Novi Zakon o ugostiteljstvu: Uvodi se registracijski broj za iznajmljivače

Radi se o obvezi koja proizlazi iz europske uredbe o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja koja se primjenjuje od 20. svibnja.

“Uspostavlja se jedinstven sustav registracije iznajmljivača i uvodi obvezni registracijski broj za sobe, apartmane i kuće za odmor koje se oglašavaju putem platformi. Time se omogućuje razmjena podataka s digitalnim platformama i onemogućava oglašavanje neregistriranih objekata”, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina na današnjoj 178. sjednici Vlade.

Cilj je da se na temelju podataka prikupljenih od internetskih platformi, istaknuo je Glavina, mogu kreirati javne politike za odgovorno upravljanje razvojem turizma, zbog čega je potrebno imati jasne, točne i usporedive podatke.

Pritom se zakonom propisuju kazne od 13 do 130 tisuća eura ili od jedan do šest posto financijskog prihoda za pružatelje internetskih platformi za kratkoročno iznajmljivanje, koje ne dostave tražene podatke ili ne kontroliraju iznajmljivače.

Na taj način također će se olakšati nadzor koji će ubuduće uz Državni inspektorat provoditi i Carinska uprava te komunalni redari, ali i čuvari prirode.

Predloženim zakonom također se precizira odredba o mogućnosti smještaja osoba koji nisu članovi uže obitelji u stanovima, apartmanima i kućama za odmor, a ugostiteljima - pravnim osobama i obrtnicima, ukida se mogućnost izdavanja novih rješenja za apartmane i sobe u prostorima stambene namjene.

“Ova mjera usmjerena je na očuvanje osnovne funkcije stanovanja, smanjenju pritiska na cijene najma i zaštitu kvalitete života u lokalnim zajednicama”, kazao je ministar.

Novost iz zakonskog prijedloga je i obveza nadležnim tijelima da sve upravne postupke vode elektronički kroz sustav eTurizam, čime se žele skratiti rokovi postupaka, smanjiti administrativno opterećenje i mogućnost pogrešaka te povećati transparentnost cijelog sustava.

Osim toga, navedenim prijedlogom zakona uvodi se zabrana usluživanja energetskih pića maloljetnicima, a pružanje usluga u domaćinstvu preciznije se regulira.

“Zakon također uvodi obveznu rekategorizaciju svih smještajnih objekata. Ona će se provoditi u razumnim rokovima svakih pet ili deset godina, ovisno o vrsti objekta. Cilj je osigurati da kategorizacija odražava stvarno stanje objekata i da kontinuirano podižemo kvalitetu turističke ponude”, poručio je Glavina.

Rekategorizacija za iznajmljivače bit će obvezna svakih 10 godina, a za hotele i kampove svakih pet godina.

Ministar Glavina ocijenio je da predloženi zakon uređuje turistički sektor i čini ga održivim.

Izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu preciznije se uređuje način obavljanja autotaksi prijevoza

Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU).  

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da se ovim izmjenama i dopunama Zakona, uslijed ubrzanog razvoja digitalnih tehnologija i sve većeg korištenja elektroničkih aplikacija za naručivanje autotaksi prijevoza, preciznije uređuje način obavljanja autotaksi prijevoza kada se narudžba usluge odnosi na prijevoznika koji koristi taksimetar u odnosu na narudžbe izvršene putem elektroničke aplikacije, s koje su putniku unaprijed vidljive maksimalne cijene i planirana ruta putovanja prema unaprijed poznatim uvjetima.   
  
Nadalje, rekao je, Butković, uspostavit će se učinkovitija kontrola važenja vozačkih dozvola nužna za utvrđivanje valjanosti kartice autotaksi vozača, stroža prekršajna odgovornost autotaksi prijevoznika te veća transparentnost cijena propisivanjem načina određivanja cijena autotaksi usluga i elementata cjenika, čime će se, pojasnio je, osigurati obavljanje djelatnosti autotaksi prijevoznika po usporedivim uvjerima i time zaštititi ekonomski interes korisnika te spriječiti mogućnost nekontroliranog i neopravdnog rasta cijena usluga autotaksi prijevoza putnika.
 
