Istodobno se u nacionalno zakonodavstvo prenosi europska CCD 2 direktiva, koja donosi sveobuhvatnu reformu potrošačkog kreditiranja na razinu EU-a, dodao je.
Prema Konačnom prijedlogu zakona, uz uspostavu jedinstvenog zakonskog okvira proširuje se područje primjene na kreditne proizvode koji mogu biti štetni za potrošače. Uključuju se i ugovori o kreditu o dopuštenom prekoračenju te ugovori o kreditu bez kamata i naknada.
Tako će, recimo, teleoperateri koji daju uređaje na rate morati biti licencirani vjerovnici te će imati obvezu procjene kreditne sposobnosti potrošača.
U zakon se uključuju i ugovori o kreditu prema čijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a koji su prema važećem zakonu bili izuzeti i područja primjene.
Među ostalim važnijim novostima, ukida se dosadašnja gornja granica iznosa kredita od 132.722,81 eura, čime se osigurava jedinstvena razina zaštite potrošača neovisno o visini zaduženja.
Stroži zahtjevi za oglašavanje i marketing
Propisuju se i stroži zahtjevi za oglašavanje i marketing kreditnih proizvoda, kao i obvezno standardizirano i pravodobno predugovorno informiranje te kriteriji procjene kreditne sposobnosti, čime se nastoji spriječiti neodrživo zaduživanje i povećati razina informiranosti potrošača.
Kod prijevremene otplate kredita, propisuje se da potrošač ima pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita sukladno preostalom razdoblju trajanju ugovora i to ne samo kamata, već i troškova naplaćenih pri odobravanju kredita, a vjerovnik ima pravo na naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom.
Međutim, u slučajevima kod dopuštenog prekoračenja, kada kredit nije ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu ili kada se otplata provodi temeljem ugovora o osiguranju, vjerovnik nema pravo na naknadu.
Dodatno se uređuje i prešutno prekoračenje radi usklađivanja s Memorandumom iz 2022. godine između vlade, HNB-a i 13 poslovnih banaka te se propisuje da najviši dopušteni iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja ne može premašivati iznos prosječnog redovnog mjesečnog priljeva na tekućem računu potrošača, dok je značajno prešutno prihvaćeno prekoračenje iznos koji odgovara polovici navedenog maksimalnog iznosa.
Centralizirani sustav licenciranja i nadzora
Uspostavlja se i centralizirani sustav licenciranja i nadzora, prema kojem će svi vjerovnici (osim npr. leasing društava, osiguravajućih društava, mirovinskih društava itd. koje nadzire Hanfa) i kreditni posrednici morati ishoditi odobrenje HNB-a te će biti pod njegovim stalnim i specijaliziranim nadzorom.
Propisuje se i obveza HNB-a da, ako u nadzoru utvrdi da kreditne usluge pružaju osobe bez propisanog odobrenja, o tome bez odgode obavijesti državno odvjetništvo.
Uvodi se sustav savjetovanja o dugu kao novi mehanizam zaštite potrošača, koji će pružati FINA, uz mogućnost uključivanja i drugih dionika.
Zakon bi trebao stupiti na snagu 20. studenoga ove godine.
Za poslijepotresnu obnovu dosad utrošeno 4,91 milijarda eura
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je redovno mjesečno izvješće i aktualno stanje poslijepotresne obnove na područjima pogođenim zagrebačkim i petrinjskim potresom.
Istaknuo je kako je završeno više od 15 tisuća lokacija, sa ukupno 57 tisuća stambenih jedinica, a izgrađeno je i 552 nove obiteljske kuće. Aktivnih je 1.788 lokacija sa gotovo 11 tisuća stambenih jedinica, a u gradnji je 199 obiteljskih kuća i 19 višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije.
U nabavi je trenutno 1.202 lokacije ukupne vrijednosti 106 milijuna eura, a odnose se na obiteljske kuće i stambene zgrade s ukupno 4.522 stambene jedinice.
