Smanjenje izgleda za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na negativne poruka je Vladi da treba ubrzati reforme, ojačati procese restrukturiranja javnih poduzeća i okrenuti ih investicijama, kazao je danas ministar financija Slavko Linić za Hinu.
Agencija Standard & Poors's (S&P) snizila je u petak izglede za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na negativne, zadržavši pritom važeći rejting za zaduživanje u inozemnoj i domaćoj valuti na BB+. Revizija izgleda odražava stajalište agencije da će nastavak slabosti gospodarstva, zajedno s ograničenim dosezima reformi, dovesti do slabije fiskalne situacije nego što se procjenjivalo.
„Ovakva ocjena agencije S&P itekako je poruka Vladi da ubrzamo reforme, ojačamo procese restrukturiranja javnih poduzeća i okrenemo ih investicijama. S druge strane, moramo smanjiti ovako visoko narasle dugove. Vlada itekako ozbiljno o tome razmišlja, pitanje je samo koliko potpore ćemo imati u hrvatskoj javnosti. Čini se da javnost ne percipira koliko su veliki hrvatski dugovi i kakav je njezin gospodarski potencijal“, kazao je Linić u telefonskom razgovoru za Hinu.
Agencija S&P navodi da u Hrvatskoj recesija traje pet godina i očekuje da će u ovoj godini gospodarstvo pasti daljnjih 1 posto.
Linić najnovije snižavanje izgleda za kreditni rejting ocjenjuje stvarnim stanjem hrvatskog gospodarstva i financija.
„Evidentno je da se od 2008. gospodarstvo bitno ne mijenja – u dubokoj je krizi, te se smanjuju i proizvodnja i investicije. Posebno je to vidljivo kod privatnog sektora, a razloge nalazimo i u tome što je sav kapital izgubljen u pogrešnim investicijama, poput onih u biznis s nekretninama, te da javna poduzeća nisu prošla proces restrukturiranja i u biti nisu spremna za međunarodnu krizu“, kaže Linić.
Na pogoršanje situacije očito utječe nedostatak posla za brodogradnju, i petrokemijsku industriju, a na bitne pomake u investicijskom ciklusu nije utjecalo ni provođenje procesa restrukturiranje u javnim tvrtkama, ističe Linić.
Agencija S&P procjenjuje da bi, kada u listopadu Eurostat objavi podatke o fiskalnoj situaciji u EU, Hrvatska mogla biti suočena s pokretanjem Postupka prekomjernog duga (EDP).
„Ne da postoji opasnost od toga, nego je to realno, jer je naš deficit iznad 3 posto bruto domaćeg proizvoda, iznosi 3,4 posto BDP-a. Budimo iskreni, primijene li se Eurostatovi kriteriji na izračun deficita, on bi bio i viši, jer bi se u njega ubrojili i dugovi autocesta i HŽ-a. Po Eurostatovim modelima, proračun bi bio u deficitu i 4 posto BDP-a“, kaže Linić.
Govoreći o javnim financijama, Linić ističe da je evidentno da su dosadašnji reformski procesi povećali javni dug, kao i raščišćavanje dubioza iz ranijeg razdoblja, poput privatizacije brodogradnje, restrukturiranja HŽ-a, Croatia Airlinesa, zdravstva…
„Povećanje javnog duga ustvari ukazuje da je intenziviran rad na reformama, koji u prvom trenutku ima negativni efekt na visinu javnog duga. No, očito je da i nadalje imamo zabrinjavajuće visok deficit proračuna, da je povećan javni dug, što podrazumijeva i veće kamate, koje dodatno mogu povećati deficit, da imamo trošak članstva u EU. A s obzirom da nema gospodarskog rasta, upitni su i veći prihodi u proračunu. Sve su to bili u biti razlozi koji su utjecali na S&P-ovo smanjivanje izgleda kreditnog rejtinga“, ocjenjuje Linić.
Standard & Poor's procjenjuje da bi opći dug države mogao dodatno porasti, ako dug Hrvatskih autocesta, koji iznosi 7,5 posto BDP-a, preuzme Vlada, kao dio aranžmana za koncesiju.
Ministar Linić ističe da je evidentno da će prihod od koncesije biti manji od iznosa ukupnog duga Hrvatskih autocesta, što znači da bi hrvatski javni dug u tom slučaju rastao.
„Ali, nemojmo zaboraviti da bi, i kad ne bi bilo koncesije, javni dug rastao, zbog preuzimanja jamstava, budući da su zadnjih godina uzimani loši kratkoročni krediti s visokim kamatnim stopama, koji se ne mogu otplaćivati iz prihoda autocesta. Mi imamo osiguran dugoročan povrat kredita, iz trošarine od 60 lipa iz cijene goriva, no nemamo izvora za kratkoročna plaćanja“, zaključuje Linić.
(Hina)
Pisane vijesti
