U uvodnom dijelu današnje sjednice, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović istaknuo je da se Vlada bori da državne financije budu zdrave i da svi igraju po pravilima te da se uspostavi balans u prihodima ljudi koji su u javnom sektoru ili koji žive od subvencija iz javnog sektora, kao neke javne kompanije. „Više puta smo rekli, molimo za razuman pristup, potpuno poštujemo metode sindikalne borbe ako su po zakonu, ali isto tako treba shvatiti da je alternativa promjenama koje tražimo - nestanak. Nema nas, nema zračne kompanije. Nitko je neće ni kupiti, nego će preuzeti naše linije. I sad ako se tu ne vjeruje Upravi i ljudima koji vode naše kompaniju, onda se ne vjeruje, ali pozivam da se vjeruje“, kazao je premijer Milanović. Prilikom predstavljanja izvješća godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila potpredsjednik Grčić rekao je kako je "u prvim mjesecima ove godine nezaposlenost pala s 375 000 na 342 000. Radi se o razlici od čak 33 000 osoba. Utjecaj sezonskih poslove je vrlo mali u toj brojki. Sramežljivo tumačimo ove podatke, ali nešto se događa."
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu te Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2012. godinu. Ministar financija Slavko Linić izvijestio je, da je u dogovoru s predsjednikom Vlade Milanovićem, predložio da se s dnevnog reda skine Nacrt konačnog prijedloga zakona o porezu na dodanu vrijednost, da bi se prava važnost dala ovim navedenim točkama. „Ovo dokumenti pokazuju da je 2012. godinu Vlada Republike Hrvatske uspjela djelomično pokrenuti procese smanjenja fiskalnog deficita, da je uspjela provesti određenu fiskalnu konsolidaciju te da su ti rezultati ostvareni i u 2012. godini. Smatramo da je ova točka vrlo bitna, to je i naša obaveza prema Hrvatskom saboru i vjerujem da će se o rezultatima poslovanja voditi vrlo ozbiljne i stručne rasprave“, kazao je ministar Linić. Naglasio je da je važno napomenuti u kojim uvjetima je Vlada uspjela postići određenu fiskalnu konsolidaciju i kontrolu državnog proračuna. „To je bilo u skoro nemogućim uvjetima makroekonomskog okruženja: zabilježen je pad BDP-a, najvećim dijelom zbog smanjenja investicija u protekloj godini od preko 4 i pol posto, državna i osobna potrošnja su smanjene, a jedini pozitivan doprinos, kada govorimo o BDP-u, bio je rast izvoza i pad uvoza. Inflacija je prošle godine porasla, dok je industrijska proizvodnja pala čak 5,5 posto, a pad bilježi i trgovina“, pojasnio je ministar financija. Naveo je da su pozitivni efekti bili povećanje dolaska turista i noćenja. „Bilježimo i registriranu nezaposlenost, ali nažalost, i manji broj zaposlenih“, dodao je. „Ono što je važno reći, imali smo određene porezne izmjene u 2012. godini kojima su nastojali rasteretiti hrvatsko gospodarstvo i jednim dijelom podmiriti izgubljena sredstva u proračunu kroz povećanje oporezivanja potrošnje. To znači da smo činili sve da hrvatsko gospodarstvo ima jaču konkurentsku moć sa smanjenjem poreznih politika tijekom protekle godine“, istaknuo je. Upravo iz strukture prihoda vrlo je jasno da u toku 2012. godine Vlada nije svojom poreznom politikom činila gospodarstvo nekonkurentnijim. Dapače, iz svega ovoga proizlazi da smo dobrim dijelom rasteretili hrvatsko gospodarstvo. Istina, nešto smo više opteretili građane, oni su platili ceh konsolidacije u poreznoj politici u korist gospodarstva“, dodao je. Govoreći o fiskalnom pravilu, koje propisuje smanjenje udjela rashoda proračuna opće države u BDP-u za jedan postotni bod godišnje, ministar financija Linić ustvrdio je da je ukupni rashod proračuna opće države prema metodologiji Europske unije (ESA 95) iznosio 139,5 milijardi kuna ili 41,3 posto BDP-a. „Njegov udio u BDP-u smanjen je za 2,6 postotnih bodova pa je fiskalno pravilo ispunjeno“, rekao je. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić istaknuo je da ova Vlada ima rezultate i to u relativno kratkom vremenu. „Ja se nadam da će ova godina uistinu biti godina preokreta, a da ćemo u drugom dijelu mandata učvrstiti trendove oporavka i rasta gospodarstva“, kazao je.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt pojasnila je da je osnovni razlog za dopunu i izmjenu sadašnjeg teksta Zakona potreba implementacije Okvirne odluke Vijeća Europske unije od 13. lipnja 2002. godine o zajedničkim istražiteljskim ekipama i Okvirne odluke Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima. Kako u postojećim pozitivnim zakonima Republike Hrvatske nema odredbi kojima se uređuje kada se može voditi zajednička istraga, nadležnost za podnošenje zahtjeva nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije za osnivanje zajedničkog istražiteljskog tima, ovlasti i način postupanja toga tima u Republici Hrvatskoj, a imajući u vidu ovlasti državnog odvjetništva u prethodnom postupku, bilo je nužno u Zakon o državnom odvjetništvu unijeti odredbe o zajedničkim istražiteljskim timovima i zajedničkim istragama. Okvirnom odlukom Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima propisuju se mjere kojima bi se sprečavali slučajevi u kojima se protiv iste osobe vode usporedni kazneni postupci u različitim državama članicama u odnosu na iste činjenice, što može dovesti do pravomoćne odluke u tim postupcima u dvjema ili više država članica. Okvirna odluka stoga nastoji spriječiti povredu načela „
ne bis in idem“ kako je određeno u članku 54. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se da je Državno odvjetništvo RH dužno voditi jedinstvenu evidenciju o svim postupcima u kojima državno odvjetništvo zastupa Republiku Hrvatsku pred sudovima, upravnim i drugim tijelima i na temelju posebne punomoći zastupa u građanskim i upravnim predmetima pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske.
Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o obrtu, kojim se uređuju sadržaji, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, pravna osoba koja obavlja obrt, organiziranost obrta, nadzor nad primjenom zakona i druga pitanja važna za obavljanje obrta. Stvaranjem poboljšanog zakonodavnog okvira za obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj, utječe se na pojednostavljenje uvjeta obavljanja koji se ne odražavaju negativno na kvalitetu proizvoda odnosno usluge. „Ovaj zakon je definitivno veliki pomak u odnosu na prethodni jer obrtnike stavlja u bolju poziciju“, naglasio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o carinskoj službi. Donošenjem novog Zakona o carinskoj službi stvorile bi se zakonske pretpostavke za kvalitetnije ostvarivanje fiskalne uloge carinske službe, kao i uspostave sigurnosne uloge carinske službe sukladno zahtjevima europskih carinskih propisa te efikasnijeg suzbijanja svih oblika i modaliteta obavljanja gospodarskih aktivnosti ili transakcija na načine koji odstupaju od legitimnih normi poznate kao „siva ekonomija“ i s time povezane pojave porezne evazije, svih oblika krijumčarenja, pranja novca i ostalih oblika kažnjivih ponašanja, a koje su nužne obzirom na promjene u carinskoj službi koje će uslijediti pristupanjem Europskoj uniji.
Između ostalog, izmijenjena je i dopunjena Odluka o privremenom olakšanom ulasku stranaca u Republiku Hrvatsku, na osnovi valjanih schengenskih dozvola boravaka i viza te je donesena Odluka o osnivanju Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom.
Pisane vijesti
