Prije početka današnje sjednice, predsjednik Vlade Zoran Milanović osvrnuo se na reakcije oporbe, sindikata i poslodavaca na odluku Vlade da se većini zaposlenih u javnom sektoru, osim u obrazovanju, u osnovnom i srednjem školstvu, smanje plaće za tri posto u bruto iznosu. Komentirao je pritom reakcije oporbe te sindikata i poslodavaca, rekavši da reakcije sindikata i poslodavaca razumije kao legitimne, ali motivirane svojim posebnim interesima, koji su također legitimni - sindikata da štiti svoje članstvo, poslodavaca da smanjuju troškove rada, nameta, tereta.
„Istina nije uvijek u sredini, ali netko, međutim, mora tražiti taj najbolji javni i nacionalni interes, u danom trenutku, u cilju smanjenja javne potrošnje, potrošnje koju si ne možemo priuštiti“, rekao je premijer i nastavio: „Kada biste poslušali samo jednu stranu, ne biste završili nigdje niti stigli nikamo. Godinama smo u Hrvatskoj imali preveliku javnu potrošnju i uporno smo se trudili da tu preveliku javnu potrošnju u uvjetima recesije u zadnjih pet godina zadržimo na istoj razini. To ne ide. Naša Vlada je prva koja je uspjela smanjiti deficit državnog proračuna s 15 na desetak milijarda kuna i to je važno radi našeg ugleda i međunarodnog kredibiliteta da bismo mogli izdavati državne obveznice i papire što povoljnije za državu i sanirati troškove, dugove koji su nastali peglanjem kartice prije nego što smo došli u administraciju i preuzeli Vladu. To je činjenica, i jedino što mogu zamjeriti, prije svega sebi i svima nama, je što to nismo ranije učinili, ali odlučnosti ovoj Vladi nije nedostajalo.“ Premijer je kazao i da je suština rada ove Vlade promjena načina ponašanja, u vremenu u kojem samo oni koji se uspiju promijeniti mogu računati na uspjeh. „Mi isto tako moramo znati kako se trebamo mijenjati. Kada mijenjamo Zakon o radu, ne idemo na destrukciju socijalnog tkiva Hrvatske, zaštite radnika i svega onoga što je dio naše kulture, neke stvari ne možemo i nećemo vratiti sto godina unatrag ili pedeset godina gurnuti u stranu. Imamo određene standarde, određena očekivanja i kulturu zaštite i dijaloga i prava radnika. Ali moramo biti fleksibilniji i spremniji na odgovore izazovima, to smo trebali biti davno, i to je ono što pokušavamo napraviti. Postoje različiti legitimni interesi u društvu, ali i samo jedan put koji Vlada mora odabrati, jer ako se želiš dopasti svima, na kraju ćeš se zamjeriti svima“, zaključio je premijer.
Vlada je razmotrila i usvojila četiri zakonska prijedloga Ministarstva zdravlja kojima se provodi usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU iz Poglavlja 12 koje se odnosi na veterinarsku i fitosanitarnu politiku. To su zakonski prijedlozi o predmetima opće uporabe, o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, te provedbi Uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda.
Vlada je također usvojila zakonske prijedloge o provedbi uredbi EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kojim se potvrđuje da će Središnji registar osiguranika biti nadležna ustanova koja će obavljati funkciju pristupne točke za elektroničku obradu podataka u europskom sustavu socijalne sigurnosti te se određuje da će Hrvatski zavod o mirovinskom osiguranju biti nadležan i za određivanje zakonodavstva koje će se primjenjivati u svakom pojedinom slučaju radnika ili samostalnog djelatnika koji se odluči koristiti pravo slobode kretanja radnika. Od 1. srpnja ulazimo u europski zdravstveni i mirovinski sustav i na ovaj način se prilagođavamo tom sustavu i postajemo punopravni dio velikog sustava EU.
Dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca preciznije se definiraju pojmovi, a zakon se usklađuje s odredbama Stečajnog zakona te pravnim stajalištima Upravnog suda, na bolji način osigurava se opseg zaštite materijalnih prava u slučaju prestanka radnog odnosa prije otvaranja stečaja, izjednačava se položaj radnika stranog i domaćeg poslodavca, a od primjene zakona izuzimaju se članovi uprave i izvršni direktori društava.
Izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika zaokružuje se proces usklađivanja hrvatskog pomorskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, stvaraju uvjeti za primjenu načela slobode pružanja usluge u pomorskom prijevozu unutar država članica, pomorska kabotaža u skladu sa prijelaznim razdobljima, a osigurava se i primjena sporazuma o Konvenciji o radu pomoraca, te zaštita od onečišćenja okoliša od posljedica pomorskog prijevoza, kao i plan intervencija u slučaju onečišćenja.
Vlada je usvojila i zakon o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu. U cilju racionalizacije troškova i optimalizacije funkcioniranja, osniva se samo jedno tijelo za sva tri područja prometa.
Prihvaćajući sve amandmane svih predlagatelja na Konačni prijedlog Zakona o dopunama zakona za izbor zastupnika u Europski parlament, te uz napomenu da će o europskim izborima odlučivati predsjednik Republike, premijer Zoran Milanović iznio je svoj stav: „Vlada prihvaća amandmane koji impliciraju troškove, a izbore mora odrediti predsjednik Republike kojeg se možda stavlja u nezgodnu situaciju, ali tako je zapisano u zakonu kojeg nećemo mijenjati. Trošak ne može biti glavni kriterij za održavanje bilo kojih izbora, ne samo zato što demokracija košta, nego je to pitanje dostojanstva i poštovanja institucija i kulture. Logikom uštede možemo organizirati sve moguće izbore na jedan jedini dan, to bi bilo najjeftnije, ali je li to najbolje za građansku kulturu, na to pitanje pozivam da odgovore glasni apologeti velikih ušteda, koji imaju potpuno različite stvarne motive“. Premijer je uvjeren da će predsjednik znati odmjeriti što je najbolje za Hrvatsku i što je najbolje za institucije i samopoštovanje hrvatske političke nacije.
Pisane vijesti
