„Hrvatska je zemlja koja ima relativno nizak broj visokoobrazovanih građana u odrasloj populaciji i to je nešto što moramo mijenjati, ali u tome moramo biti racionalni i vrlo pametni“, rekao je predsjednik Vlade Zoran Milanović na današnjoj konferenciji za medije na kojoj su ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović te posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost prof.dr.sc. Neven Budak predstavili Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Premijer je podsjetio da broj visokoobrazovanih kadrova nije jedini ni isključivi parametar uspjeha i bogatstva neke države. Kao primjer naveo je Austriju, jednu od najbogatijih i najuređenijih zemalja na svijetu s niskom stopom nezaposlenosti, unatoč i relativno niskom broju visokoobrazovanih. Ni u Njemačkoj se te brojke puno ne razlikuju, ali njezino je gospodarstvo i sustav desetljećima prilagođavan modelu strukovnih škola i obrazovanju ljudi koji kasnije rade u realnom industrijskom sektoru. „U nekim drugim državama je broj visokoobrazovanih vrlo visok, ali te države prolaze kroz duboke i teške strukturne krize, kojima se rješenje ne vidi“, rekao je premijer i zaključio da se hiperprodukcija visokoobrazovanih građana o trošku društva bez jasne vizije i cilja u nekim južnim državama Europske unije pokazala kao strateška greška.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izrazio je zadovoljstvo današnjim predstavljanjem Nacrta strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije, za koju je rekao da je ujedno i pokazatelj da je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, kao pokretač cijelog ovog projekta, u prvoj polovici mandata ove Vlade, odradilo sve što je zacrtano u programu rada Ministarstva. „Uredili smo sustav odgoja, obrazovanja i znanosti kako bi mogao normalno funkcionirati do provedbe u stvaranost nove strategije“, kazao je ministar Jovanović i nastavio: „Izmijenjena je cjelokupna zakonska vertikala u sustavu odgoja, obrazovanja i znanosti, od predškolskog odgoja preko obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi do Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakona o hrvatskoj zakladi i posebno ključnog dokumenta prije ove strategije – Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru“. Podsjetio je da je okvir za novu strategiju izradilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te akademskom zajednicom, u svibnju 2012. godine kao smjernice za izradu ove strategije. Naglasio je da je obrazovanje za Vladu od prvog dana na prvom mjestu. „Naš ključni cilj je osigurati da Hrvatska bude društvo jednakih šansi za sve. Društvo u kojem se gospodstvo i sve ključne vrijednosti temelje upravo na znanju. Samo tako Hrvatska može biti ravnopravni član Europske unije koja želi graditi konkurentnu zajednicu država s pametnim, održivim i uključivim rastom i razvojem“, rekao je ministar dodavši da se sve to temelji na trokutu koji čini – cjelokupno životno učenje, inovacije i znanost. Istaknuo je da je ovo jedinstveni dokument u povijesti hrvatskog znanstvenog i obrazovnog sustava jer se nikada prije nije radila strategija koja obuhvaća sve segmente odgoja i obrazovanja, od ranog i predškolskog odgoja preko osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja do obrazovanja odraslih, uključujući znanost i tehnologiju. „Ako postoji dokument u Republici Hrvatskoj oko kojeg možemo graditi konsenzus onda je to Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije“, zaključio je ministar Jovanović.
Prof. dr.sc. Neven Budak , posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost, predstavio je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije. „Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete, to je važno naglasiti, jer bez kvalitetnog obrazovanja i bez kvalitetne znanosti teško da ćemo moći doseći razinu visoko razvijenih zemalja i bitno unaprijediti naše stanje“, rekao je. Naveo je glavne principe na kojima se temelji Strategija: poseban javni interes obrazovanja i znanosti, koncept cjeloživotnog učenja, fleksibilnost i prilagodljivost sustava te autonomija i odgovornost. Dva su glavna cilja Strategije, kvalitetno obrazovanje dostupno svima, pod jednakim uvjetima: „Hrvatska, ako želi biti socijalna država, mora svakom pojedincu omogućiti da mu bude dostupno kvalitetno obrazovanje“, rekao je savjetnik Budak i nastavio: „Drugi glavni cilj odnosi se na znanost, koja pridonosi boljitku društva. Hrvatsko društvo mora imati koristi od svojih znanstvenika, ali ona mora biti vrhunska i kompetitivna u svjetskim razmjerima“. Kao jednu od većih reformi prof. Budak je spomenuo produljenje trajanja osnovne škole na 9 godina s ciljem povećanja razine obrazovanosti na razini obveznog obrazovanja, radi jačanja društvene kohezije, prevencije društvene isključenosti te realizacije kurikuluma koji osigurava povoljnije preduvjete za stjecanje ključnih kompetencija. Predložena promjena stupila bi na snagu 2018. godine, nakon obrazovanja kadrova i provedene javne rasprave o kurikulumu. Prof. Budak rekao je i kako je plan smanjiti neracionalno trošenje u visokom obrazovanju i znanosti, stvoriti kompetitivna sveučilišta te povećati ulaganja privatnog sektora. Naglasio je da promjene koje se predviđaju ovom Strategijom ne mogu biti brze: „Ništa ovdje nije predviđeno da bi donijelo supstitucijalne promjene iduće godine ili za dvije godine. Ovo je dugoročna strategija, svaka odluka mora biti dobro promišljena, mora biti zasnovana na točnim pokazateljima. Sve ono što se predvidi da će se provesti, mora biti dobro pripremljeno“, naglasio je i završio porukom da su obrazovanje i znanost jamac hrvatske budućnosti.
Prezentacijom Strategije započela je javna rasprava koja će trajati do
15. studenoga 2013. godine, a svi zainteresirani građani pozvani su da se uključe u raspravu i pridodaju svoje komentare.
Pisane vijesti
