Zaključak je predstavio državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir.
Riječ je o projektima koji su u postupku ocjenjivanja zadovoljili sve propisane uvjete i kriterije Poziva, no zbog ograničenih sredstava dostupnih iz Mehanizma za oporavak i otpornost nisu mogli biti financirani u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.
Sredstva za sufinanciranje odobrenih prihvatljivih troškova osigurat će se iz prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj. Provedba projekata, kontrola namjenskog korištenja sredstava te međusobna prava i obveze bit će uređeni ugovorima između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i korisnika sredstava.
Vlada je još u listopadu 2023. godine donijela Zaključak kojim je zadužila nadležna tijela da intenziviraju mjere energetske učinkovitosti u stambenom sektoru radi smanjenja posljedica energetske krize, smanjenja energetskih potreba zgrada za grijanje i hlađenje te povećanja otpornosti hrvatskog gospodarstva i građana na poremećaje na energetskim tržištima.
Poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je 29. ožujka 2024. godine, a tijekom njegova trajanja zaprimljeno je ukupno 565 projektnih prijedloga, ukupne vrijednosti traženih bespovratnih sredstava od 371,11 milijuna eura. Do sada su ugovorena 142 projekta, dok je 269 kvalitetno pripremljenih i prihvatljivih projekata ostalo na rezervnoj listi.
Cilj Poziva je provedba integralne, dubinske i sveobuhvatne energetske obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati smanjenjem godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove. Za zgrade koje su dio kulturne baštine predviđeni su posebni uvjeti kojima se osigurava ostvarenje najmanje 30 posto uštede primarne energije na godišnjoj razini.
Provedbom ovih projekata ostvarit će se značajne energetske uštede, smanjiti emisije ugljikova dioksida te doprinijeti dekarbonizaciji zgrada i ispunjavanju nacionalnih i europskih ciljeva energetske učinkovitosti. Istodobno, smanjenje ukupne potrošnje energije, osobito za grijanje i hlađenje, pridonijet će smanjenju ovisnosti o uvozu energenata i jačanju energetske sigurnosti Republike Hrvatske.
Temeljem ranijih natječaja Ministarstva u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. - 2020. obnovljene 542 višestambene zgrade, površine veće od 1,3 milijuna četvornih metara, s oko 15.400 kućanstava, za što je dodijeljeno 69,41 milijun eura bespovratnih sredstava. Dodatno, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. ugovoreno je 374 projekta energetske obnove višestambenih zgrada, uključujući i zgrade oštećene u potresima, ukupne vrijednosti gotovo 234,4 milijuna eura bespovratnih sredstava. Projektima je obuhvaćeno više od 1,4 milijuna četvornih metara stambene površine i više od 16.200 kućanstava. Dosad je od 374 ugovorena projekta, obnova završila na 109 zgrada dok su ostale u provedbi.
Donošenjem današnjeg Zaključka Vlada potvrđuje kontinuitet ulaganja u energetsku obnovu stambenog fonda te osigurava provedbu svih projekata koji su zadovoljili kriterije Poziva, stvarajući preduvjete za kvalitetnije stanovanje, niže troškove energije za građane i dugoročno održiviji razvoj.
Regulira se proizvodnja statistike kada za to postoji hitna potreba
U saborsku proceduru Vlada je uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o službenoj statistici, kojim se, između ostalog, regulira proizvodnja statistike kada za to postoji hitna potreba, kao i pristup podacima privatnih imatelja podataka.
Zakonski prijedlog predstavila je glavna ravnateljica Državnog zavoda sa statistiku Lidija Brković, istaknuvši kako se njime osigurava provedba europskog statističkog pravnog okvira te razvoj statističkog sustava Republike Hrvatske kao dijela europskog statističkog sustava.
Kada je riječ o predloženim zakonskim izmjenama i dopunama, regulira se proizvodnja rezultata službene statistike u situacijama kada postoji hitna potreba uslijed pojave kriznih situacija, regulira pristup podacima privatnih imatelja podataka, kao i razmjena podataka koji nisu povjerljivi između nositelja službene statistike.
Prema riječima Brković, nositelji službene statistike će moći provoditi statističke aktivnosti koje nisu utvrđene godišnjim provedbenim planom, a kada za proizvodnju rezultata službene statistike postoji hitna potreba koja proizlazi iz kriznih situacija.
