Plenković: Proračun je socijalan, održiv i razvojan, a Hrvatska nastavlja putem kontinuiranog rasta

Novi proračun donosimo u trenutku usporavanja gospodarskoga rasta u Europi i u svijetu, a to je posebno karakteristično za naše ključne trgovinske partnere, upozorio je. No, dodao je, Hrvatska i u takvim okolnostima nastavlja ići putem pozitivnih makroekonomskih kretanja i kontinuiranoga rasta.

Dok se za EU predviđa rast BDP-a u 2026. od 1,4%, odnosno 1,2% u europodručju, prognoze  Vlade i Europske komisije pokazuju da će hrvatsko gospodarstvo rasti u 2026. za oko 2,7%, zatim u 2027. za oko 2,5%. Veći rast od hrvatskog Komisija predviđa samo za Irsku, Maltu, Cipar i Poljsku.

„Time nastavljamo sustizati države koje su ranije mogle koristiti prednosti članstva u Europskoj uniji. Naime, Hrvatska će ovu godinu završiti na 78% prosječne razvijenosti Europske unije. Po tome ćemo biti iznad Slovačke, Grčke, Latvije i Bugarske, a doći ćemo na jednaku razinu na kojoj je danas Mađarska“, kazao je premijer Plenković. .

Pridržavamo se mastriških kriterija i stojimo bolje od prosjeka Europske unije

U Hrvatskoj će i u 2026. proračunski deficit ostati ispod referentnih 3% m na projiciranih 2,9% BDP-a, dok će  se u 2027. zadržati na razini od 2,8%.

Radi usporedbe važno je reći da će manjak opće države u Europskoj uniji narasti i u 2026. i 2027.  na 3,3% i 3,4% BDP-a.  A pritom za 11 članica Europska komisija u idućoj godini očekuje proračunski deficit iznad 3% BDP-a, rekao je predsjednik Vlade.

Očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u s 56,3% na 56% u idućoj godini - dok je 2020. u jeku pandemije Covida-19 ta brojka iznosila 86,5%. Radi usporedbe, na razini Europske unije udio javnog duga porast će s 82% na 84,5 %., dodao je.

Poručio je da time Hrvatska nastupa kao članica europodručja, koja se pridržava mastriških kriterija: i po deficitu proračuna i po udjelu javnog duga u BDP-u stojimo bolje od prosjeka Europske unije.

Nastavak politike odgovornog upravljanja javnim financijama

„To je potvrda da učinkovito usmjeravamo sredstva za građane i razvoj gospodarstva,  a istovremeno ostajemo  u skupini fiskalno odgovornih članica Europske unije. To je u konačnici bila glavna odlika naše politike od 2016. godine.

Upravo takvo povjerenje u odgovorno upravljanje javnim financijama daju nam i sve tri svjetske agencije koje su potvrdile Hrvatskoj kreditni rejting u kategoriji A, uz pozitivne ili stabilne izglede, a to je, naravno, poticajan signal ulagačima“, nastavio je.

Povećane rashode proračuna od 39,8 milijardi eura, a to je rast za 8,3%, prati i rast prihoda proračuna koji su za 2026. planirani na 35,7 milijardi eura, što je povećanje od 2,7 milijardi eura više, to jest 8,3%u odnosu na ovu godinu.

Zdrave osnove proračuna i rasta gospodarstva

Temelji za veći rast proračunskih prihoda su kontinuirano povećanje aktivnosti poduzeća i poreznih prihoda, rast zaposlenosti, mi naime imamo 300.000 zaposlenih više nego 2016., a u idućoj godini očekujemo dodatan rast zaposlenih za 1,6 posto, rast izvoza i industrijske proizvodnje,  još jedna rekordna turistička godina i uspješno korištenje europskih sredstava, kazao je premijer.

„To su zdrave osnove proračuna i rasta gospodarstva. Sada smo u plusu od 18 milijardi eura u odnosu na uplate u europski proračun. To se posebno odnosi na Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg smo povukli preko 53%, odnosno 5,3 milijarde eura. Do kraja godine očekujemo i uplatu 7. rate od 1,1 milijardu eura. Uz to, ispunili smo sve preduvjete i za osmu ratu i mogu konstatirati da ćemo do roka u potpunosti iskoristiti sredstva iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti“, naveo je premijer.  

Dodao je da predstoji proces zalaganja za naše prioritete u pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru, za razdoblje 2028.-2034., za koje je prema prvim procjenama i kalkulacijama osigurano 16,8 milijardi eura za Hrvatsku. To je 2 milijarde eura više nego u prošlom Višegodišnjem financijskom okviru.

Naravno, nema više Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, to jest Instrumenta EU iduće generacije.

