Obnova sakralnih objekata jedan je od najsloženijih segmenata postpotresne obnove

Dosad je u potpunosti obnovljeno i otvoreno više od 30 objekata s tog popisa. Na preostalima su u tijeku završni građevinski i konzervatorsko-restauratorski radovi s izuzetkom najsloženijih spomenika sakralne baštine, među kojima su Zagrebačka katedrala, crkva sv. Katarine na Gornjem gradu, crkva i samostan u Remetama te crkva sv. Marije na Dolcu, na koje ćemo, zbog opsežnih konstrukcijskih i restauratorskih zahvata dovršetak i potpuno otvaranje još pričekati, premda su unutarnji dijelovi nekih od njih već dostupni javnosti i privedeni svrsi, što je, primjerice slučaj sa Zagrebačkom katedralom.

Obnova sakralnih objekata i kulturne baštine generacijski je pothvat

S obzirom na opsežnost projekata, kako brojčanu, tako i sistemsku (jer je riječ o obnovi kulturne baštine koja podrazumijeva vrlo stroga i propisana pravila, temeljena na konzervatorskim podlogama), obnova sakralnih objekata, kao i obnova objekata kulturne baštine s opravdanim se razlogom sve češće naziva generacijskim pothvatom.

Taj naziv nije nimalo pretjeran ima li se na umu činjenica da tako opsežna i zahtjevna obnova kulturnih dobara nije provedena nikada i nigdje u povijesti Hrvatske, a svakako je i jedna od većih u Europi.

Za obnovu kulturne baštine osigurano 1,7 milijardi eura

Podsjetimo da je na području Zagreba i okolnih sedam županija Ministarstvo kulture i medija provodilo i provodi obnovu više od 510 objekata kulturne baštine, a za što je do sada ukupno osigurano oko 1,7 milijardi eura iz različitih izvora, uključujući Fond solidarnosti EU, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i državni proračun. Samo u gradu Zagrebu projektima obnove angažiralo se više od 1,03 milijarde eura.

Brojka od 44 sakralna objekta u Gradu Zagrebu obuhvaća ili je obuhvaćala konstrukcijsku sanaciju, seizmičko ojačanje te konzervatorsko-restauratorske zahvate, a cilj joj nije bio samo sanirati štetu nego povećati otpornost građevina na buduće potrese uz očuvanje njihove povijesne i umjetničke vrijednosti. Riječ je o 41 katoličkom objektu, dva pravoslavna i jednom evangeličkom.

Obnova sakralnih objekata na zagrebačkom području zasigurno je jedan od najsloženijih segmenata obnove nakon  „zagrebačkog“ potresa 22. ožujka 2020.  i „petrinjskog“ potresa od 29. prosinca iste godine. Cilj nije bio samo sanirati štetu nego povećati otpornost građevina na buduće potrese uz očuvanje njihove povijesne i umjetničke vrijednosti.

Do danas je u potpunosti obnovljeno više od 30 objekata s ovog popisa

Značaj obnove ovakvih objekata ima višestruku vrijednost. Ne samo vjersku i liturgijsku, nego i kulturno-povijesnu, turističku i identitetsku za grad i lokalne zajednice.

Cijeli proces proveden je uz suradnju projektanata konstrukcije, konzervatora, restauratora, arhitekata i građevinskih stručnjaka sa ciljem da se istodobno očuva autentičnost građevina i osigura njihova sigurnost za buduće generacije. Cjeloviti popis svih sakralnih objekata koji su obnovljeni, ili se još obnavljaju (manji dio), donosimo u nastavku.

Izvor: Ministarstvo kulture i medija