Otvarajući današnju 117. sjednicu, predsjednik Vlade Zoran Milanović osvrnuo se na dogovor koji je postignut između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije oko izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. „Jučer smo zatvorili jedan proces koji je nekoliko tjedana opsjedao hrvatsku javnost. Tu smo dosta toga naučili uz jako malu cijenu“, kazao je predsjednik Vlade i dodao da će se takve stvari, nesporazumi, događati i u budućnosti. Ponovio je da Hrvatska nije izgubila apsolutno ništa. „A mi smo navikli, nažalost, u ovih 20 godina da nam se prijeti i realno, a najčešće nerelno, i ljude to još uvijek traumatizira, ali kažem - glavu gore. Uvijek ćemo se ovako ponašati ako smatramo da smo u pravu“, dodao je. Pojasnio je njemu pomoglo da u razgovoru sa značajnim brojem europskih premijera prođe tematiku i vidi da smo ustvari u pravu. „A dokaz da je ovo bilo vrijedno razgovora postignuti je dogovor s kojim sam napola zadovoljan“, pojasnio je.
Posebno važnim istaknuo je izravnu podršku Europske komisije Vladi za ono što radi što radi u provedbi zakona o pravima nacionalnih manjina. „To je dio našeg sustava vrijednosti i pregovaračkog okvira i to je jasna poruka svima u Hrvatskoj, a prije svega stranci u oporbi, da se makne od toga, da pusti da Hrvatska bude bolje mjesto za život, mjesto u kojem se štite prava manjina“, rekao je predsjednik Vlade. Također, najavio je namjeru Vlade da se ide u postupak ustavnih promjena pojasnivši da će Vlada Saboru uputiti mišljenje da se unese promjena da ne zastarijevaju teška ubojstva. „I to je ponuda, nema cjenkanja, nema kopanja po preambuli Ustava“, kazao je predsjednik Vlade Milanović naglasivši da će se time ukinuti zastara i omogućiti kazneni progon za djela koja su zastarjela. „A ova djela o kojima se govorilo danima su zastarjela za progon, a onaj tko je protiv ustavnih promjena s tim štiti one koji su osumnjičenici i potencijalni počinitelji“, zaključio je.
Vlada je usvojila Prijedlog smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić naglasio je da će naredno trogodišnje razdoblje biti ključno za oporavak hrvatskog gospodarstva i stabilizaciju javnih financija. Nadalje, izvijestio je da će Hrvatska ući u će Hrvatska ući u Proceduru prekomjernog proračunskog deficita, jer će deficit premašiti „zlatno pravilo“ od 3 posto BDP-a. „Kako bi se proračunski manjak spustio ispod 3 posto BDP-a, a javni dug ostao ispod 60 posto BDP-a, Europska će komisija dati jasne preporuke Vladi kako izaći iz visokih deficita i javnog duga, ali treba očekivati da će taj proces trajati i nije moguće da se provede u razdoblju kraćem od tri godine“, kazao je potpredsjednik Grčić. Predstavljajući smjernice smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016., ministar financija Slavko Linić rekao je da se radi o dokumentu koji je pokazao da je godina 2014. godina nastavka štednje, ali i eksplozije deficita. Pojasnio je da će rast rashoda za kamate i troškove članstva Hrvatske u Europskoj uniji u idućoj će godini uzrokovati povećanje proračunskog deficita za oko 8 milijardi kuna te će rashodi dosegnuti iznos od 131,7 milijardi kuna, a proračunski deficit iznosit će 17,4 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a. Govoreći o javnom dugu, ministar financija kazao je da će on na kraju godine iznositi oko 190 milijardi kuna. „Na ovakvo povećanje javnog duga u prethodnim godinama značajan utjecaj imale su i mjere restrukturiranja i uvođenja reda u sektoru brodogradnje, zdravstva, prometa kao i podmirenja neplaćenih računa iz prethodnih razdoblja“, dodao je. Vlada Republike Hrvatske pripremila je dodatne mjere fiskalne konsolidacije čiji će učinak biti u potpunosti uključen prilikom donošenja plana proračuna za 2014. godinu, a koje bi trebale rezultirati bitnim restrukturiranjem prvenstveno rashodovne strane proračuna. Te mjere nužne su za smanjenje proračunskog manjka na razinu ispod 3 posto BDP-a u idućih nekoliko godina. Najvažnije reforme predviđene su u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je mjere za smanjenje deficita. „Deficit želimo u tri godine spustiti na 4,5 posto. Svi smo došli do granice izdržljivosti“, kazala je ministrica Opačić dodavši kako će mjere biti i reformske i interventne. Potpredsjednica Opačić naglasila je da je se prilikom izrade mjera posebno uzela u obzir zaštita građana koji pripadaju najugroženijim skupinama društva poput invalida i umirovljenika.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je da se radi o izmjeni koja će omogućiti punu primjenu Europskog uhidbenog naloga od 1. siječnja 2014. godine odnosno i za kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Pojasnio je da time ne rješava mogućnost da se hrvatskim građanima po principu univerzalne jurisdikcije sudi za kaznena djela iz vremena Domovinskog rata. „To je moguće. I na to moramo upozoriti jer taj problem nema ni jedna druga država u Europskoj uniji. I to može biti predmet zlouporabe od nedobronamjernih ljudi koji ne žive u Hrvatskoj. To je realno i tog moramo biti svjesni“, dodao je.
Vlada je dala mišljenje Hrvatskom saboru vezano uz Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koju je predložilo 46 zastupnika. Govoreći o inicijativi koja je pokrenuta iz Sabora, ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je da je ona sasvim racionalna i razumna jer za trajanja jednog režima se nisu mogli progoniti oni koji su ubijali u njegovo ime. „Ta je inicijativa dovela do razmišljanja o tome kakav utjecaj zastara ima na sva teška ubojstva počinjena u prošlosti, na to kako se mi, kao društvo, suočavamo s tim i je li korektno da nekome tko je ubio dvoje ili troje djece prije 30 godina danas nitko ne može ništa jer je došlo do zastare. To je duboko civilizacijska stvar i vrijednosni stav“, istaknuo je ministar. Najavio je da će se posebnim zakonom napraviti katalog svih opisa djela koja predstavljaju teško ubojstvo budući da se da se definicija teškog ubojstva mijenjala kroz povijest. „Predlažemo dodati još jedan stavak u ovom članku Ustava koji zapravo izričito ukazuje na mogućnost primjene i onih slučajeva kad zastara nastupi. Nismo se htjeli dovesti u pravnu situaciju da sad netko osporava i kaže - vi ste promijenili Ustav, ali to se odnosi samo „pro futuro“. U Ustavu ćemo propisati da se odnosi i na one slučajeve kad je već nastupila zastara“, pojasnio je ministar Miljenić. „To je nešto što treba suzbiti i ovo je instrument da se to učini, a onda se u to normalno, ubrajaju i politički motivirana ubojstva. Time je ova priča dosta jasno i precizno zaokružena i sudovi mogu raditi svoj posao“, zaključio je predsjednik Vlade Milanović.
Pisane vijesti
