Podsjetio je da je Vlada na početku prvog mandata donijela odluku o izgradnji LNG terminala.
„Strateška odluka o LNG terminalu, koji inicijalno imao 2,9 milijardi kubika kapaciteta, u potpunosti je promijenila hrvatsku energetsku sigurnost kada je riječ o opskrbi plinom“, istaknuo je premijer.
Podsjetio je da je Hrvatska do tada, kao većina zemalja u našem okruženju, ovisila o ruskom plinu.
Kada se donijela odluka o LNG terminalu, u usporedbi sa sadašnjim cijenama, kazao je Plenković, Hrvatska je financijski prošla dobro. Investicija je bila 235 milijuna eura, od čega su 100 milijuna eura bila bespovratna europska sredstva iz posebnog fonda koji se bavi takvim projektima, 100 milijuna eura je dala država, a ostatak od 34 milijuna eura je podijeljen između HEP-a i PLINACRO-a.
„Tim odlukama Hrvatska je postala relevantna u pogledu opskrbe plina“, poručio je Plenković.
Objasnio je da je bilo potrebno proširiti transportni sustav za plin i postojeće cijevi učiniti većima, ali i graditi neke potpuno nove, kako bismo u punini iskoristili potencijale LNG terminala.
Strateška odluka o LNG terminalu u potpunosti je promijenila hrvatsku energetsku sigurnost kada je riječ o opskrbi plinom.
Za energetske projekte 530 milijuna eura iz Instrumenta REPowerEU
Za energetske projekte ukupno je PLINACRO-u alocirano 530 milijuna eura iz Instrumenta REPowerEU, kazao je premijer.
Objasnio je da se tim sredstvima proširuju plinovodi da postanu žile kucavice u smislu naše sigurnosti opskrbe plinom, ali i jača hrvatska uloga kao transportni pravac za Mađarsku i Sloveniju, a nakon potpisivanja sporazuma o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, i za Bosnu i Hercegovinu.
Osvrnuvši se na današnju dovršenu dionicu plinovoda Zabok-Lučko, premijer je istaknuo kako će po dovršetku cijelog projekta kapacitet transporta prema Sloveniji porasti s 256 milijuna kubika plina godišnje na čak 1,5 milijardi. Također, kada se dovrše pravci Bosiljevo - Sisak i Sisak - Kozarac prema mađarskoj granici, kapacitet transporta prema Mađarskoj bit će 3,5 milijarde kubika plina.
Ulaganjima su se kapaciteti LNG terminala u Omišlju povećali s 2,9 na 6,1 milijardi kubika plina godišnje. Hrvatska potrošnja je oko 2,8 milijardi, tako da je proširenjem Hrvatska dobila kapacitete da postane regionalni transportni pravac i čvorište, zaključio je premijer.
Poručio je da smo ovim investicijskim ciklusom ojačali energetsku otpornost i pridonijeli strateškoj autonomiji Europske unije kada je riječ o energetskoj sigurnosti.
Dodao je da su, dugoročno, te investicije jamstvo sigurnosti što se tiče opskrbe, što je glavna odrednica Vladine politike, uz priuštivost cijena, koju je uspjela održati.
