Na početku današnje sjednice, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na približavanje vodenog vala koji Dunavom dolazi u Hrvatsku. „Vodeni val se spušta Dunavom i naše službe, Hrvatske vode, Hrvatska vojska, jedince lokalne samouprave rade sve preventivno da bi se taj udar spriječio i vjerujem da će na kraju u Hrvatskoj biti bolje nego u drugim državama, što zbog našeg rada, rada naših ljudi, što zbog konfiguracije terena, geografije, geologije i drugih stvari“, kazao je premijer Milanović, dodavši kako je najbitnija preventiva i dobra organizacija.
Osvrnuo se i na raspravu oko PDV-a na dnevne novine, naglasivši da je odluka o PDV-u politička odluka i da nikad nije lako zadovoljiti sve, a o tome najbolje govori situacija u zemljama Europske unije. „Zajednička porezna politika u EU ne postoji, postoje određeni okviri i smjernice i u okviru toga svaka vlada treba odrediti prioritete“, kazao je. Podsjetio je pritom da je i sadašnja stopa PDV-a na dnevne novine od 10 posto dva i pol puta manja od PDV-a na većinu prehrambenih proizvoda. Objasnio je da je Ministarstvo kulture dalo jedan prijedlog koji nije savršen, ali je dobar i proračunat, naglasivši da je politika ove Vlade i ministarstva da se potiče pisanje. „Riječi i pismo su najgenijalniji izum čovjeka, čak i kad se piše loše. I dnevne novine općeg informativnog karaktera su novine koje pišu tekstove“, rekao je i nastavio: „Molim i apeliram na sve u Saboru, pa i kolege iz stranaka naše koalicije, da to imaju u vidu i da je to isključivo jedina namjera ove vlade, namjera je da se PDV za opće informativne dnevne novine, za koje je uspostavljen kakav takav kriteriji pisanja, smanji na pet posto. Svi ti ljudi rade, proizvode, angažiraju velika sredstva, dižu kredite i moraju se od 1. srpnja suočiti s kompetitivnim pritiskom zajedničkog tržišta što je teško, teže nego novinarstvu, jer ovdje se od 1. srpnja neće prodavati inozemne novine nego i dalje naše novine“, zaključio je predsjednik Vlade Milanović.
Prvih dvanaest točaka dnevnog reda odnosi se na usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. Tako je, između ostalog, ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavio Prijedloga zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojim se predlaže u cijelosti urediti obvezno zdravstveno osiguranje, opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava i obveze obvezno osiguranih osoba, prava na prekograničnu zdravstvenu zaštitu, uvjeti i način njihova financiranja, prava i obveze Zavoda kao nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava i obveze provoditelja zdravstvene zaštite u ugovornom odnosu sa Zavodom.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona medijima, zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš pojasnio je da se Zakon o medijima usklađuje s Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu, na način da će se, na temelju načela slobode pružanja usluga i slobode poslovnog nastana, državljanima i pravnim osobama te nakladnicima drugih država članica Europske unije i drugih država ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru osigurati pravo obavljanja djelatnosti nakladnika u Republici Hrvatskoj. Naime, navedene osobe ne bi više morale imati sjedište, odnosno prebivalište u Republici Hrvatskoj da bi mogle upisati djelatnost novinskog nakladnika u sudski ili drugi registar, već bi mogle trajno obavljati navedenu djelatnost u Republici Hrvatskoj ako obave registraciju djelatnosti, te imaju uredništvo u Republici Hrvatskoj. Osim toga, određuje se da novinski nakladnik sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije ili drugoj državi članici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru može obavljati djelatnost novinskog nakladnika u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi sukladno odredbama Zakona o uslugama. Također, prekršajne odredbe Zakona o medijima usklađuju se s odredbama Prekršajnog zakona, na način da se za fizičke i pravne osobe te fizičke osobe obrtnika i trgovca pojedinca posebno uređuju prekršaji i utvrđuje visina kazne u najnižem i najvišem iznosu.
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić kazao je da se njime uređuju pitanja vezana za obavljanje linijskog pomorskog prijevoza, sukladno načelima sadržanim u Uredbi Vijeća Europe o pružanju usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža), kao i primjena novih pravila koja uređuju pitanja dodjele državnih potpora u obliku naknade za obavljanje usluga od javnog interesa. Također se poboljšava sustav koncesioniranja s posebnim osvrtom na definiranje uvjeta, načina i nadležnosti dodjela koncesija, te proširenja uvjeta za podnošenje ponuda za davanje koncesija s mogućnošću sudjelovanja broda u gradnji, a sve u cilju obnove flote, te se uređuje i sustav povlastica za otočno stanovništvo, u cilju osiguranja povećanja broja stanovništva na otocima.
Ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović predstavio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sportu, podsjetivši da je osnovna intencija Zakona dodatno potaknuti vrhunske sportaše da ostanu aktivni u sportu. Stoga se predlaže ukidanje imovinskog cenzusa, mijenjanje dobne granice za ostvarivanje prava i redefiniranje natjecanja za koja se dodjeljuje trajna novčana naknada. „Naglašavam, ne radi se o mirovinama, već o naknadama koje omogućuju našim vrhunskim sportašima dvostruku funkciju, da budu promotori i ambasadori sporta u Hrvatskoj i izvan nje te pomognu brendiranju Hrvatske, posebno u aktivnostima koje provodi Ministarstvo turizma“, kazao je ministar Jovanović.
Prihvaćeno je Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2012. godine – provedba Zaključka Hrvatskoga sabora od 6. listopada 2005. godine. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić naglasio je da je u drugoj polovici 2012. godine postignut veliki napredak u korištenju pretpristupnih fondova. Pojasnio je da je iz pretpristupnih fondova u prvih godinu i pol iskorišteno 200 milijuna eura, dok je prije toga u tri godine ugovoreno 250 milijuna eura. „U ovoj godini očekujemo rekordne isplate sredstava iz EU fondova koje će prijeći 210 milijuna eura. Ove godine će isplata biti duplo veća nego prošle godine“, zaključio je potpredsjednik Grčić.
Pisane vijesti
