U okviru ProInvesta - Programa prezentacija koraka koje Vlada poduzima pri pokretanju investicijskog ciklusa i restrukturiranju gospodarstva, predstavnici Vlade Republike Hrvatske posjetili su Rijeku. Prezentacija se održala na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Ulica Radmile Matejčić 3, u ponedjeljak 15. travnja 2013. godine, a počela je u 10.30 sati. Ključne mjere Vlade Republike Hrvatske za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva prezentirali su potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, ministar financija Slavko Linić, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, ministar turizma Darko Lorencin i zamjenik ministra gospodarstva, Alen Leverić.
Cilj prezentacije bio je upoznavanje poduzetnika i predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s područja Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije s prilagodbama zakona i otklanjanjem prepreka kao preduvjeta za što jednostavniju i efikasniju provedbu investicijskih projekata.
Vlada RH svakodnevno se bavi investicijskim projektima i otklanjanjem prepreka za njihovu realizaciju. Stvoren je zakonodavni okvir kojim se pomaže restrukturiranje tvrtki, otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje likvidnosti, unapređenje poslovne klime i poticanje investicija, koje su ključ gospodarskog oporavka. Također, i dalje se radi na uklanjanju administrativnih barijera i drugim zakonskim rješenjima koje trebaju donijeti brz gospodarski oporavak i rast standarda.
Novi Zakon o poticanju ulaganja i unapređenju investicijskog okruženja donio je brojne olakšice. Primjerice, za investicije veće od 3 milijuna eura, u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom, neće se plaćati porez na dobit. Također, odobravaju se poticaji za mikro poduzetnike, porezni i carinski poticaji, potpore za opravdane troškove novih radnih mjesta i troškove usavršavanja povezanih s investicijskim projektom. U pripremi je i Zakon o strateškim investicijskim projektima koji će znatno ubrzati investicije u javnom i privatnom sektoru s ciljem pokretanja proizvodnje i što bržeg otvaranja novih radnih mjesta.
Strateški projekt može se ostvariti jedino ako postoji i predviđen je u prostorno-planskim dokumentima županija, gradova i općina, čime se jamči pravilna upotreba javnih dobara.
Ulaskom u EU Hrvatska će investitorima biti još atraktivnija, što su uostalom pokazala iskustva novih članica EU, pa su u tri godine nakon pristupanja članstvu tranzicijske zemlje kroz izravna strana ulaganja i transfere iz strukturnih fondova, doživjele investicijski boom. Vlada je u posljednjih godinu dana povećala iskorištenost IPA fondova sa 37 na 63 posto ukupne alokacije. U ovoj godini se očekuje realizacija 2 milijarde kuna vrijednih EU projekata. U idućim godinama očekuje se realizacija od 4 do 6 milijardi kuna godišnje vrijednih europskih projekata, a trenutačno su u različitim stupnjevima pripremljenosti projekti vrijedni oko 20 milijardi kuna. Mnogi projekti koji se sada pripremaju realizirat će se u mandatu nove Vlade. Primjerice, u samo zadnja tri mjeseca ugovorena je priprema projektne dokumentacije za cijeli pravac između Rijeke i granice s Mađarskom. Izrada projekata trajat će oko 3 godine, a na temelju toga projekta apsorbirat će se više od milijardu eura iz strukturnih fondova.
U sektoru poljoprivrede u 2012. godini država je investirala oko 3 milijarde kuna. Najveći dio investicija provodio se u vodnom gospodarstvu, a važno je istaknuti i 50 milijuna kuna odobrenih horizontalnih potpora dodijeljenih prehrambenoj industriji te 60 milijuna kuna drvno-prerađivačkoj industriji. Učinjen je i veliki napredak u povlačenju sredstava iz IPARD programa u sektoru poljoprivrede, a posebnu važnost u investicijskom ciklusu nakon ulaska Hrvatske u EU imat će Mjere ruralnog razvoja kroz Zajedničku europsku poljoprivrednu politiku. Samo za razvoj ruralnih područja godišnje ćemo moći povlačiti 333 milijuna eura.
Jedan od glavnih instrumenata provedbe Strategije razvoja poduzetništva u RH 2013. – 2020. je program Poduzetnički impuls - prvi takav dokument za razvoj malog gospodarstva u našoj zemlji. Program predstavlja skup sustavnih mjera za poticanje razvoja malog gospodarstva s ciljem jačanja konkurentnosti i produktivnosti MSP sektora. Vrijednost ovogodišnjeg Poduzetničkog impulsa veća je od 730 milijuna kuna, što je dvostruko više odobrenog novca nego lani. Za sustav potpora unutar Impulsa osigurano je gotovo 187 milijuna kuna bespovratnih potpora. Također, povećani su maksimalni iznosi pojedinačnih potpora (sa 700.000 na 1.400.000 kn), a smanjen broj odobrenih potpora radi efikasnijeg korištenja sredstava iz državnog proračuna. Ove godine se kroz aktivnosti poseban naglasak stavlja na inovativno poduzetništvo te poduzetništvo kreativnih industrija.