Nadalje, po pitanju reguliranja pristupa podacima privatnih imatelja podataka, kazala je Brković, nositelji službene statistike će im imati pravo pristupa bez naknade, u slučaju ako su traženi podaci nužni za provedbu aktivnosti službene statistike i ne mogu se dobiti drugim sredstvima ili ako će se njihovom ponovnom uporabom znatno smanjiti opterećenje davanja podataka za izvještajne jedinice i druge pravne osobe.
Kada je riječ o razmjeni podataka koji nisu povjerljivi između nositelja službene statistike, DZS i ostali nositelji službene statistike imat će pravo razmjenjivati podatke koji nisu povjerljivi, uz podnošenje pisanog zahtjeva, ako postoji potreba i ako su podaci dostupni u zbirnom obliku, rekla je Brković.
Prijedlogom zakona predlaže se i propisivanje novčanih kazni za privatne imatelje podataka u slučaju nepoštivanja zakonskih odredbi.
Naposljetku, izvijestila je Brković, utvrđuje se sustav službene statistike Republike Hrvatske, tako da bi Hrvatska narodna banka bila nositelj službene statistike određen programom statističkih aktivnosti i godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti.
U 2025. godini za besplatnu pravnu pomoć izdvojeno je gotovo 1,2 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 16,91 posto u odnosu na 2024. godinu. Ovo je do sada najveći iznos financijskih sredstava izdvojen za besplatnu pravnu pomoć.
Hrvatski izvoz robe vojne namjene lani iznosio 168,5 milijuna eura
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio je Godišnje izvješće o izvozu i uvozu robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe za 2025. godinu, koje sadrži informacije o izdanim dozvolama za izvoz i uvoz robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe, prijenos obrambenih proizvoda te pružanje usluga za robu vojne namjene, kao i financijske pokazatelje u realizaciji dozvola.
"U 2025. godini Povjerenstvo za davanje suglasnosti za izvoz i uvoz robe vojne namjene održalo je 36 sjednica i obradilo 1.504 zahtjeva za izdavanje dozvola. Za šest zahtjeva postupak je obustavljen ili su zahtjevi odbijeni ili odbačeni. Povjerenstvo je dalo suglasnost za ukupno 1.498 dozvola.
Ukupna realizacija po izdanim dozvolama u 2025. godini iznosila je 168,5 milijuna eura za izvoz robe vojne namjene te 14,1 milijun eura za nevojna ubojita sredstva", istaknuo je Šušnjar.
S druge strane, ukupna realizacija po izdanim dozvolama za uvoz robe vojne namjene iznosila 25,9 milijuna eura, dok je uvoz nevojnih ubojitih sredstava iznosio 12,5 milijuna eura.
Godišnje izvješće objedinjuje radnje i obveze nadležnih tijela Republike Hrvatske u protekloj godini s ciljem kontinuiranog uspostavljanja kvalitetnijeg sustava kontrole izvoza, uvoza i prijenosa robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava za komercijalne svrhe.
Za besplatnu pravnu pomoć u 2025. godini izdvojeno rekordnih 1,2 milijuna eura
Na sjednici je prihvaćeno i Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2025. godini, koje je predstavio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, naglasivši kako je ovo do sada najveći iznos financijskih sredstava izdvojen za besplatnu pravnu pomoć.
Naime, u 2025. godini za besplatnu pravnu pomoć izdvojeno je gotovo 1,2 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 16,91 posto u odnosu na 2024. godinu.
„Od tog iznosa za pružanje primarne pravne pomoći izdvojeno je 871.000 eura, dok je za pružanje sekundarne pravne pomoći isplaćen iznos od 284.000 eura“, istaknuo je ministar Habijan.
Primarna pravna pomoć pružena je u više od 24.000 slučajeva, a zabilježen je i porast broja korisnika primarne pravne pomoć. Takav oblik pomoći tijekom 2025. godine koristilo je više od 15.000 građana.
Zaklada "Kultura nova" podržala organizacije i programe u iznosu višem od tri milijuna eura
Vlada je također prihvatila programski i financijski izvještaj Zaklade "Kultura nova" za 2025. godinu jer su ispunjene sve zakonske obaveze.
Državna tajnica Ministarstva kulture i medija Dražena Vrselja navela je kako je Zaklada osnovana sa svrhom promicanja i razvoja civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti, a financira se iz dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara te iz osnovne imovine, prihoda od osnovne imovine, donacija i ostalih prihoda.
Zaklada je lani podržala 181 organizaciju i 189 programa i projekata u ukupnom iznosu višem od tri milijuna eura. Financirala je 29 organizacija po prvi puta, a postotni rast ukupnog ulaganja iznosi 4,59 posto. Podržane organizacije dolaze iz 34 lokalne sredine.