„To je odgovor onima na tlapnje o tome da europskih fondova više biti neće. Kao da Europska komisija nije predložila novi europski proračunski okvir, 2 trilijuna. To nitko u ovom kontekstu valjda nije čuo niti primijetio. Možemo ih uputiti na odgovarajuće web stranice pa da provjere i vide i da ne govore hrvatskoj javnosti ono što naravno ne stoji“, poručio je.

Ulaganja u građane i bolji životni standard

Povećane rashode proračuna u najvećoj mjeri usmjeravamo na podizanje kvalitete života građana i života onih koji su među nama najranjiviji, osobito osoba s invaliditetom i umirovljenika, istaknuo je premijer.

Naveo je da je za mirovine u proračunu za 2026. predviđeno 10 milijardi i 200 milijuna eura, a to je milijardu eura više nego što je to bilo ove godine.

„Uz redovan rast mirovina putem indeksacije, po prvi puta krajem ove godine isplatit ćemo i godišnji dodatak na mirovine, čime će prosječna sveukupna mirovina u Hrvatskoj prijeći 700 eura. Ambicija je da do kraja mandata ona dođe do 800 eura“, kazao je.   

Do kraja iduće godine očekuje se završetak izgradnje svih 18 centara za starije osobe, koji su financirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Državnoga proračuna.  

Veći rashodi usmjereni su i daljnji rast plaća. Za plaće zaposlenih predviđeno je 8,8 milijardi eura, kazao je.

Prosječne plaće u mandatima ove Vlade rasle 94 posto  

Podsjetio je da su prosječne plaće u mandatima ove Vlade rasle 94%, od 2016. kada je prosječna plaća bila 749 eura,  ona je u rujnu ove godine došla na 1.456 eura, a minimalna bruto plaća je narasla za 153%, s 414 eura na 1.050 eura.

Povećanje plaća je rezultat niza poreznih rasterećenja na dohodak, naglasio je.

Predložio je i da Grad Zagreb rastereti rad, podsjetivši da Zagreb ima obje, i nižu i višu stopu poreza na dohodak, na najvišoj razini.

„Predlažemo da se ugledaju na druge gradove, rasterete rad pa će onda i građani Zagreba takvim potezom lokalne vlasti imati veće plaće“, kazao je.

Nastavljajući govoriti o rastu plaća, naveo je da je to rezultat i povećanja zaposlenosti, kao i rasta plaća u državnim i javnim službama, čija je osnovica rasla za gotovo 50% u našim mandatima uz dodatni rast koeficijenata.

Podsjetio je da je rast osnovice u mandatu Vlade od 2011. do 2015. bio - nula.

Povjerenje građana u javne financije

„Ohrabruje i povjerenje koje građani imaju u javne financije i stabilnost države“, poručio je ističući kako je Vlada dinamizirala tržište kapitala izdavanjem čak 17 državnih vrijednosnica - tri narodne i 14 trezorskih zapisa uložili.

U ovom trenutku, dodao je, u te je vrijednosnice uloženo 4,5 milijarde eura, što je oko 8%  javnoga duga.

Samo u posljednjem krugu ponuda u izdanje trezorskih zapisa pristiglo je gotovo 1 milijardu eura ulaganja od strane građana.

„U dosadašnjim izdanjima zabilježeno je 368 tisuća ponuda ulagatelja u ukupnoj vrijednosti 12,2 milijarde eura, a to povjerenje nas obvezuje da i dalje vodimo odgovornu proračunsku politiku“, poručio je.

Mjere demografske politike

Govoreći o mjerama demografske politike, premijer Plenković istaknuo je da je za njih u proračunu planirano čak 804 milijuna eura.

Tome pridonosi i nova mjera Vlade o povećanju  maksimalne granice do 3 tisuće eura za naknadu plaće za vrijeme roditeljskog dopusta do prve godine djetetova života, naveo je i dodao da se radi o drugih šest mjeseci dopusta kojima je sada obuhvaćeno praktički 97% korisnika.

„U posljednja tri mjeseca u Hrvatskoj je rođeno 656 djece više nego prošle godine u istom razdoblju. Bili bismo sretni ako bi se takav pozitivan demografski trend nastavio“, poručio je.

Povećanjem izdvajanja za usluge stanovanja u zajednici sa 677 milijuna eura na milijardu i 62 milijuna eura u fokus je stavljeno i priuštivo stanovanje.

To je jedan od ključnih prioriteta za mlade obitelji jer želimo osigurati da mladi u Hrvatskoj mogu stvarati dom, ostati ovdje i planirati budućnost, istaknuo je predsjednik Vlade.

Dodao je da je to temelj i demografske revitalizacije, jer stabilno i dostupno stanovanje izravno potiče zasnivanje obitelji i ostanak mladih u zemlji.