„U velikom dijelu obnove zgrada javne namjene i infrastrukture provodimo obnovu koja se dominantno financira instrumentima Europske unije. Ugovoreno je 1.309 projekata, a 1.237 završeno, znači čak 94,4 posto“, kazao je ministar i dodao da je ukupna vrijednost projekata 3,91 milijardi eura.
Projektima je financirana obnova 74 zdravstvene ustanove, 156 škola i vrtića, 27 fakulteta, 293 zgrade kulturne baštine, 600 kilometara prometnica 77 mostova i drugih projekata komunalne i energetske infrastrukture.
Na području Sisačko-moslavačke županije, kroz različite programe Vlade Republike Hrvatske provodi se izgradnja 59 novih višestambenih zgrada s ukupno 1.024 stana. Dosad je završena izgradnja 45 zgrada, dok su ostali projekti u različitim fazama provedbe.
Dosad je za poslijepotresnu obnovu na području pogođenom zagrebačkim i petrinjskim potresom ukupno utrošeno 4,91 milijarda eura. Od toga se 2,93 milijarde eura odnose na područje pogođeno zagrebačkim potresom, a 1,98 milijardi eura na područje pogođeno petrinjskim potresom.
Ukupna vrijednost svih planiranih i aktualnih ulaganja u pravosudnu infrastrukturu iznose oko 350 milijuna eura.
Za poticanje razvoja toplokrvnih pasmina konja izdvaja se 1,25 milijuna eura
Vlada je donijela i Nacionalni program poticanja razvoja toplokrvnih pasmina konja u Republici Hrvatskoj 2026. - 2030., vrijedan 1,25 milijuna eura.
Kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, cilj ovog petogodišnjeg Programa je unaprjeđenje uzgoja toplokrvnih pasmina konja, uz istodobno povećanje kvalitete ždrebadi rođene u Republici Hrvatskoj.
Programom se također nastoji potaknuti sudjelovanje konja u sportskim natjecanjima, kao i osigurati transparentno financijsko podupiranje organizacije i održavanja konjičkih natjecanja koja se održavaju u Republici Hrvatskoj.
Ovim novim petogodišnjim Programom do 2030., kako je rekao, nastavlja se sustavna potpora koja je započela još 2015. godine te su do sada uspješno provedena dva takva Programa kroz koje je povećan broj rasplodnih konja za 24 posto i oždrebljene ždrjebadi za čak 45 posto.
Program ima dvije mjere i pet podmjera, prihvatljivi korisnici potpore su vlasnici konja, nacionalni sportski savezi i klubovi članovi nacionalnih sportskih saveza, a procjenjuje se da će broj korisnika biti veći od 200, kazao je Vlajčić.
Ukupna financijska sredstva za provedbu Programa, kako je naveo, iznose 1,25 milijuna eura, odnosno 250.000 eura godišnje.
Iznos od 250.000 eura osiguran je u financijskom planu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za 2026. te je planiran u projekciji za 2027. i 2028. godinu.
Sredstva za 2029. i 2030. osigurati će se prilikom izrade plana proračuna za naredna trogodišnja razdoblja u okviru limita ukupnih rashoda za razdjel Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Osiguravamo bolje uvjete za rad pravosudnih tijela i policijskih službi u Zadru
Usvojena je i Odluka u vezi s izvođenjem radova na uređenju zgrade u Zadru za potrebe Općinskog državnog odvjetništva i Policijske postaje, koju je predstavio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Predmetnom Odlukom daje se prethodna suglasnost Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2027. godini, za sklapanje ugovora o radovima na uređenju kata zgrade Policijske postaje u Zadru.
Vrijednost investicije iznosi 1,2 milijuna eura, a uređeni prostori bit će namijenjeni Općinskom državnom odvjetništvu i Policijskoj postaji u Zadru.