Ministar je izvijestio i da se pooštravaju prekršajne sankcije za slučajeve nepoštivanja načina određivanja cijena, neprikazivanja cijena, mijenjanja uvjeta nakon prihvaćanja narudžbe te ukoliko nije uključena aplikacija u vozilu, kao i kad nije istaknuta valjana kartica autotaksi vozača.
 
Pored navedenog, kazao je Butković, nužnost donošenja izmjena i dopuna Zakona o prijevozu u cestovnom prometu očituje se i osiguravanju profesionalnog i zakonitog obavljanja djelatnosti autotaksi prijevoza putnika koje bi se postiglo jednostavnijim i bržim postupkom provjere potrebnih kvalifikacija prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje kartice autotaksi vozača.

Predložene zakonske izmjene, kakao je rekao ministar, propisat će pravnu osnovu za uvođenje posebnih registarskih taksi pločica za sva taksi vozila, radi njihova lakšeg raspoznavanja i učinkovitijeg nadzora u prometu.

Dodao je i da će jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb imati obvezu izdavati dozvolu za obavljanje autotaksi prijevoza za svako pojedino vozilo kojim se planira obavljati autotaksi prijevoz te dužnost javne objave svih izdanih dozvola i podataka o vozilima kojima se obavlja autotaksi prijevoz, čime će se, kazao je Butković, postići transparentnost i osiguranje dostupnosti podataka i točan uvid u stvarno stanje broja autotaksi vozila na određenom području jedinica lokalne samouprave.
 
Cijene će se određivati pravilnikom 

Butković je u izjavi za medije nakon sjednice Vlade rekao da će ministar pravilnikom propisati elemente cjenika, cijenu po prijeđenom kilometru, cijenu starta, cijenu po minuti vožnje i cijenu čekanja.

“Većina taksista radi pošteno i profesionalno svoj posao, ali ima neodgovornih pojedinaca, koji nanose štetu putnicima, državi i naravno i onima koji pošteno rade svoj posao. Imali smo situaciju da čovjek uđe u taksi, a izađe s računom koji je više struki veći od onoga što je realno očekivano i što je pošteno”, kazao je.

Dodao je da će zakon ići u jedno saborsko čitanje, jer je turistička sezona pred vratima. Procijenio je da bi mogao biti izglasan već do kraja idućeg tjedna, nakon čega će se donijeti pravilnik koji će uređivati cijene, zbog čega ministar vjeruje da bi nova pravila mogla stupiti na snagu do kraja srpnja.

Ukida se obveza Državne škole za pravosudne dužnosnike, e-komunikacija stiže i u prekršajne postupke

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je Vladin paket zakonskih izmjena koji uključuje zakone o Državnom sudbenom i Državnoodvjetničkom vijeću, Pravosudnoj akademiji, Prekršajnom zakonu te novi Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU-a.

Pomlađivanje pravosuđa

Jedna od ključnih promjena odnosi se na izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću, Zakona o Državnom odvjetničkom vijeću i Zakona o Pravosudnoj akademiji.

Ministar je upozorio na nepovoljnu dobnu strukturu pravosudnih dužnosnika, istaknuvši podatke prema kojima je čak 65% dužnosnika starije od 50 godina (30% u dobi između 60 i 70 godina, a 35% između 50 i 60 godina), dok skupina od 30 do 40 godina čini svega 7% ukupnog kadra.

Zbog toga se ukida dosadašnji uvjet prema kojem je završena Državna škola za pravosudne dužnosnike bila obvezna za prvo imenovanje na dužnost.

"Državna škola dobit će redizajn i redefiniranu ulogu. Ona više neće biti uvjet za ulazak u pravosudnu dužnost, već postaje mjesto stručnog usavršavanja kandidata i cjeloživotnog obrazovanja već imenovanih dužnosnika", poručio je Habijan, naglasivši kako je cilj postizanje bržeg ulaska u pravosudne dužnosti uz veću transparentnost i učinkovitost.