„Vodimo brigu i o studentima - ulažemo 300 milijuna eura u  studentski smještaj u 18 gradova, povećavamo studentsku satnicu, držimo limitiranu cijenu obroka i podižemo porezni limit neoporezivog iznosa“, rekao je.

Za socijalne naknade milijardu i 340 milijuna eura

Za socijalne naknade i potpore potrebitima izdvojit ćemo milijardu i 340 milijuna eura, osobito za primatelje inkluzivnog dodatka kojih je sada gotovo 200 tisuća.

Predsjednik Vlade napomenuo je da su svi oni koji su imali jednu od četiri naknade koje su objedinjene u inkluzivni dodatak dobili rješenje i isplaćena su im znatno veća sredstva. Dodao je da, ako to nije bilo prvi dan nakon stupanja na snagu, onda je bilo kad su procedure završene i dodano im je sve ono za mjesece od kad je zakon na snazi.

Ono što sada traje, pojasnio je, su novi zahtjevi odnosno za one za koje nadležna tijela za vještačenje trebaju utvrditi ima li netko pravo na ikluzivni dodatak.

„Jedno je percepcijska rasprava o inkluzivnom dodatku, a drugo su stvarna povećanja za one koji su već do sada imali utvrđen određeni oblik ili stupanj invaliditeta“, kazao je istaknuvši da je Ministarstvo rada dobilo zaduženje da ubrza i preostale procedure.

Želimo da proračun bude oslonac našim građanima te da štiti standard svakog pojedinca i obitelji, rekao je predsjednik Vlade.

Očekujemo odgovornost aktera na tržištu i doprinos u borbi protiv inflatornih pritisaka

Govoreći o inflatornim pritiscima premijer Plenković naveo je da su oni, premda usporavaju, još uvijek prisutni u Europi, uslijed geopolitičkih i sigurnosnih rizika koji uzrokuju nestabilne cijene energenata, hrane i industrijskih metala, koji pak utječu na troškove života i proizvodnje.

U Hrvatskoj bilježimo dva trenda: zahvaljujući brojnim mjerama Vlade kojima su kroz krizno razdoblje ograničene cijene struje, plina i naftnih derivata i osnovnih potrošačkih proizvoda, inflacija je smanjena s 11% u 2022. na 3% na godišnjoj razini u 2024., naveo je.

„Razlog zašto je ona i dalje na višoj razini od prihvatljive je postupanje domaćih aktera i pojedinaca u lancu definiranja cijena, unatoč činjenici da im je Vlada pomogla da premoste krizu, plaćajući izravno plaće putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u vrijeme Covida i time održavši na nogama 130 tisuća hrvatskih poduzeća. Također, kontinuirano stvaramo bolje uvjete za poslovanje hrvatskih poduzeća, koja ostvaruju rekordne prihode i dobit. Stoga očekujemo doprinos, odgovornost i društvenu solidarnost od aktera na tržištu“, poručio je.

Dodao je da je Vlada prošlog tjedna donijela nove mjere administrativnog ograničavanja cijena kojim je sada obuhvaćeno ukupno 100 proizvoda.

„Vodimo računa o pristupačnosti potrošačke košarice najčešće kupovanih proizvoda u našim dućanima upravo za one čiji su prihodi najmanji“, poručio je.

Naveo je da Vlada očekujemo da se inflacija u idućem razdoblju dalje smanjuje: na 2,8% u 2026.

Ulaganja u razvojne prioritete

„Proračun osigurava i značajna ulaganja u razvojne prioritete koji će generirati rast i jačati otpornost našeg gospodarstva, što uključuje i ulaganja u digitalizaciju, dekarbonizaciju i u obrazovanje“, istaknuo je premijer Plenković govoreći o razvojnom aspektu proračuna.

Nastavljaju se potpore gospodarstvu, malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednicima i obiteljskim gospodarstvima koji su ključni za ulaganja, proizvodnju, zapošljavanje i inovacije.

Govoreći o daljnjoj usmjerenosti na investicije u obnovu nakon potresa, premijer je naveo da je do sada uloženo preko 4 milijarde eura, a tu su i investicije u prometnu povezanost, u energetiku i drugu infrastrukturu radi veće otpornosti na buduće krize.

„Uskoro se, nakon povećanja kapaciteta broda LNG Hrvatska, kreće s punim funkcioniranjem praktički udvostručenog kapaciteta ovoga terminala za ukapljeni prirodni plin“, najavio je.

U 2026. planiramo u projekte energetske tranzicije, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom uložiti ukupno milijardu i 100 milijuna eura, dodao je.

Zelena tranzicija i industrije budućnosti

Što se tiče prilagodbe na klimatske promjene, premijer je naveo da je zelena tranzicija nužnost su kako bi se zaštitio okoliš, ali i podigla konkurentnost države i gospodarstva.