Ministar Habijan istaknuo je kako će završetkom planiranih radova biti osigurani primjereni uvjeti za rad pravosudnih tijela i policijskih službi u Zadru.
Govoreći o ulaganjima u pravosudnu infrastrukturu, podsjetio je da se privodi kraju prva faza projekta Trga pravde u Zagrebu, vrijedna 160 milijuna eura, dok je u tijeku projektiranje druge faze zagrebačkog Trga pravde te novih Trgova pravde u Rijeci i Velikoj Gorici.
Dodao je i da se gradi novo pravosudno tijelo u Varaždinu, a uskoro počinju radovi i u Bjelovaru, Kutini te nizu drugih gradova. Ukupna vrijednost svih planiranih i aktualnih ulaganja u pravosudnu infrastrukturu iznose oko 350 milijuna eura.
Revidira se sastav Povjerenstva za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija
Ministar Habijan predstavio je i izmijenjenu Odluku o utvrđivanju sastava Povjerenstva Vlade za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija i troškovima postupka pred Povjerenstvom, pojasnivši kako se izmjene donose radi usklađivanja sa Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Naime, Zakonom je propisano da, ako jedinice lokalne samouprave kod kojih je došlo do područnih promjena u propisanom roku ne postignu sporazum o podjeli imovine, prava i obveza, o tome odlučuje Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske.
S obzirom na promjene u sustavu državne uprave, bilo je potrebno revidirati sastav Povjerenstva te terminološki uskladiti postojeću Odluku.
Povjerenstvo čine predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Za održavanje borbenih aviona Rafale 28 milijuna eura
Vlada je dala i suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna do 2029. godine za kontinuirano održavanje eskadrile višenamjenskog borbenog aviona Rafale, prateće opreme i nabavu dodatne opreme u iznosu od oko 28 milijuna eura.
"Kao nastavak projekta opremanja avionima Rafale, Ministarstvo obrane ima potrebu za dodatnim robama i uslugama za održavanje aviona Rafale i prateće opreme, kao i za nabavom zemaljske opreme u potpori operativnih sposobnosti aviona, nabave sustava za pripremu misije elektroničkog ratovanja za avion Rafale, koje je obrambeno važno za Republiku Hrvatsku radi osiguranja zahtijevanog stupnja raspoloživosti i operativnih sposobnosti aviona", naveo je državni tajnik u Ministarstvu obrane Drago Matanović.
U skladu s tim, ukupne obveze MORH-a za razdoblje od 2026. do 2029. godine ukupno iznose 64.006.780 eura, od čega je današnjom odlukom za 2027., 2028. i 2029. određeno 28.035.428 eura.
Ugovor koji osigurava usluge popravka, remonta, obnove resursa i periodičkih pregleda za komponente aviona i motora sklopljen je 2024. godine s tvrtkom Dassault Aviation, koja je originalni proizvođač aviona.
Ministarstvo financija ustupilo Sisačko-moslavačkoj županiji potraživanja prema Lječilištu Topusko
Ministarstvo financija s osnova aktiviranih državnih jamstva ima potraživanja prema Lječilištu Topusko u iznosu od 4.653.842 eura, a Vlada je, uvažavajući njegovu stratešku važnost, ta potraživanja odlukom ustupila Sisačko-moslavačkoj županiji kao osnivaču, bez naknade.
U obrazloženju je istaknuto kako ranija odluka o pretvaranju potraživanja u udjele Republike Hrvatske u kapitalu Lječilišta nije bila provediva jer Lječilište nije trgovačko društvo, već zdravstvena ustanova.
Također je navedeno kako Lječilište Topusko, uz svoju osnovnu djelatnost liječenja i rehabilitaciju, ima i velike mogućnosti za razvoj zdravstvenog, kongresnog i ostalih vidova turizma zbog posebnih prirodnih uvjeta, odnosno liječenja prirodnim faktorima.
