna eura. Sredstva su osigurana iz prihoda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj.
Povećanje sredstava HŽ Putničkom prijevozu
Na sjednici je donesena i Odluka o četvrtom dodatku Nacionalnom planu oporavka i otpornosti koji uključuje, naveo je ministar financija Tomislav Ćorić, preraspodjelu oslobođenih sredstava s projekta punionica na vodik i za električna vozila za uključivanje Republike Hrvatske u europsku inicijativu AI Factories (AI tvornice) radi razvoja umjetne inteligencije i naprednih digitalnih tehnologija u Europi. "Vlada na ovaj način osigurava da se raspoloživa sredstva usmjerene u aktivnosti kojima se najbolje može ostvariti najveća dodana vrijednost za Republiku Hrvatsku", dodao je Ćorić.
Vlada je izmijenila Odluku o ranije sklopljenom ugovoru s društvom HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za razdoblje 2019.-2028., kojom se povećavaju sredstva za usluge javnog željezničkog prijevoza, budući da izvorno planirana sredstva, pojašnjeno je, nisu dostatna. Ukupni iznos predviđen odlukom iz 2018. godine iznosio je 613,2 milijuna eura te je u cijelosti iskorišten.
Prema novim projekcijama, ukupni iznos povećava se na 1,1 milijardi eura, odnosno za preostalo razdoblje 2026.-2028. osigurava se još 509,2 milijuna eura.
Doprinos Ukrajini 20 milijuna eura
Donesena je i Odluka o doprinosu Republike Hrvatske Popisu prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora u iznosu od 20 milijuna eura, a Vlada je upoznata s Memorandumom o suradnji u području prevencije i suzbijanja terorizma s BiH te pismom namjere o jačanju bilateralne obrambene suradnje sa Slovačkom Republikom.
Vlada je prihvatila i Izvješće o radu probacijske službe za 2025. godinu, tijekom koje je služba radila na izvršavanju 6630 predmeta, a za rad je utrošeno 706.000 eura. "Osobe koje su bile uključene u probaciju odradile su ukupno više od 321.000 sati rada za opće dobro, a bilo je zaposleno 104 službenika", naveo je ministar pravosuđa Damir Habijan.
Prihvaćeno je i Izvješće o radu Agencije za osiguranje radničkih tražbina za prošlu godinu, u kojoj je Agencija isplatila 816 radnika kod 61 stečajnog dužnika te 750 radnika na zahtjev 26 blokiranih poslodavaca, kao i 4,1 milijuna eura pomoći djeci čiji obveznik uzdržavanja ne izvršava svoju obvezu.
U proračun ide 60 posto dobiti državnih poduzeća ostvarene u 2025. godini
Donesena je i Odluka o visini, načinu i rokovima uplate sredstava pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u državni proračun za 2026. godinu, prema kojoj će pravne osobe na koje se ta odluka odnosi u proračun uplaćivati 60 posto dobiti nakon oporezivanja za 2025. godinu.
Vladina procjena ukupne uplate 22 poduzeća na koja se odluka odnosi iznosi oko 200 milijuna eura.
Od Odluke su prema riječima ministra Tomislava Ćorića, izuzete Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste, koje dobit koriste za izgradnju i održavanje autocesta, odnosno državnih cesta kojima upravljaju.
Izuzete su i zračne luke Osijek i Rijeka koje su ostvarile dobit nakon oporezivanja, ali će se ona upotrijebiti za pokriće gubitaka iz ranijih razdoblja.
Pravne osobe koje su u 2025. godinu iskazale gubitak su Croatia Airlines, HŽ Cargo i zračna luka Pula, a Hrvatska pošta izuzeta je od primjene odluke na temelju prijedloga nadležnog ministarstva i na osnovu podataka iz planova poslovanja te provedene analize ministarstva financija, rekao je Ćorić.
Također, agencija Alan uplatit će u državni proračun 60 posto umjesto 100 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja, dok će preostalih 40 posto biti uloženo u proizvodne i razvojne projekte agencije.
Hrvatska lutrija uplatit će u proračun za 2026. godinu svu dobit nakon oporezivanja.
Pravne osobe na koje se odluka odnosi su: ACI, Agencija ALAN, Agencija za komercijalnu djelatnost, Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, Državne nekretnine, HEP, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatska Lutrija, Hrvatska poštanska banka, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, Ina, Janaf, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plovput, te zračne luke Dubrovnik, Split, Zadar, Zemunik Donji i Velika Gorica.
Skrb o nacionalnim manjinama
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je tri prijedloga za prihvaćanje pokroviteljstva, koja su, kako je rekla, vezana uz programe koji promiču naše nacionalne manjine i raznolikost njihovih izričaja.
Prvo pokroviteljstvo prihvaćeno je nad manifestacijom Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina, koja će se održati 17. listopada 2026. u Zagrebu u Koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“. Ona stavlja u fokus sve naše nacionalne manjine, rekla je ministrica, a ove godine za zemlju-partnera izabrana je Mađarska.
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad proslavom makedonskog nacionalnog praznika „ILINDEN 1903.-2026.“, za koju je Obuljen Koržinek istaknula da je tradicionalna manifestacija koja okuplja pripadnike makedonske nacionalne manjine iz cijele Republike Hrvatske.
Treće prihvaćeno pokroviteljstvo je nad „Lipovljanskim susretima“, koji predstavljaju jednu od najznačajnijih manifestacija nacionalnih manjina, s tradicijom od 1974. godine. Posljednjih godina manifestacija je dobila i međunarodni karakter putem zemlje partnera, a ove godine je potvrđeno partnerstvo s Ukrajinom.
Izvor: Hina/Vlada
