Na početku današnje sjednice, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na Zakon o suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU. „Nijedan zakon, a naročito ne o međunarodnoj pravnoj pomoći i provedbi europskog uhidbenog naloga, ne donosi se krojen prema jednoj osobi“, naglasio je premijer Milanović, dodavši kako je prijedlog, koji je radila radna skupina u kojoj su ljudi raznih pravosudnih profila dobar. „Racional je da se europski uhidbeni nalog koji je, podsjećam, uveden radi terorizma 2002. godine, primjenjuje od tada, dakle za kaznena djela od 2002. godine. Podsjetio je da je Hrvatska imala Domovinski rat u kojem se dogodilo puno ružnih stvari, pa i s naše strane. „Nešto manje s naše strane, ali se dogodilo, a ako netko treba svoditi račune za to, ako netko treba provoditi postupke to smo mi - Hrvatska, ne netko treći“, istaknuo je. Pojasnio je da će se, ako se spusti prag na sva kaznena djela, i prije 2002. godine, time omogućiti da bilo koja treća jurisdikcija u EU traži izručenje i podiže optužnicu protiv naših sudionika u Domovinskom ratu, naših branitelja. „Ako je bilo zločina, to ćemo sami riješiti i ja neću dopustiti da to rade treći. Jer, to ne samo da je ponižavajuće za nas nego je šteta za državu. Ako je bilo grešaka sami ćemo ih ukloniti“, zaključio je predsjednik Vlade.
Otvarajući raspravu o Prijedlogu zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Milanović naglasio je kako se njima želi olakšati i ubrzati investicije i utvrditi lanac odgovornosti za pojedine korake u tom procesu. „To je taj red o kojem govorimo, vidjet ćemo kako će to funkcionirati u praksi“, rekao je, dodavši da je zakon pripreman dovoljno dugo da bude dobar. Temeljni razlog zbog kojeg se predlaže donošenje ovoga Zakona proizlazi iz potrebe hitnog pokretanja investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj kao glavnog pokretača rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva. Predstavljajući Prijedlog zakona, zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić pojasnio je da se njime želi skratiti i znatno ubrzati proces ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za ostvarivanje projekata koji su od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku te pokretanje investicija. Isto tako, naglasio je da nijedan strateški investicijski projekt neće biti realiziran ako nije predviđen u dokumentima prostornog uređenja. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić naglasio je da će ovaj zakon iz temelja promijeniti okruženje za strateški važne investicijske projekte. Primjenjivat će se svi pozitivni propisi koji reguliraju posebna područja, od raspolaganja nekretninama, procesa izvlaštenja, dodjele koncesija i slično, ali na način da se ubrzavaju procedure. Posebno pritom naglašava rok od 15 dana za potrebna očitovanja državnih institucija. “Krajnji rok je produljenje za još 15 dana, ali iza toga više nema produžavanja“, kazao je. Posebno je istaknuo penalizaciju prekoračenja tih rokova. „Po prvi put vrlo jasno penaliziramo institucije i službene osobe u institucijama ako se ne drže ugovorenih rokova. To je novina koja mora podići razinu odgovornosti svih u državi za realizaciju ovakvih projekata“, dodao je. Također, pojasnio je da ne stoje optužbe da se na ovaj način stvara siva zona za upravljanje državnom imovinom. Istaknuo je da o svakom strateškom projektu Vlada Republike Hrvatske donosi posebnu odluku. „A u onom dijelu u kojem će sudjelovati privatni partneri definira se vrlo precizan sporazum o pravima i obvezama za obje strane u fazi pripreme projekta“, kazao je ministar Grčić, navodeći kao dobru praksu primjer Zračne luke Zagreb. „Ovaj zakon bih usporedio s jednom vrstom prometnice, puta koji projekt treba prolaziti. U tom smislu ovo zakonsko rješenje predstavlja autocestu. Dobili smo jedan dobar okvir, ali ostaje nam puno posla da projekte realiziramo“, kazao je ministar turizma Darko Lorencin. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je da je zakon veliki doprinos poboljšanju investicijske klime. „Po prvi puta imamo stvarno u rukama nešto što kroz gospodarsku diplomaciju možemo promovirati u svijetu“, zaključila je ministrica Pusić.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavio je Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim se provodi usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, i to vezano uz prava pacijenata u prekograničnom zdravstvenom osiguranju u dijelu koji se odnosi na odgovornost države da osigura sve zdravstvene radnike koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništva od štete koja bi mogla nastati u provođenju zdravstvene zaštite.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o nadzoru državne granice, kojim se uređuju ovlasti za nadzor državne granice, prelazak državne granice, granični prijelazi, granična kontrola, granična crta, zaštita državne granice, poslovi granične policije, prikupljanje, pohrana, obrada, korištenje i zaštita podataka potrebnih za obavljanje policijskih poslova u svrhu nadzora državne granice i prekršajne odredbe.
Predstavljajući Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, ministar financija Slavko Linić pojasnio je da se izmjene i dopune odnose i na cijene cigareta. „Ovim zakonom onemogućavamo stvaranje spekulativnih zaliha, sve zbog izbjegavanja plaćanja trošarina i povećavanja zarade za proizvođače cigareta“, rekao je ministar Linić i nastavio: „Uvodimo sustav kontrole zaliha cigareta i to zakonski rješavamo. Koliko god se mi trudimo da povećanje cijena i trošarina bude vrlo brzo i u kratkom postupku pa direktno idemo na Vladu, proizvođači su ti koji otprilike predviđaju kada će uslijediti povećanje, a imaju i načina da doznaju za to“, zaključio je ministar financija.
Prihvaćeno je Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu te Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima. Prva potpredsjednica i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izvijestila je da se radi o vrlo značajnom pomaku u reguliranju odnosa između Hrvatske i BiH vezan na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i potrebe novog režima uz granicu. „Nismo dobili odobrenje za državljane BiH da pri prijelazu granice koriste osobne iskaznice, no trudit ćemo se liberalizirati promet“, kazala je ministrica Pusić.
Pisane vijesti