Novosti u prekršajnim postupcima: Više kazne i ukidanje popusta od trećine iznosa

Izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona uvodi se e-komunikacija u prekršajne postupke, čime se završava proces digitalizacije svih vrsta sudskih postupaka u Hrvatskoj. Također, stvara se zakonska osnova za uvođenje tonskog snimanja u 212 prekršajnih sudnica, što je dio šireg projekta uvođenja tonskog snimanja u ukupno 1.500 hrvatskih sudnica od 1. srpnja sljedeće godine.

Značajne promjene osjetit će i prekršitelji jer se postrožuje kaznena politika. Maksimum novčane kazne za izdavanje obveznog prekršajnog naloga povećava se sa 663,61 eura na 1.000 eura. Maksimum druge zakonom propisane novčane kazne povećava se s 265,45 eura na 390 eura. Ukida se mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u samoj presudi.

Novi zakon o pravosudnoj suradnji s EU-om

Nakon što je zakon iz 2014. godine doživio čak osam izmjena, Vlada je pristupila izradi potpuno novog Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

"Ono što je ključno naglasiti jest da se ovim prijedlogom zakona osigurava cjelovito preuzimanje i provedba relevantnih instrumenata Europske unije u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, osiguravajući time da domaći pravni poredak nastavi biti usklađen s pravnom stečevinom Europske unije u ovom području" zaključio je ministar.

Produžuju se mjere pomoći stanovnicima potresom pogođenih područja

Produžuju se mjere otpisa računa za električnu i toplinsku energiju, kao i plaćanja RTV pristojbe za stanovnike potresom pogođenih područja te će vrijediti idućih šest mjeseci, odnosno do kraja godine, odlučeno je na sjednici Vlade.

Prijedlogom zaključka do prosinca 2026. kupcima iz kategorije kućanstvo koji imaju oštećene objekte, a koji su u trenutku potresa bili nastanjeni u istima, imaju pravo naknade za električnu energiju i potrošnu toplu vodu u zamjenskom ili privremenom smještaju, kao i na lokaciji oštećenog objekta.
Do kraja godine otpisuju se i potraživanja nastalih priključenjem zamjenskog objekta na elektroenergetsku mrežu te troškova električne i toplinske energije. Ministarstvo gospodarstva društvu E.ON Hrvatska d.o.o. nadoknaditi će potraživanja za isporučenu električnu energiju u visini izdanih računa za razdoblje od srpnja do prosinca 2026. na području Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije, osim naknade za korištenje elektroenergetske mreže.

Ukupni trošak procijenjen je u iznosu do 500.000 eura

Vlada je produljila i trajanje odluke korištenja autoceste A11 Zagreb-Sisak bez plaćanja cestarine također do kraja godine, a do istog roka produženo je i trajanje besplatnog prijevoza vlakom za stanovnike pogođene potresom na području Sisačko-moslavačke županije i predstavnike službi koje sudjeluju u pružanju pomoći i sanaciji šteta.

Za obje ove mjere osigurat će se oko 4,5 milijuna eura, kazao je ministar Oleg Butković.

Za idućih šest mjeseci produljeno je i trajanje odluke o otpisu potraživanja za RTV pristojbu Hrvatske radiotelevizije u Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji.

Sufinanciranje izgradnje Glazbene škole u Metkoviću

Na sjednici je dana i suglasnost za sufinanciranje Projekta izgradnje Glazbene škole u Metkoviću kako bi se stvorili preduvjeti za kvalitetno osnovno i srednje glazbeno obrazovanje djeci s područja cijele doline Neretve i okolnih jedinica lokalne samouprave.

