Predsjednik Vlade Milanović: Opstat će samo konkurentni i bolje pripremljeni
- 20.08.2013.
- Ispiši
Predsjednik Vlade također je naglasio da je poljoprivredna proizvodnja izuzetno važna, te da je to u Europskoj uniji prihvaćeno, pa će tako i u nadolazećim godinama biti više poticana, a Hrvatska će iz financijske omotnice Unije do 2020. godine godišnje dobivati 400 milijuna eura.
Govoreći o izgradnji Pelješkog mosta, premijer Milanović rekao je da je to za Hrvatsku izuzetno značajno pitanje, simbolički i funkcionalno, da ima prometno opravdanje, a da za EU neće biti preveliki financijski teret. „Ovo je jedini projekt koji bismo očekivali od Europske unije. Ne govorimo o financijski velikoj stvari za Uniju. Na tome ću inzistirati“, kazao je. Također, istaknuo je da ranije nije bio protiv izgradnje mosta, nego protiv toga da se ide u projekt za koji nije zatvorena financijska konstrukcija. „Vidjet ćemo što će biti do kraja rujna i što će odlučiti Europska komisija na temelju predstudije izvedivosti“, zaključio je.
„To je u interesu dobrosusjedskih odnosa, sporazumom se rješava 1000 kilometara međudržavne granice, koja je sada i vanjska granica Europske unije“, rekao je premijer govoreći o ratifikaciji graničnog sporazuma s BiH koji su potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović. Premijer je kazao da je sporazum dobar za Hrvatsku i da je to znao i predsjednik Tuđman, međutim, na suprotnoj strani nisu svi sudionici usuglašeni.
„Zdravstvena reforma je zahtjevan posao, a na naplatu dolazi to što nije provedena kad je trebalo“, rekao je premijer Milanović govoreći o reformi u zdravstvu. „Cijenim rad ljudi u tom sektoru. Ne gledam na njih kao da troše novac iz privatnog sektora. Sada plaćamo cijenu zato što se nismo mijenjali kada je bilo vrijeme“, rekao je. Istaknuo je da se bolnice neće zatvarati, ali vjerojatno hoće pojedini odjeli koji nemaju dovoljno posla.
Vezano uz Zakon o europskom uhidbenom nalogu, premijer je kazao da u ovom slučaju ne vrijede ista pravila za Hrvatsku, jer je Hrvatska u toku pregovora kao i Slovenija par godina ranije, nešto potpisala i ima stroži režim od onoga koji imaju Austrija ili Francuska, a radi se o izručivanju vlastitih državljana. Smatramo da je to tema za razgovor", rekao je Milanović. Ne želi, izjavio je, da za djela koja su se događala u ratu, hrvatski državljani idu izvan Hrvatske. Što se tiče zahtjeva za izručenjem Josipa Perkovića, premijer je rekao: "Mogu se jedino pitati zašto u Hrvatskoj nisu pokrenute procesne radnje ili protiv tog čovjeka ili povodom tog kaznenog dijela koje se dogodilo 1983. pa da se prekine tijek zastare u Hrvatskoj", naglasio je. Da su one pokrenute, zastare u Hrvatskoj za progon tog kaznenog dijela ne bi bilo. Kad bismo i postupili po želji povjerenice Reding, ne bismo ga mogli izručiti zbog zastare. "Ljudima koji su odgovorni za takve zločine za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara se u ovome trenutku ne može suditi niti u Hrvatskoj jer je ona nastupila, niti ih se može izručiti, jer je zastara prepreka za izručenje. Zato i idemo na izmjenu Ustava - ako nema zastare, nema ni prepreke izručenju", rekao je Milanović.
Premijer je zadovoljan funkcioniranjem koalicije i koalicijsku suradnju smatra dobrom.