Poštivat ćemo odluku Ustavnog suda; učinili smo sve za dostupnost usluga i naknada

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić sudjelovao je na konferenciji ''Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom: vidljive posljedice nevidljivog rada'' u organizaciji udruge B.a.B.e. Tom prigodom poručio je da stalno trebamo progovarati o ravnopravnosti u obitelji, osobito u situaciji, kako je rekao, kada se u Hrvatskoj suočavamo s tragičnim slučajevima evidentnog nasilja u obitelji koji u svojoj najgoroj pojavnosti rezultira femicidom.

Vlada je dosad učinila mnogo po pitanju postrožavanja samih zakona, prebacivanja prekršajnih dijela u kaznena dijela i postrožavanja kazni, podsjetio je ministar. Istaknuo je da se najviše radi na jačanju civilnog sektora te ustanova i institucija poput Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra, pružajući neprestanu edukaciju svima koji rade u sustavu socijalne skrbi, kako bi pružili najbolju i najadekvatniju podršku žrtvama nasilja.

Ministar je podsjetio i da je Vlada u reformi sustava socijalne skrbi izdvojila Obiteljski centar kao zasebnu ustanovu, želeći još jednom pružiti obiteljima podršku u vidu savjetovanja, psihosocijalne podrške i brojnih edukacijskih i senzibilizacijskih aktivnosti koju Obiteljski centar provodi diljem Hrvatske.

Nije nam prihvatljiv nijedan oblik nasilja

Što se tiče prevencije i zaštite samih žrtava nasilja, jedan od temeljnih ciljeva Vlade je izgradnja skloništa za žrtve nasilja u svakoj županiji i osiguravanje financiranja njihovog rada, kazao je ministar, dodajući da rade i na širenju brojnih drugih mreža kao što su savjetovališta za žrtve seksualnog nasilja.

„Želimo još jednom poslati jasnu poruku društvu - nijedan oblik nasilja nam nije prihvatljiv“, naglasio je ministar Piletić. Kazao je da sve što će moći kao predstavnici državne vlasti učiniti po pitanju zakona i konkretnih mjera, to i učiniti.

Najavio je i skoro usvajanje Nacionalnog akcijskog plana za zaštitu od nasilja i nasilja nad ženama s tri ključna cilja - prevencijom, zaštitom žrtava nasilja i jačim sankcioniranjem počinitelja nasilja. Predviđena alokacija je čak 32 milijuna eura.

Osobe s invaliditetom godinama čekale zakone o osobnoj asistenciji i o inkluzivnom dodatku

U razgovoru s novinarima ministar se osvrnuo i na odluku Ustavnog suda kojom je ukinuo određene dijelove Zakona o osobnoj asistenciji, kazavši da Ustavni sud ima ulogu da sve zakone koje Hrvatski sabor donese da ukoliko postoji zahtjev za ocjenu ustavnosti vrednuje i naravno donese svoj pravorijek.

Mi, dodao je, nemamo druge mogućnosti nego prihvatiti ono što je Ustavni sud donio.

Podsjetio je da su osobe s invaliditetom godinama čekale dva ključna zakona za realizaciju svojih potreba, a riječ je o Zakonu o osobnoj asistenciji i Zakonu o inkluzivnom dodatku. Ministar je pritom ponovio i riječi pravobranitelja za osobe s invaliditetom: Desetljeće čekanja, napokon koristimo određena prava.

Što se tiče odluke Ustavnog suda da ukine pojedine odredbe Zakona o osobnoj asistenciji, a među njima i onu koja se tiče dobne granice, ministar je istaknuo da dobnu granicu od 18 godina nisu propisali sami od sebe, nego upravo u dogovoru sa svim udrugama koji su godinama testirale i provodile uslugu osobne asistencije.

Mi smo, pojasnio je, jasno komunicirali prema Ustavnom sudu da osobna asistencije nije jedina usluga dostupna za osobe s invaliditetom, ali i za djecu s teškoćama. U istom zakonu, dodao je, jasno su raspisane odredbe za djecu s teškoćama koje pohađaju obrazovni program bilo koje vrste, da imaju pravo i na pomoćnika u nastavi.

Dodao je da je za pomoćnike u nastavi, koji su dostupni djeci s teškoćama osoba, također osigurano financiranje putem europskih sredstava, a u posljednjih nekoliko godina proširen je i status roditelja njegovatelja i njegovatelja. Naglasio je i da su u posljednje tri godine značajno povećane naknade za roditelje i njegovatelje.