Predviđeno trajanje provedbe projekta je 24 mjeseca, a ukupna procijenjena vrijednost iznosi 3.044.399 eura. S obzirom na veliku vrijednost, Dubrovačko-neretvanska županija zatražila je pomoć Ministarstva regionalnoga razvoja u iznosu od dva milijuna eura, od čega je 300.000 već osigurano u Državnom proračunu za 2026., dok će se 1,7 milijuna eura osigurati u 2027. i 2028. godini. Preostala sredstva osigurat će Županija i Grad Metković.

Povećana jednokratna novčana pomoć Caritasu s dva na 6,2 milijuna eura

Prihvaćen je i dodatak Ugovora o Caritasu Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj kojim se Hrvatskom Caritasu povećava jednokratna godišnja novčana pomoć za obavljanje karitativne i socijalne djelatnosti s dosadašnjih malo manje od dva milijuna na 6,2 milijuna eura.

Od ukupnog iznosa jednokratne godišnje pomoći, Hrvatski Caritas kao središnja koordinativna pravna osoba Katoličke Crkve, će dva milijuna eura koristiti namjenski za pomoć posebno ranjivih i ugroženih skupina ljudi.

Preostalih 4,2 milijuna eura usmjerit će pravnim osobama Katoličke Crkve koje na području Republike Hrvatske kontinuirano obavljaju aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici. A takvih pravnih osoba je 24.

Prema pojašnjenju ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alena Ružića, aktivnosti su to koje se odnose na pružanje socijalnih usluga u širokom rasponu, od zbrinjavanja kriznih stanja, tzv. sigurnih kuća, pomoći u kući, organiziranog stanovanja, psihosocijalne pomoći do različitih oblika smještaja.
"U naravi se radi o obrazloženim i vrlo objektivnim troškovima koji su nastali temeljem povećanja plaća za zaposlene djelatnike u ovim pravnim osobama ", dodao je Ružić.

Iznos od dva milijuna eura osiguran je u državnom proračunu za 2026. dok će se dodatni iznos od 4.154.885 eura osigurati rebalansom proračuna.

Potvrđene su i izmjene Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojima će od 1. srpnja 2026. sve područne ustrojstvene jedinice Zavoda obavljati poslove rješavanja u prvom stupnju o pravima iz mirovinskog osiguranja primjenom svih međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.

Osnovana Radna skupina za praćenje administrativnih cijena 

Vlada je osnovala i Radnu skupinu za analizu, praćenje i koordinaciju promjene administrativnih cijena za razdoblje do 31. ožujka 2027. godine, bez čije prethodne analize ubuduće neće biti moguće mijenjati ove cijene.

Riječ je o radnoj skupini koja se osniva s ciljem da se spriječe tendencije da administrativno određene cijene dodatno potiču opći rast cijena i umanjuju kupovnu moć građana.

“Nastavno na prezentaciju antiinflacijskih mjera Vlade Republike Hrvatske, ovom odlukom osniva se Radna skupina za analizu, praćenje i koordinaciju promjene administrativnih cijena. Po donošenju ove odluke, promjeni administrativne cijene odnosno pokretanje postupka donošenja akata kojima bi se mijenjale administrativne cijene, prethodit će analiza radne skupine”, rekao je ministar Ćorić.

Kako je pojasnio, administrativne cijene su cijene, naknade, tarife i pristojbe koje utvrđuju i naplaćuju proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Navedena Radna skupina će, pored praćenja i analize administrativnih cijena, davati preporuke vladi vezane uz utjecaj tih cijena na inflaciju i proračunske prihode.

Buduće promjene administrativnih cijena neće biti moguće bez prethodne analize te radne skupine.

Predsjednik Radne skupine je Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija. Članovi su joj Zvonimir Savić, posebni savjetnik u Uredu predsjednika Vlade, Ivan Crnčec, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ivan Rakocija, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Hana Zoričić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice uprave u Ministarstvu financija te Domagoj Dodig, tajnik Koordinacije za sektorske politike u Glavnom tajništvu Vlade.

