Hrvatska će od 1. srpnja sudjelovati u kohezijskoj politici kojom Europska unija (EU) osigurava sredstva za manje razvijene regije, odnosno zemlje članice, te će joj na raspolaganju biti milijuni eura iz fondova namijenjenih smanjenju gospodarskih i socijalnih razlika, kao i jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva.
Europska politika solidarnosti ostvaruje se putem strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, čijim će se značajnim razvojnim sredstvima od idućeg tjedna moći koristiti i Hrvatska.
To će pružiti veliku mogućnost za razvoj zemlje, jer je potpora putem strukturnih fondova (Europski socijalni fond - ESF i Europski fond za regionalni razvoj - ERDF) znatno većeg financijskog opsega od dosad dostupne pretpristupne pomoći budući da je kohezijska politika po sredstvima druga najznačajnija politika EU-a, odmah iza Zajedničke poljoprivredne politike.
Budući da je borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti u razdoblju od 2014. do 2020. jedan od prioriteta EU-a, to će utjecati na veći iznos sredstava za projekte u području socijalne skrbi.
Građani u nepovoljnom položaju poput nezaposlenih osoba, korisnika prava i usluga iz socijalne skrbi, osoba s invaliditetom, mladih, pripadnika nacionalnih manjina, starijih i nemoćnih osoba i dr. kroz projekte će moći naučiti nove vještine, pohađati treninge i edukacije, sudjelovati u aktivnostima psihosocijalnog osnaživanja, dobiti individualiziranu podršku, obrazovati se za samozapošljavanje, steći novo radno iskustvo i dobiti veći pristup kvalitetnim socijalnim uslugama.
Nakon pristupa EU-u u Hrvatskoj bi se iz temelja trebala promijeniti i definicija invaliditeta i dodjela prava - u Ministarstvu socijalne politike i mladih priprema se Zakon o inkluzivnom dodatku, koji bi trebao stupiti na snagu početkom iduće godine.
S njegovim stupanjem na snagu, svi civilni invalidi morat će proći nova vještačenja pred jedinstvenim tijelom koje će kao neovisna institucija nakon pristupanja EU-u biti uspostavljeno na razini Hrvatske. Na hrvatske ratne vojne invalide taj se zakon neće odnositi.
Novim zakonskim odredbama omogućilo bi se dodjeljivanje novčane naknade u različitim iznosima, ovisno o stupnju procijenjene potrebe, a razina potpore utvrđivala bi se temeljem procjene funkcionalnih sposobnosti osobe (prema Međunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja).
Inkluzivni dodatak bio bi novo materijalno pravo koje bi zamijenilo dosadašnja četiri prava - osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, naknadu do zaposlenja te doplatak za djecu s težim oštećenjima zdravlja. Međutim, iznos inkluzivnog dodatka neće biti jednostavni zbroj tih prava, nego će se određivati za svaku osobu pojedinačno ovisno o količini tuđe pomoći koja joj je potrebna u svakodnevnom životu.
Posebna pozornost bit će posvećena izvaninstitucionalnim oblicima skrbi u lokalnoj zajednici, s naglaskom na razvoj udomiteljstva i osiguravanje usluge osobnog asistenta za osobe s najtežim invaliditetom.
(Hina)
Pisane vijesti
