ZAGREB, 27. srpnja 2011. (Hina) - Temeljni ciljevi fiskalne politike Hrvatske u idućem trogodišnjem razdoblju su smanjenje udjela proračunskih rashoda u bruto domaćem proizvodu (BDP), smanjenje deficita, smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade na kojoj su usvojene smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2012. – 2014.
Vlada u tom dokumentu predviđa realan rast BDP-a u ovoj godini od 1,5 posto, ubrzanje na 2,5 posto u idućoj godini, na 3,5 posto u 2013. te u 2014. na 4,0 posto.
Projekcije iz smjernica govore i o smanjenju deficita općeg proračuna sa 4,9 posto BDP-a u ovoj, na 3,8 posto u idućoj, potom 2,6 posto u 2013., a u 2014. godini očekuje se deficit od 1,8 posto BDP-a.
„Smjernice fiskalne politike temelje se na nastavku politike racionalizacije i štednje u svim segmentima, na sniženju deficita i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, ali uz zadržavanje socijalne pravednosti i socijalne osjetljivosti“, istaknula je premijera Jadranka Kosor.
Dokument o ekonomskoj i fiskalnoj politici u narednom trogodišnjem razdoblju rađen je u kontekstu očekivanja oporavka hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, oporavku europskog gospodarstva te u kontekstu završetka hrvatskih pregovora s EU.
Hrvatska također prvi put ima Zakon o fiskalnoj odgovornosti, a taj zakon i smjernice, nakon razdoblja krize u kojoj je fiskalna politika održala makroekonomsku stabilnost, socijalnu pravednost i osjetljivost, pokazuju jasnu odlučnost za jačanjem javnih financija, sniženjem deficita i javnog duga.
Kosor je iznijela i podatke Ministarstva financija da su samo u 2008. rashodi državnog proračuna povećani za 7,5 milijardi kuna, a u tri krizne godine (2009.-2011.) ukupno za 3,7 milijardi kuna.
Dvostruko veće povećanje od te tri godine zabilježeno je samo u pretkriznoj 2008., godinu u kojoj se osjetilo da se globalna kriza valja prema nama, istaknula je premijerka.
Ministrica financija Martina Dalić naglašava da dinamika rasta proračunskih rashoda iz pretkriznog razdoblja nije moguća u nadolazećem razdoblju.
„Taj se rast (rashoda) više ne može ponoviti, nego se mora preliti u smanjenje fiskalnih neravnoteža“, poručila je Dalić.
Rast gospodarstva temeljen na zaduživanju i izdašnom financiranju iz državnog proračuna ne može se više ponoviti, kaže i ministar ministar graditeljstva Branko Bačić i dodaje da buduće investicije treba temeljiti na ulaganjima u energetski sektor, ali na drugim osnovama.
Ovakav smjer fiskalne politike pomoći će i održavanju rejtinga Hrvatske i stvoriti temelje za njegovo poboljšanje, ističe ministrica i dodaje da će to onda utjecati i na dodatno smanjenje kamatnih stopa i troškova.
Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević ističe kako je Hrvatska kada je riječ o izravnim inozemnim ulaganjima, kada se usporedi s tranzicijskim zemljama, privukla više ulaganja po glavi stanovnika, primjerice od Slovačke i Slovenije dva do dva i pol puta više.
Ulazak u EU i razdoblje do tog ulaska bit će novi vjetar u leđa ulaganjima, poboljšanju investicijske klime, uvjeren je Milošević.
Po projekcijama iz smjernica, prihodi proračuna u idućoj bi godini trebali rasti za 5 posto, na 112,8 milijardi kuna, u iduće dvije godine očekuje se rast za po 6,4 posto, 2013. na 120 milijardi, a 2014. na 127,6 milijardi kuna.
Istodobno se pak očekuje blaži rast rashoda, u 2012. za 2,2 posto (125 milijardi kuna), potom u 2013. za 3 posto (128,8 milijardi kuna), a u 2014. za 4,3 posto (134,4 milijarde).
U skladu s tim projekcijama, manjak proračuna trebao bi sa 12,2 milijarde kuna u idućoj godini u 2014. pasti na 6,7 milijardi kuna, a njegov udio u BDP-u sa 3,4 posto na 1,6 posto.
Pisane vijesti
