ZAGREB, 25. lipnja 2011. (Hina) - Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je danas u povodu Dana državnosti u Crkvi sv. Marka na zagrebačkome Gornjem gradu misu za Domovinu, za poginule hrvatske branitelje i žrtve Domovinskog rata, kojoj su nazočili predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i predsjednica vlade Jadranka Kosor.
U propovijedi kardinal Josip Bozanić je istaknuo kako nakon dvadeset godina samostalnosti osjećamo da se u hrvatski narod usidrila čudna praznina te se duže osjeća malodušnost. "Neobično je to da nam dobronamjerni ljudi izvan Hrvatske govore o vrijednostima naših ljudi i ljepoti naše zemlje, dok nam u Hrvatskoj utjecajni pojedinci i skupine iz dana u dan slikaju svoju sliku Hrvatske kao premreženu zločincima i zločinima, kao nazadnu, nerazborito vezanu uz prošlost, ali ponajviše tužnu. Smatram opravdanim reći da je najveći grijeh protiv Domovine onaj koji u ljude i narod uvlači besperspektivnost, tugu i strah", upozorio je te dodao kako u susretu s drugima kao da smo prihvatili logiku lažne neutralnosti kada je u pitanju naše ime, ponos, identitet.
"Premda smo znali i znamo prepoznati pravednost i istinu, založiti se za nju, ostaje dojam da smo se umorili braniti istinu. Kad se govori o Domovinskom ratu, dopuštamo da nas uvjeravaju u čudnu pravednost koja vrijeđa istinu. Hrvatska je svojom nesebičnom žrtvom za Domovinu i obranom istinskih vrijednosti tijekom napada na nju ostala za mnoge osporavanim znakom", rekao je.
Čestitavši Dan državnosti, kardinal Josip Bozanić je rekao kako riječi svetoga Pavla iz prvog misnog čitanja sažimlju sadržaj kršćanske čestitke - služenje Bogu, osjetljivost za bližnje, radost u nadi, strpljenje u nevolji, postojanost u molitvi, zajedništvo, poniznost…
"Znamo da te vrijednosti žive u našoj Domovini, da je ona na njima izgrađena i njima obranjena", rekao je. Dodao je da je uz riječi svetoga Pavla, njegova čestitka za Dan državnosti spojena sa željom da uočimo ljepotu dobra u našoj Domovini i da ne previdimo Boga na hrvatskome putu tijekom povijesti.
"To znači imati pred sobom konačni cilj, uporište i suputnika. U tom smislu pozivam katoličke vjernike da se ne boje u svojoj hrvatskoj Domovini ponosno reći da su katolici, pa makar bili i znak osporavan, poput Krista", istaknuo je kardinal.
Prisjetio se nedavnog pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj kada smo "osjetili da je u Hrvatskoj zatreperilo nešto što vraća radost i ponos, zanos za koji su mnogi mislili da je nestao pod teretom govora o krivnjama, optužbama, bespomoćnosti i razočaranosti".
Zahvalivši državnim i gradskim vlastima u organizaciji tog pohoda, kao i medijima, kardinal je govorio o nekima od najvažnijih poruka koje je Papa ostavio hrvatskim vjernicima.
"Sveti nam je Otac govorio o tome koliko poštuje našu povijest, tisućljetnu katoličku kulturu, duboku povezanost s Petrovim nasljednicima i želju da se služi Bogu služeći čovjeku u kršćanskome humanizmu, a hrvatsku je povijest, davnu i nedavnu, predstavio kao poticaj svim europskim narodima za promišljanje i na obnovu zajedničke baštine ljudskih i kršćanskih vrijednosti".
Nama i svijetu je rekao da su Hrvati duboko europski narod, u srcu Europe, a za pripadnost Hrvatske europskim političkim institucijama rekao je da je ona logična, pravedna i nužna, čime je spojio prošlost, sadašnjost i budućnost, podsjetio je kardinal. Naglasio je kako Papa Hrvatsku vidi kao obogaćenje europske zbilje, a pokazao je da razumije i one koji se pribojavaju europskih birokratskih mehanizama i racionalističke kulture koja se nedovoljno obazire na povijest, upozorivši kako europski identitet kulturalnih različitosti u kršćanstvu živi od njegovih početaka i kako se na njih ne smije gledati kao na prijetnju zajedništva.
Znamo koliko je sloboda savjesti tijekom komunističkoga režima bila osporavana u našoj Domovini, no ta opasnost nije minula niti danas, kad se savjest pokušava ograničiti na subjektivni okvir, što bi za Europu značilo urušavanje u sebičnost i samorazaranje, ustvrdio je Bozanić. Upozorio je kako se ne smije prestati čuvati spomen na branitelje, dragovoljce.
"Hrvatske ljude i zemlju nije oslobodila snaga građena na interesu ili ideologiji, nego snaga ljubavi i pravednosti koja je pred sobom imala istinu i Boga, najčešće uprisutnjenoga u krunici oko vrata", rekao je kardinal i napomenuo da nas je Sveti Otac svojim dolaskom upozorio na crte lica naše Domovine i potaknuo da se ne bojimo isticati i razvijati svoje vrijednosti.
Na misi, na kojoj su uz predstavnike državnih, gradskih i vojnih vlasti te branitelje, bili mnogi građani, molilo se, među ostalim, za Domovinu, za one koji je vode te one koji su je obranili i žrtvovali se za njezinu slobodu te za prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.
Pisane vijesti