U otežanim uvjetima poslovanja, uz porast nezaposlenih u 2012. zbog otpuštanja radnika, bilježimo porast zapošljavanja iz evidencije HZZ-a za 4,8% u odnosu na 2011. te rekordan obuhvat nezaposlenih Mjerama aktivne politike zapošljavanja (41.555 osoba). Kroz 14 mjera i sedam promotivnih paketa kojim su pokrivene sve ciljne skupine nezaposlenih, za poslodavce koji otvaraju nova radna mjesta, osigurali smo veće poticaje, a za poslodavce u poteškoćama, lakši pristup mjerama za očuvanje radnog mjesta. Mjerama i zakonskim izmjenama poslodavcima smo smanjili cijenu rada od 15,4% do 75% na godišnjoj razini, ako zaposle osobu iz evidencije nezaposlenih. U prošloj godini, za aktivne mjere zapošljavanja izdvojeno je 358 milijuna kuna, a ove godine još više sredstava – 425 milijuna kuna.
ZAPOŠLJAVANJE TE REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST NA PODRUČJU GRADA RIJEKE I PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE)
Zapošljavanje na temelju radnog odnosa u gradu Rijeka
U prva tri mjeseca 2013. godine s područja grada Rijeke iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje u tekstu: Zavod) na temelju radnog odnosa zaposlena je 1.271 osoba (44,5 % od ukupnoga broja u Primorsko-goranskoj županiji), što je 23,2 % više nego u istom razdoblju 2012. te 29,6 % više nego u istom razdoblju 2011. godine.
Tijekom 2012. godine s područja grada Rijeke iz evidencije Zavoda na temelju radnog odnosa zaposlena je 5.101 osoba (43,4 % od ukupnoga broja u Primorsko-goranskoj županiji), što je 13,2 % više nego u 2011. te 29,6 % više nego u 2010. godini.
Registrirana nezaposlenost u gradu Rijeka
Krajem ožujka 2013. godine na području grada Rijeke evidentirano je 10.080 nezaposlenih osoba (47,8 % od ukupnoga broja nezaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji), što je 5,3 % više nego u ožujku 2012. te 5,4 % više nego u ožujku 2011. godine.
Struktura registrirane nezaposlenosti u ožujku 2013. godine je sljedeća: prema spolu prevladavaju žene s udjelom od 54,9 %; prema razini obrazovanja osobe sa srednjom školom 59,9 %, a što se dobi tiče udio je osoba u dobi iznad 50 godina 29,6 % a udio mladih osoba u dobi do 24 godine 15,0 %.
Stopa nezaposlenosti u Primorsko-goranskoj županiji
Prema podacima Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje o aktivnim osiguranicima, u prosincu 2012. godine (posljednji objavljeni podaci) na području Primorsko-goranske županije bilo je zaposleno 109.217 osoba, pa je uz registrirani broj nezaposlenih od 20.935 osoba, stopa nezaposlenosti u prosincu 2012. godine iznosila 16,1 % (prema istome izračunu, stopa nezaposlenosti na razini RH bila je 20,1 %).
Aktivna politika zapošljavanja u Primorsko-goranskoj županiji
U razdoblju od siječnja do ožujka 2013. godine programima aktivne politike zapošljavanja u Primorsko-goranskoj županiji ukupno je obuhvaćeno 1.378 osoba. Od toga je novouključenih korisnika 585 i to u okviru Nacionalnog plana poticanja zapošljavanja, po ovim mjerama:
•Potpore za zapošljavanje – 86 osoba
•Potpore za samozapošljavanje – 60 osoba
•Javni radovi – 134 osobe
•Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa – 305 osoba.
Programima aktivne politike zapošljavanja u 2012. godini ukupno je obuhvaćeno 2.613 osoba. Od toga novouključenih korisnika bilo je 1.552, za što su utrošena sredstva u iznosu od 21.936.528,98 kuna. Raspored po mjerama Nacionalnog plana poticanja zapošljavanja je sljedeći:
•Potpore za zapošljavanje i usavršavanje – 268 osoba – 8.876.120,18 kn
•Potpore za samozapošljavanje – 87 osoba – 2.096.765,99 kn
•Obrazovanje nezaposlenih – 263 osobe – 2.092.449 kn
•Javni radovi – 517 osoba – 6.339.214,14 kn
•Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa – 417 osoba – 2.531.979,67 kn.