Hrvatskom telekomu posebna upotreba pomorskog dobra za komunikacijsku infrastrukturu
Donesena je i odluka kojom se Hrvatskom telekomu daje pravo posebne upotrebe pomorskog dobra u svrhu korištenja postojećih podmorskih svjetlovodnih kabela na području Jadranskog mora.
Posebna upotreba daje se na rok od 50 godina, a time će se riješiti dugogodišnje pitanje korištenja podmorskih kabela od strane Hrvatskog Telekoma bez važećeg ugovora za ukupno 54 dionice kroz šest županija, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Ukupna površina pomorskog dobra koje se daje na posebnu upotrebu iznosi 311.181 metar kvadratni, a naknada iznosi 0,66 eura po metru kvadratnom zauzete površine, što je 205 tisuća eura godišnje. Pri tome će se iznos naknade nakon pete godine povećavati svakih pet godina za 0,01 euro po kvadratnom metru.
Usvojena je i Odluka o promjeni granice pomorskog dobra radi rekonstrukcije dijela državne ceste DC117 s priključkom za ribarsku luku Komiža.
Navedenom odlukom pet dijelova katastarskih čestica iz područja pomorskog dobra brisat će se u zemljišnim knjigama kao pomorsko dobro te se upisati kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske.
Doneseni planovi poslovanja Hrvatske Lutrije
Donesen je i Trogodišnji plan poslovanja Hrvatske Lutrije za razdoblje od 2026. do 2028. godine.
Ukupni prihodi Hrvatske Lutrije za to razdoblje planirani su s prosječnom godišnjom stopom rasta od 3,6 posto te bi ove godine iznosili 157 milijuna eura, u 2027. 164 milijuna eura, te 171 milijun eura u 2028.
U istom tom razdoblju rashodi bi za 2026. iznosili oko 150 milijuna eura, u 2027. 156 milijuna eura te 162 milijuna eura u 2028. godini, izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.
U skladu s tim, Vlada je donijela i Godišnji plan za ovu godinu, pri čemu je Ćorić istaknuo kako je dobit nakon oporezivanja planirana u iznosu od 5,9 milijuna eura.
Podrška obrtništvu kao jednom od ključnih nositelja gospodarske aktivnosti
Na sjednici je prihvaćeno i pokroviteljstvo nad svečanom Akademijom povodom Dana Hrvatske obrtničke komore, koja će se održati 29. lipnja 2026.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da će Akademija okupiti predstavnike državnih institucija, gospodarstva, obrtništva i drugih relevantnih dionika s ciljem isticanja doprinosa obrtnika razvoju hrvatskog gospodarstva te promicanja važnosti obrtništva kao jednog od ključnih nositelja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj.
Tom prigodom, dodao je, najuspješnijim obrtnicama i obrtnicima bit će dodijeljena najviša priznanja Hrvatske obrtničke komore - Statua i Plaketa „Zlatne ruke“ te će se promovirati i nove majstorice i majstori obrta.
Promocija hrvatskih izvoznika
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo i nad 21. konvencijom hrvatskih izvoznika i 19. dodjelom nagrada „Zlatni ključ“ najboljim izvoznicima u 2025. godini, koje će se održati 24. lipnja 2026., u hotelu The Westin Zagreb.
Hrvatski izvoznici već više od dva desetljeća okupljaju hrvatske izvozne tvrtke te kroz svoje aktivnosti promiču razvoj izvoza, jačanje međunarodne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i internacionalizaciju poslovanja.
Ministar Šušnjar rekao je da se radi o događaju od nacionalne važnosti koji promovira i nagrađuje produktivnost, konkurentnost i inovativnost hrvatskih tvrtki, s fokusom na njihove izvozne aktivnosti.
Potvrda hrvatske prepoznatljivosti u svijetu šaha
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo i nad sedmim šahovskim turnirom iz serije Grand Chess Tour - Super Rapid & Blitz Croatia, koji će se održati od 29. lipnja do 7. srpnja 2026.
Za sedmo izdanje ovog turnira Ministarstvo turizma i sporta osiguralo je potporu u iznosu od 80 tisuća eura, sukladno Odluci o odabiru međunarodnih sportskih natjecanja za sufinanciranje u 2026.
Državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Monika Udovičić naglasila je da ovo događanje u svijetu šaha ima izniman značaj, ali ga smatra i odličnom prilikom za dodatnu promociju Hrvatske i Zagreba kao turističke destinacije i u ovoj 2026. godini.
Izvor: Vlada/Hina
