ZAGREB, 21. travnja 2011. (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici predložila izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se pojednostavljuje procedura za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i bitno smanjuju naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković podsjetio je da je Ustavni sud suspendirao određene članke Zakona o poljoprivrednom zemljištu jer se ulazi dijelom i u vlasništvo nad njime, a izmjenama se išlo i za time da se stvore pretpostavke da se državno poljoprivredno zemljište što prije stavi u funkciju.
Izmjene vezano uz korištenje, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i njegova prenamjena u kontekstu su gospodarskog oporavka i stvaranja pretpostavki za nove investicije, kazao je Čobanković.
Tako se, u skladu i s odlukom Ustavnog suda, predloženim izmjenama uz ostalo predlaže i smanjenje naknada za prenamjenu zemljišta.
Po predloženim izmjenama, za poljoprivredno zemljište koje je sada izvan, ali bi izmjenama prostornog plana bilo u granicama građevinskog područja, naknada bi se smanjila sa 50 na 5 posto tržišne vrijednosti tog zemljišta, a sa 100 na 10 posto za osobito vrijedno i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište.
Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac zamijetio je da predložene izmjene ne tretiraju zaštitu prava, ne vlasnika, nego posjednika, posebice ljudi koji više desetaka godina koriste neko zemljište.
Dogovoreno je da se taj problem riješi izmjenama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, rekao je Uzelac, a potvrdila je to i premijerka Jadranka Kosor koja je kazala da je na užem kabinetu dala svoju riječ, a sada i javno ponavlja, da će tako biti.
Uredbom je Vlada utvrdila najviše iznose naknade za priključenje građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine te maksimum te naknade za priključak na javnu vodoopskrbu vezala uz prosječnu mjesečnu bruto plaću u Hrvatskoj za prethodnu godinu.
Naknade će kao i do sada utvrđivati lokalne jedince, ali s obzirom na neujednačenost i velike razlike po gradovima i općinama, uredbom se to ujednačava i utvrđuje njihov maksimum, kaže potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić.
Tako za poslovne građevine naknada za priključenje na komunalne vodne građevine za javnu vodoopskrbu maksimalna naknada može biti dvije prosječne bruto plaće. Kako je prosječna bruto plaća za prošlu godinu bila nešto iznad 7.600 kuna, to znači da bi ubuduće gradovi i općine mogli maksimalno za tu naknadu tražiti nešto više od 15 tisuća kuna, a ne da kao što je sada slučaj neki za to traže i pet puta više, ili oko 78 tisuća kuna, ističe Pankretić.
Za stambene građevine maksimalna bi naknada mogla biti 7.650 kuna, umjesto, kako se navodi u obrazloženju uredbe, da ta naknada ide i do 13.800 kuna.
Saboru je Vlada s današnje sjednice u drugo čitanje poslala prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, a potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović ponavlja da nema rezanja socijalnih prava.
Vladi je predstavljeno i izvješće Savjeta za nacionalne manjine o utrošku 41,8 milijuna kuna proračunskog novca za aktivnosti nacionalnih manjina. Kako je pritom istaknuto, zbog nenamjenskog trošenja tih sredstava za osam udruga ove godine nisu odobrena sredstva, a 30 udruga mora dopuniti svoja izviješća inače će morati vratiti novac u proračun.
Vladi je danas razmotrila i drugo izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) u kojem se detaljno navodi što je sve u protekla dva tjedna učinjeno u ispunjavanju mjerila za to poglavlje, a posebno se ističu aktivnosti na jačanju neovisnosti i administrativnih sposobnosti Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća.
Nastavljamo rad na zatvaranju poglavlja i završetku pregovora, kazala je premijerka Kosor koja vjeruje da je kao cilj za završetak pregovora moguće dosegnuti kraj lipnja ove godine.
Pisane vijesti
