Konstituirajuća sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, koju je sazvao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, održana je danas u Banskim dvorima. Na sjednici su sudjelovali i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić te ministri Slavko Linić, Orsat Miljenić, Ivan Vrdoljak, Mirando Mrsić i Rajko Ostojić, predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak, Josip Budimir, Ivan Mišetić i Zdravko Jeličić, te predstavnici sindikalnih središnjica Krešimir Sever, Mladen Novosel, Vilim Ribić, Damir Jakuš, Božo Mikuš, Mirela Bojić i Zdenko Mučnjak.
Na prvoj sjednici u novom sazivu, i 184. od osnivanja Gospodarsko-socijalnog vijeća, za predsjednika GSV-a, kao predstavnik Vlade, izabran je ministar rada i mirovinskog sustava prof.dr.sc. Mirando Mrsić, a za dopredsjednike Damir Kuštrak, kao predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca, i Damir Jakuš, kao predstavnik sindikata.
„Prije usvajanja dnevnog reda, premijer Milanović je imao razgovor sa socijalnim partnerima, koji je protekao u tolerantnom ozračju. Mislim da se takav dijalog treba nastaviti i dogovor je među socijalnim partnerima da se takvi sastanci održavaju kada i jedna i druga i treća strana budu imali za to potrebu“, rekao je ministar Mrsić. Izvijestio je i da je na sjednici usvojen Poslovnik o radu GSV-a, osnovana su i radna tijela, a što se tiče Programa rada GSV-a, on će biti usvojen na sljedećoj sjednici jer su potrebna još određena dodatna usuglašavanja.
„Vlada je opredijeljena za jačanje socijalnog dijaloga“, rekao je ministar Mrsić i izrazio nadu da će rad GSV-a u ovom sazivu biti na još višoj razini nego do sada, s ciljem da se rasprave sve teme koje su važne socijalnim partnerima i građanima Republike Hrvatske. „Doprinos tome je i Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje da uz svoje nacrte prijedloga zakona ili propisa, a o kojima je prethodno, u procesu savjetovanja, svoje mišljenje utvrdilo Gospodarsko-socijalno vijeće, odnosno nadležno povjerenstvo, i koji se upućuju u zakonodavnu proceduru u Hrvatski sabor, priloži i mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća“, kazao je ministar te istaknuo da se time još više pridonosi razvoju socijalnog dijaloga u Hrvatskoj.
Gospodarsko-socijalno vijeće danas je usvojilo i procjenu učinka za proširenje Kolektivnog ugovora za djelatnost humanitarnog razminiranja, kojom daje ovlast ministru rada i mirovinskog sustava da navedeni kolektivni ugovor proširi na cijelu djelatnost, čime je ispunjeno obećanje dano tijekom pregovora s pirotehničarima.
Predstavnici Vlade predstavili su načela i ciljeve novog Zakona o zaštiti na radu, koja je Gospodarsko-socijalno vijeće podržalo, a tijekom rujna će socijalni partneri zajedno raditi na tekstu zakona, dok će u isto vrijeme trajati i javna rasprava. Također, izvijestili su socijalne partnere o svim direktivama odnosno preporukama koje su sada u raspravi u Europskoj komisiji, čime se unosi još jedan novi način rada i obavještavanja članova GSV-a o događanjima u institucijama Europske unije.
Najavljeno je i održavanje regionalnog okruglog stola na temu socijalnog dijaloga u zemljama jugoistočne Europe, koji će se održati u Zagrebu od 18.-19. listopada ove godine, dok će se 17. listopada održati sastanak ministara rada iz Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Albanije, Moldavije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije na temu rada na crno, što je problem u većini zemalja koje su u gospodarskoj krizi.
Dopredsjednik GSV-a iz redova Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak izrazio je zadovoljstvo obnavljanjem rada GSV-a. „Naš cilj je da pomognemo da se konačno ostvari rast u Republici Hrvatskoj i da nakon ovih 5 godina krize počnemo vidjeti svjetlo na kraju tunela i tome ćemo dati svoj doprinos“, rekao je Kuštrak.
Dopredsjednik Damir Jakuš naglasio je da očekuje da se i ubuduće socijalni partneri argumentirano sučeljavaju u mišljenjima u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća. Izvijestio je i da su danas predstavnici sindikata tražili da se radnicima dosadašnje Agencije za upravljanje državnom imovinom, koja prestaje postojati, jasno da do znanja na koji način mogu postati ili državni službenici ili otići i pod kojim uvjetima, kako bi se izbjegli bilo kakvi problemi kasnije.
Pisane vijesti