Podsjetio je da je na sjednici Nacionalnog vijeća za održivi razvoj održanoj prošlog tjedna predstavljen Socijalni plan za klimatsku politiku koji je sada u javnom savjetovanju, a bit će temelj za ulaganja od milijardu i 700 milijuna eura kako bi se pomoglo najranjivijim skupinama u zelenoj tranziciji.

Za poticanje konkurentnosti gospodarstva izdvojit će se gotovo 800 milijuna eura, kazao je.

„Priprema se i novu industrijsku strategiju koja usmjerava ulaganja i podršku u industrije budućnosti“, istaknuo je. 

Ulaganja u istraživanje i razvoj, istaknuo je, utrostručena su u odnosu na 2016. - s oko 400 milijuna eura na više od 1,1 milijardu eura.

Ravnomjerni regionalni razvoj, podizanje kvalitete zdravstvene zaštite i velika ulaganja u obrazovanje

Kao i svih godina do sada, naglasio je premijer Plenković, ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske još je jedan ključni cilj ovog proračuna.

U tom je kontekstu podsjetio da su kroz fiskalnu decentralizaciju jedinicama lokalne i područne samouprave osigurani prihodi viši za skoro 2 milijarde eura u odnosu na 2017. godinu.

Planirana ulaganja u slabije razvijene krajeve i lokalne projekte u 2026. iznose 600 milijuna eura.

Proračunska sredstva za zdravstvo rastu i u 2026. za 7%, na ukupno 8 milijardi eura, čime želimo nastaviti podizati kvalitetu zdravstvene zaštite djece i mladih, naveo je predsjednik Vlade.

Dodao je da se kreće s izgradnjom Nacionalne dječje bolnice, što je ulaganje vrijedno 200 milijuna eura, a nastavljaju se i daljnja ulaganja u bolnice diljem Hrvatske, jačanje primarne zdravstvene zaštite i bolje uvjete zdravstvenih djelatnika.

Nastavljamo i veliko ulaganje u odgoj i obrazovanje - ukupno 518 milijuna eura predviđeno je za gradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola, poručio je podsjetivši na najveći investicijski ciklus vrijedan 2,7 milijardi eura.

„Cilj nam je do kraja desetljeća omogućiti jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama, što će unaprijediti kvalitetu obrazovanja i olakšati život učenicima i roditeljima“, poručio je.

Modernizacija obrambenih kapaciteta i industrije

Izdvajanja za obrazovanje sada iznose 5% BDP-a, istaknuo je,  a to je točno onoliko koliko se planira doseći izdvajanja za obranu do 2035., sukladno odlukama NATO-a sa summita u Haagu.

Ulaganjima u obranu pridonijet će i realizacija projekata kroz instrument Sigurnosna akcija za Europu, takozvani SAFE.

U tom je kontekstu najavio da će se danas na sjednici Vlade donijeti Zaključak o povoljnom zajmu  od milijardu i 700 milijuna eura za modernizaciju Hrvatske vojske, obrambenih kapaciteta i industrije.

Veća ulaganja u sport i kulturu

Nastavak ulaganja vidljiv je i u području sporta - u 2026. godini predviđeno je čak 187 milijuna eura za razvoj sporta.

Podsjetio je da su na početku prvog mandata ove Vlade izdvajanja za sport bila samo 26 milijuna eura, rekavši da je, kada je vidio taj podatak, mislio da se radi o grešci s obzirom na to koliko, između ostalog, sport pridonosi i hrvatskoj prepoznatljivosti na međunarodnoj razini.

Novim ulaganjima će pridonijeti i porezne olakšice za ulaganja u sport, kulturu, obrazovanje i humanitarnu djelatnost dodao je.

Na kraju je poručio kako očekuje sadržajnu raspravu o proračunu te dodao da će Vlada, kao i do sada, sagledati sve amandmane koji stignu od saborskih zastupnika.

Primorac: Proračun održava političke prioritete Vlade

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac istaknuo je osnovna načela kojima se vodilo prilikom izrade ovog prijedloga proračuna.  

Naglasivši kako je riješ o temeljnom dokumentu države, koji odražava političke prioritete Vlade, rekao je da ova Vlada u trećem uzastopnom mandatu ima za cilj jačati demografiju i obrazovanje, ulagati u dekarbonizaciju i digitalizaciju.

Prilikom izrade ovog proračuna, dodao je, imali smo i ostale strateške prioritete za sljedeću godinu, osvrćući se i na globalne makroekonomske okolnosti i geopolitičke izazove.

„U tom smo kontekstu nastojali jačati stratešku autonomiju Republike Hrvatske. Vodili smo se načelima tržišnog gospodarstva, koje je temeljeno na slobodi, rastu i razvoju tržišta, ali sa snažnim mehanizmima države u smislu politika državnog intervencionizma kada i u mjeri u kojoj je to potrebno“, poručio je.