Pored njih, u rad Radne skupine mogu se, na poziv predsjednika, uključiti i vanjski suradnici iz redova stručnjaka Hrvatske narodne banke i Državnog zavoda za statistiku.

Raspodjeljuje se 144 milijuna eura od igara na sreću za udruge i sport

Na sjednici je donesena i Uredba o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2026. godinu kojom se korisnicima ove godine osigurava više od 144 milijuna eura za različite humanitarne, kulturne i socijalne djelatnosti. Uredba je donesena na temelju Zakona o igrama na sreću.

“Očekivano ostvarenje dijela prihoda od igara na sreću koji se raspodjeljuju uredbom u 2026. godini iznosi 144 milijuna eura”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.

Riječ je o sredstvima koja se prikupljaju od naknada za priređivanje igara na sreću i prihoda iz dobiti Hrvatske lutrije, u podjednakom omjeru. S obzirom na to da je iz prošle godine preostalo još 70 milijuna eura za ovu namjenu, moguće je da ove godine korisnicima bude na raspolaganju 214 milijuna eura.

Ćorić je objasnio da se navedena sredstva izdvajaju za programe koji promiču i bave se razvojem sporta, borbom protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti, socijalnom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, tehničkom kulturom, kulturom, izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih te razvojem civilnoga društva.

Također, od sredstava od igara na sreću financirat će se, naglasio je Ćorić, programi demografske revitalizacije i programi psihosocijalnog osnaživanja i podizanja kvalitete življenja braniteljsko-stradalničke populacije te promicanja i očuvanja vrijednosti Domovinskog rata.

Uredbom je raspodjela propisana tako da će najveći dio sredstava, 36,76 posto, biti izdvojeno za programe koji promiču razvoj sporta, dok će za programe koji se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom biti izdvojeno 18,87 posto sredstava od igara na sreću.

Za programe koji pridonose razvoju civilnog društva izdvaja se 9,01 posto tih sredstava, za programe koji se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću 7,72 posto, za programe koji se bave demografskom revitalizacijom 4,91 posto, za programe koji se bave psihosocijalnim osnaživanjem i podizanjem kvalitete življenja braniteljsko-stradalničke populacije te promicanjem i očuvanjem vrijednosti Domovinskog rata 4,08 posto, za programe koji pridonose borbi protiv zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti 2,66 posto, za programe koji se bave tehničkom kulturom 2,11 posto te za programe koji se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih 1,46 posto.

Procjena prihoda od igara na sreću za 2026. godinu premašuje 144,6 milijuna eura, što je značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu, kada je u tu svrhu bilo na raspolaganju oko 130 milijuna eura.

Tijekom godine može se izvršiti i preraspodjela dijela prihoda od igara na sreću prenesenih iz 2025. godine, o čemu odluku donosi Ured za udruge.  Raspodjela i visina udjela pojedinih programskih aktivnosti u ukupnom prihodu od igara na sreću utemeljene su na provedenim analizama prioritetnih sektorskih problema, a također i na dostavljenim zahtjevima za financiranje programskih aktivnosti, dosadašnjoj razini financiranja, visini neutrošenih ranijih prihoda od igara na sreću te vlastitim i namjenskim izvorima financiranja tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.

„Zlatna bilanca“, jedna od neznačajnih gospodarskih nagrada, u srpnju slavi 18 godina

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad 18. dodjelom nagrada „Zlatna bilanca“, sukladno zamolbi Financijske agencije i HANZA MEDIJE, koja će se održati 2. srpnja 2026., u hotelu Esplanade Zagreb.

Ministar Ćorić naglasio je da je Zlatna bilanca jedna od najznačajnijih gospodarskih nagrada, koju FINA dodjeljuje već osamnaestu godinu najuspješnijim hrvatskim tvrtkama na temelju objektivnih ekonomskih i financijskih pokazatelja iz godišnjih financijskih izvještaja i time, kako je rekao, potiče izvrsnost u poslovanju i motivira poduzetnike na veću učinkovitost.

Izvor: Vlada/Hina