Međunarodni projekti na području Primorsko-goranske županije
Tijekom 2012. godine u okviru IV. komponente IPA-e Razvoj ljudskih potencijala u Primorsko-goranskoj županiji provodili su se projekti u okviru dviju darovnica:
•Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada
„Model funkcioniranja regionalnog centra za rehabilitaciju“, nositelj projekta bio je Centaroprema RE&ZIN, a partneri u projektu su Primorsko-goranska županija, HZZ PS Rijeka; vrijednost projekta je 135.787,58 €.
•Mladi na tržištu rada
1. „Volonterski centri - spona između volonterstva i zapošljivosti mladih“, nositelj projekta je Udruga za razvoj civilnog društva SMART, vrijednost projekta je 129.244 €, a projekt se provodio na području Primorsko-goranske županije.
2. „Izdavačka akademija”, nositelj projekta je Udruga Katapult, HZZ PS Rijeka i Primorsko-goranska županija sudjelovali su kao partneri u projektu, vrijednost projekta je 96.855 €.
U okviru IV. komponente IPA-e Razvoj ljudskih potencijala, HZZ PS Rijeka je tijekom 2012. godine sudjelovala u programima darovnica:
•Mladi na tržištu rada
1. „Mi znamo kako“, nositelj projekta je Centar tehničke kulture Rijeka, HZZ PS Rijeka sudjelovala je kao partner u projektu, vrijednost projekta je 115.610 €.
2. „Zapošljavanje mladih za održivi razvoj Gorskog kotara“, nositelj projekta je Lokalna razvojna agencija PINS d.o.o. Skrad, HZZ PS Rijeka sudjelovala je kao partner u projektu, vrijednost projekta je 78.203 €.
3. „Izdavačka akademija”, nositelj projekta je Udruga Katapult, HZZ PS Rijeka sudjelovala je kao partner u projektu, vrijednost projekta je 96.855 €.
HAMAG INVEST je u 2012. godini izdao 9 jamstava za Primorsko goransku županiju u iznosu od 10,9 milijuna kuna, 13 za Istarsku županiju u iznosu od 11,6 milijuna kuna te 4 za Ličko senjsku županiju u iznosu od 6,5 milijuna kuna. Ukupno je za ove tri županije izdano 29 milijuna kuna jamstava, 22 milijuna više nego u 2011. godini. HAMAG INVEST je za Primorsko goransku županiju dodijelio 6 potpora u iznosu od 1,8 milijuna kuna te za Istarsku njih 7 u iznosu od 1 milijun kuna, ukupno 2,8 milijuna kuna.
HBOR u okviru kreditnog programa u 2013. godini provodi 28 kreditnih programa kroz podjelu rizika s poslovnim bankama i to za velike gospodarske subjekte, izvoz i turizam, infrastrukturu, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te malo i srednje poduzetništvo. Za male i srednje poduzetnike HBOR kreditira i preuzima rizik do 40% iznosa ukupnog kredita uz jamstvo 80% glavnice kredita. Poslovna banka kreditira i preuzima rizik do 60% iznosa ukupnog kredita uz uobičajene instrumente osiguranja. Kod velikih investicija HBOR će kreditirati i preuzeti rizik do 50% iznosa ukupnog kredita. Kroz preuzimanje dijela rizika HBOR želi potaknuti poslovne banke na povećanje kreditnih plasmana u sektor gospodarstva te na taj način pokrenuti investicijski ciklus koji je preduvjet gospodarskog oporavka.
ODOBRENI KREDITI HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ (HBOR) PO ŽUPANIJAMA 2012/2013.:
Županija2012.01.01.-31.03.2013.BrojOdobreno u KNBrojOdobreno u KNISTARSKA1531.269.088.5753283.820.108PRIMORSKO-GORANSKA122582.713.37734328.024.918LIČKO-SENJSKA1956.862.968616.884.659Ukupno2941.908.664.92072428.729.685
Županija
2012.
01.01.-31.03.2013.
Broj
Odobreno u KN
Broj
Odobreno u KN
ISTARSKA
153
1.269.088.575
32
83.820.108
PRIMORSKO-GORANSKA
122
582.713.377
34
328.024.918
LIČKO-SENJSKA
19
56.862.968
6
16.884.659
Ukupno
294
1.908.664.920
72
428.729.685
Pisane vijesti
