Predstavljen prijedlog Zakona o porezu na nekretnine: Stopa 1.5 posto uz brojne porezne olakšice

Ministar financija Slavko Linić i ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec predstavili su danas u Banskim dvorima prijedlog Zakona o porezu na nekretnine, po kojem bi se od 1. travnja iduće godine na sve nekretnine trebao plaćati porez po stopi od 1,5 posto na poreznu osnovicu od 70 posto fiskalne vrijednosti nekretnine umanjen za propisane olakšice.

U uvodnom obraćanju, ministar Linić naglasio je da je osnovno načelo kojim se Vlada vodila u traženju najboljih rješenja za ovaj Prijedlog zakona bilo učiniti sve da se gospodarstvo rastereti iz razloga što ono može uspjeti na svjetskom tržištu samo ako bude konkurentno. „To znači približiti se poreznim sustavima koji su prisutni u Europi i koji su daleko kvalitetniji nego u RH“, rekao je ministar Linić. „Druga važna poruka, koju je premijer poslao već nekoliko puta, jest da taj porez ne smije dodatno opteretiti građane Hrvatske koji žive skromno od svoje plaće u svojim nekretninama“, naglasio je ministar Linić.

„Porez na nekretnine je lokalni porez i prije svega služi za lokalne potrebe“, rekao je ministar Linić, naglasivši da su lokalne potrebe i komunalna infrastruktura, škole, bolnice, domovi zdravlja, vrtići, kulturni i sportski objekti. „Zato priče da nam je cilj samo prikupiti poreze i brinuti o državnom proračunu ne stoje“, naglasio je ministar. Cilj poreza je postupno smanjenje cijene rada i prihodi jedinica lokalne samouprave za lokalne potrebe.

Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec rekla je da će se, sukladno načelu pravednosti, porez plaćati prema vrijednosti nekretnine i mogućnosti plaćanja. „Nama je temeljni cilj utvrditi vrijednost nekretnine, što je polazna osnova od koje će se plaćati porez na nekretnine“, kazala je ravnateljica Porezne uprave i pojasnila da to znači ako je nekretnina veće vrijednosti onda će se uz iste stope i iste olakšice platiti veći porez. „Drugo načelo je načelo mogućnosti plaćanja“, rekla je pojašnjavajući da će građani plaćati sukladno svojoj ekonomskoj snazi.

Jedinstvena porezna stopa od 1,5 posto je u europskom prosjeku, a porezna osnovica u Hrvatskoj je čak i povoljnija jer se ne oporezuje 30 posto vrijednosti nekretnine, dok je u Europi to obično oko 20 posto, pojasnio je ministar Linić. Na tih 70 posto fiskalne vrijednosti primijenit će se razne olakšice, ovisno o tome koristi li se nekretnina ili ne. Najveće su olakšice za trajno stanovanje - između 88 i 95 posto, a točan iznos utvrđuje lokalna samouprava. Porezne olakšice za povremeno stanovanje iznose od 70 do 85 posto, a o njihovoj visini također odlučuje lokalna samouprava, dok se olakšice za djelatnost zakonski određuju na 20, 40, 60 i 80 posto, ovisno o djelatnosti. Za nekretnine koje se ne koriste nema olakšica već će se na njih plaćati porez po stopi od 1,5 posto nakon umanjenja porezne osnovice na 70 posto vrijednosti.

Najviše porezne olakšice (od 88 do 95 posto) daju se za trajno stanovanje uz prijavljeno prebivalište, a odnose se i na nekretnine u kojima stanuju djeca i roditelji, zaštićeni najmoprimci, prijavljeni podstanari, te na koje je sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Za trajno stanovanje porez ne bi smio biti veći od komunalne naknade, koja će se ukinuti, a nekim stanarima bi porez mogao biti i manji od komunalne naknade.

Olakšice od 70 do 85 posto odnose se na nekretnine koje vlasnik povremeno koristi za stanovanje, a radi se uglavnom o vikendicama, na koje se više neće plaćati dosadašnji porez na vikendice. I građani koji se bave iznajmljivanjem apartmana i soba, a za to plaćaju paušale, ulaze u tu kategoriju olakšica.

Što se tiče olakšica za djelatnost, najveće od 80 posto, odnose se na industriju i proizvodnju, zdravstvenu skrb, obrazovanje i neprofitne djelatnosti, 60 posto je za nekretnine u zakupu, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo, 40 posto se odnosi na trgovinu, a 20 posto na sve ostale nekretnine u kojima se obavlja djelatnost.

Porezni obveznik ubuduće će biti stvarni korisnik nekretnine, što znači domaća ili strana fizička ili pravna osoba, vlasnik, stanar ili korisnik, posjednik, nositelj prava građenja i obveznik nekretnine. Porez se plaća na sve nekretnine osim onih izvan granica građevinskog područja, a za poljoprivredno zemljište će se oporezivanje odrediti posebnim zakonom.

Oslobođeni od poreza bit će određene institucije, tip nekretnine te građani prema socijalnim programima. To znači da se porez neće plaćati za diplomatska i konzularna predstavništva, međunarodne organizacije i Crveni križ, te nekretnine na miniranom području, javna i kulturna dobra, groblja, deponiji smeća, javni zoološki vrtovi, zračne luke, spomen područja, nacionalni parkovi, sportski objekti, nekretnine koje upotrebljavaju vatrogasci i vjerski objekti. Lokalna samouprava također može, u skladu sa socijalnim programima, osloboditi od poreza umirovljenike, nezaposlene, branitelje ili osobe s invaliditetom koje imaju jednu nekretninu.

Primjena poreza na nekretnine u funkciji je decentralizacije, socijalne politike, sprječavanja sive ekonomije, sređivanja zemljišno-knjižnog stanja, legalizacije nekretnina, pokretanja tržišta i razvoja investicija.



Pisane vijesti