Podsjetio je da su najavili da će evaluirati Zakon o osobnoj asistenciji početkom 2026. i nakon što čuju iskustva s terena krenuti u pripreme izmjene i dopune zakona.

Stručne službe Ministarstva analiziraju odluku Ustavnog suda

„Ustavni sud je sad maknuo određene elemente kao što su punoljetnost, kao što je nepostojanje prepreka za ostvarivanje osobne asistencije  ukoliko roditelj ima status roditelja njegovatelja ili osoba ima njegovatelja, to ćemo poštovati”, kazao je Piletić. Dodao je i da stručne službe Ministarstva temeljito analiziraju što to sve znači i da će sigurno morati prilagoditi postupanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad onim odredbama koje su samom odlukom Ustavnog suda postali sastavni dio zakona.

Odgovarajući na pitanje novinara, ministar je kazao da je njegova ostavka uvijek na raspolaganju, podsjetivši su brojne politike godinama najavljivale ovaj zakon, ali nisu htjeli ući u tako složen proces upravo zbog njegove osjetljivosti i individualnih prava svake pojedine osobe s invaliditetom koja, i kad dobije određenu vrstu usluge, možda ima osjećaj nezadovoljstva, nepravde, da ta usluga nije ispunila njihova očekivanja.

Naglasio je da su zakoni o osobnoj asistenciji i o inkluzivnom dodatku u nepune dvije godine provedbe značajno povećali broj osoba s invaliditetom koji koriste te usluge.

„Dosad su te iste osobe s invaliditetom bile marginalizirane, nisu imali zakonsko pravo“, ustvrdio je Piletić, rekavši da su bili svjesni svih izazova koje će provedba tih zakona donijeti. Mi smo, poručio je, donijeli političku odluku da ti zakoni u mandatu ove vlade stupe na snagu, dodavši da oni nisu konačni te će se kao i svaki zakon evaluirati i mijenjati.

Više od 8000 osoba s invaliditetom koriste usluge osobnog asistenta

Piletić je istaknuo i da više od 8000 osoba s invaliditetom koriste usluge osobnog asistenta, dodavši kako je prije donošenja Zakona, više od 4000 osoba s invaliditetom moglo „sanjati” osobnog asistenta, imali su ustavno pravo koje nije bilo konzumirano.

Naveo je da djeca nisu bila predmet Zakona o osobnoj asistenciji jer je to bila i preporuka svih udruga okupljenih u Zajednicu osoba s invaliditetom, pojasnivši da je osobna asistencija usluga uključivanja neovisnog življenja.

Što se tiče uključivanja djece u školski sustav, ministar je napomenuo da će se sutra, zahvaljujući intervenciji Vlade, u Slavonskom Brodu otvoriti nova škola za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju „Milan Armuš“, za koju su, kako je rekao, izdvojena značajna sredstva kako bi se povećala dostupnost obrazovanja i usluga rehabilitacije za djecu s teškoćama u razvoju.

Podsjetio je da je takva ista škola prije nekoliko godina otvorena u Virovitici, a prije mjesec dana u Čakovcu. U ovom trenutku se jedna gradi i u Krapinskim Toplicama.

„Mi kao politička vlast želimo osigurati sredstva da se osobama s invaliditetom, pa i djeci s teškoćama, pruže najbolji mogući uvjeti koji ova država može dati“, poručio je Piletić.

Hrvatska primjer u odnosu na zemlje u okruženju

Istaknuo je Hrvatsku kao primjer u odnosu na druge zemlje u okruženju, uzevši za primjer Sloveniju gdje kroz sustav dugotrajne skrbi koja uključuje i osobe s invaliditetom, birate ili naknadu ili uslugu.

„Mi smo spojili i naknadu i uslugu, i čitav niz drugih aktivnosti koje osobe s invaliditetom danas u Hrvatskoj mogu koristiti“, rekao je.

Podsjetio je i da je za inkluzivni dodatak osigurano četiri puta više, sa 250 milijuna eura na milijardu eura u ovoj godini.

„Meni je zaista žao ako se netko osjeća povrijeđenim, mi smo učinili sve za dostupnost usluga i naknada, a učinit ćemo sve i da bilo koji osjećaj nezadovoljstva ispravimo”, poručio je Piletić.