Poništen postupak davanja koncesije
Na sjednici je Vlada poništila postupak davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene Podrola-Rakalj i koncesije za ograničenu eksploataciju u svrhu sanacije eksploatacijskog polja tehničko-građevnog kamena "Podrola".
Naime, sagledavanjem prostorno-planske i druge dokumentacije utvrđeno je da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje odluke o koncesiji za eksploataciju, tzv. rudarsku koncesiju, te bi se koncesija mogla dati samo za industrijsku luku kako bi se otpremile deponirane zalihe mineralne sirovine.
No, donošenjem odluke samo u odnosu na koncesiju za industrijsku luku dovelo bi se u pitanje ispunjavanje načela postupka davanja koncesije, odnosno temeljnih načela iz Ustava Republike Hrvatske te Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a posebice načela tržišnog natjecanja, jednakog tretmana i transparentnosti.
"S obzirom na to da u trenutku objave obavijesti o namjeri davanja koncesije, davatelj koncesije nije imao sve potrebne informacije koje bi dovele do sadržajno bitno drukčije obavijesti o namjeri davanja koncesije, nastali su razlozi za poništenje postupka davanja koncesije", pojasnio je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić.
Vlada je prihvatila i dva izvješća o pregovorima za sklapanje Sporazuma o prijenosu mirovinskih prava između Republike Hrvatske i EIB-a te između Republike Hrvatske i Europskog investicijskog fonda (EIF).
Riječ je o prijenosu mirovinskih prava iz obveznog mirovinskog osiguranja zaposlenika koji prelaze iz mirovinskog sustava Republike Hrvatske u EIB i EIF ili obrnuto. Konačno dogovoreni tekstovi identični su za obje institucije te su usuglašeni i konačni tekstovi predmetnih sporazuma, istaknuo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.
Prihvaćeno Izvješće predsjednika Vlade o održanom redovnom sastanku Europskoga vijeća
Prihvaćeno je i Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom redovnom sastanku Europskoga vijeća, 18. i 19. lipnja 2026.
Na redovnom sastanku Europskoga vijeća raspravljano je o Ukrajini i Bliskom istoku te o konkurentnosti i jedinstvenom tržištu EU-a i Višegodišnjem financijskom okviru 2028.-2034., a Izvješće obuhvaća i Sastanak na vrhu Europske unije i zapadnog Balkana održan 5. lipnja 2026. i Neformalni sastanak čelnika država ili vlada država članica Europske unije održan 23.- 24. travnja 2026.
Odvijanje zračnog prometa u Hrvatskoj lani obilježeno daljnjim rastom broja putnika i letova
Vlada je prihvatila i Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za 2025., u kojem je istaknuto kako su poslovi vezani za sigurnost i zaštitu civilnog zračnog prometa bili prioritetni poslovi Agencije.
Lani je izvršeno ukupno 736 nadzora sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa, uz realizaciju od 98 posto u odnosu na planirani broj nadzora. Odvijanje zračnog prometa u Republici Hrvatskoj lani je obilježeno daljnjim rastom broja putnika i letova.
Niz aktivnosti Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala u 2025. godini
Na sjednici je prihvaćeno i Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala za 2025. godinu.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs istaknuo je kako je riječ o strateškom tijelu za razvoj hrvatskog kvalifikacijskog okvira koje procjenjuje, vrednuje i usklađuje javne politike u području obrazovanja, zapošljavanja, cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja, daje preporuke za razvoj ljudskih potencijala, predlaže mjere usklađivanja politika zapošljavanja, obrazovanja i regionalnog razvoja te potiče brojne povezane aktivnosti s potrebama tržišta rada.
Naveo je kako je u protekloj godini Vijeće održalo niz takvih aktivnosti, kao i stručne radionice te je nastavilo provoditi proaktivnu komunikacijsku politiku o primjeni i provedbi hrvatskog kvalifikacijskog okvira na svim razinama.
Izvor: Hina/Vlada
.png?preset=news-carousel-img)