„Želim vjerovati i učinit ćemo sve da se ništa ne promijeni kada su u pitanju odnosi Hrvatske i Mađarske koji su do sada bili sjajni, ali Državno odvjetništvo u Hrvatskoj je neovisno po Ustavu i u stvarnosti“, uvodno je izjavio predsjednik Vlade Zoran Milanović na otvaranju 118. sjednice.
Pojasnio je i da „ako je netko bio istaknut u pomaganju Hrvatskoj u okviru svojih mogućnosti, u zadnjih dvadeset godina, onda je to Mađarska“ te dodao da i ova Vlada njeguje posebno dobre odnose s mađarskim političarima, bez obzira na stranačku pripadnost. Premijer je rekao da u ovom slučaju postoje određene ugovorne obaveze jednih prema drugima, a Državno odvjetništvo će u okviru međunarodne pravne suradnje napraviti svoj posao, neovisno o hrvatskoj Vladi.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak predstavio je Konačni prijedlog Zakona o strateškim investicijskom projektima Republike Hrvatske. Naglasio je da je temeljni razlog donošenja zakona potreba hitnog stvaranja povoljnijih uvjeta za pokretanje značajnijih investicija u zemlji. Ovim zakonskim prijedlogom uspostavlja se procedura pripreme i provedbe investicijskih projekata s ciljem njihovog učinkovitog ostvarenja. Procedura ima za zadaću utvrditi sve potrebne procese, nadležnost tijela u čiji djelokrug spadaju, imenovanje osoba koje će imati ulogu izvršitelja od strane nadležnih tijela, obveze koje državna, područna (regionalna) i lokalna tijela preuzimaju, obveze investitora te dinamiku njihovih izvršavanja. „Samo investicije mogu osigurati gospodarski rast, više prihode u proračunu i otvaranje većih broja radnih mjesta, a jedini način na koji Vlada može utjecati na pokretanje tog investicijskog ciklusa je stvaranje uvjeta za njihovu realizaciju kroz zakonsku regulativu“, obrazložio je ministar. Pojasnio je da se ovim zakonom ne derogira ni jedno zakonom propisano područje, nego samo ubrzavaju postojeće procedure. Ni jedan projekt ne može postati strateški ako nije sukladan sa prostorno-planskom dokumentacijom koju donosi lokalna i regionalna samouprava. Zakon je i u potpunosti sukladan s Ustavom Republike Hrvatske, kao i pravnom stečevinom Europske unije, uključujući javnu nabavu i zaštitu okoliša kao prioritet, naglasio je ministar. „To je zakon Vlade Republike Hrvatske u punom smislu, jer je više od pola članova Vlade direktno sudjelovalo u njegovoj izradi“, rekao je. Naposljetku je pozvao ministre na daljnju suradnju i u njegovoj provedbi: „Kako smo ga zajedno pisali, tako ćemo ga i zajedno provoditi!“
Obrazlažući Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je da riječ o opsežnim izmjenama, sa čak 250 odredaba koje su morale biti donesene kao obveze izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, ali i kao rezultat praktične primjene postojećeg Zakona o kaznenom postupku. „S jedne strane, usklađujemo se s odlukom Ustavnog suda i zaštitu prava okrivljenika i sudionika u postupku dižemo na višu razinu nego što je bila do sada, a istovremeno uvodimo neke nove alate koji izravno utječu na efikasnost postupka, zbog čega borba protiv kriminala neće biti dovedena u pitanje, dapače, bit će efikasnija“ naglasio je ministar Miljenić. Nadalje, navedenim se izmjenama uvodi sudska zaštita u sve faze postupka, kao i striktna pravila o kaznenim prijavama, što je vrlo važno za pravnu sigurnost u ovoj zemlji, rekao je ministar i kao novinu istaknuo i nova pravila koja će unaprijediti dosad postojeće institute oprosnice i sporazumijevanja. Isto tako, izmjene će omogućiti Državnom odvjetništvo da prati imovinu počinitelja čim krenu izvidi kaznenih djela što će, kada krene i sam kazneni postupak, olakšati lociranje i naposljetku oduzimanje svega stečenog kao posljedica kaznenog djela. Zaključno, ministar je istaknuo da su izmjene kao poseban prioritet okrenute smanjenju trauma djece u postupcima, pa tako omogućuju i prisustvo osobe od povjerenja djeteta kod iskazivanja te se uklanja okrivljenik iz bilo kakvog doticaja u postupku s djetetom koje je bilo žrtva ili svjedok.
Ministar uprave Arsen Bauk predstavio je Prijedlog Zakona o udrugama. Objasnio je da taj zakon nije mijenjan od 2002. godine te je u praksi uočeno niz problema i poteškoća u njegovoj primjeni. Najvažnije novine su naglašena autonomnost udruga da statutom uređuje pitanja načina izbora i mandata predstavnika u skupštini udruge, ako je ne čine svi članovi udruge, kao i način sudjelovanja u radu skupštine udruge punoljetnih osoba bez poslovne sposobnosti u poduzimanju radnji koje se odnose na osobna i imovinska prava, te maloljetnih osoba članova udruge. Također, odredbe o nazivu udruge su jasnije propisane, a strane se udruge upisuju u Upisnik predstavništava stranih udruga koje vode uredi državne uprave u županiji ili gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave, prema sjedištu strane udruge. Novim se zakonom omogućava ostvarivanje pravne zaštite kroz dvostupanjsko rješavanje ovih upravnih stvari. Poseban naglasak je stavljen na javnost i veći opseg podataka upisanih u Registar udruga i Upisnik predstavništava stranih udruga, te bi svi podaci upisani u te registre i statut udruge bili javni, kao i javno dostupni na internetskoj stranici Ministarstva uprave. Kroz veću javnost i transparentnost rada, stvorit će se i preduvjet da primarni nadzor nad radom udruga obavljaju sami članovi, ali i zainteresirane fizičke i pravne osobe, te šira javnost. „Novim odredbama o prestanku postojanja, likvidaciji i brisanju omogućit će se lakše brisanje udruga iz Registra, a time će se javnosti dati točniji uvid u stvarnu brojnost i aktivnost udruga te općenito dinamiku osnivanja i prestanka postojanja udruga u Hrvatskoj, kojih je u ovom trenutku oko 50.000“, rekao je ministar Bauk.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić govorio je o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju: „Mi smo donijeli uredbu kojom smo omogućili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da krene u reviziju potencijalnih lažnih invalidskih mirovina, a s druge strane smo omogućili da se provode kontrolni pregledi po službenoj dužnosti za prava utvrđena na temelju invalidnosti i obustavi isplate mirovine u slučaju na neodazivanje na kontrolni pregled ili utvrđivanja nepravilnosti“. Također, uredbom je osigurano provođenje učinkovitijeg nadzora i kontrole korištenja prava iz mirovinskog osiguranja i na mirovinsko osiguranje, isplate svih mirovinskih primanja te pretpostavke za uklanjanje nepravilnosti, a time i ušteda sredstava iz državnog proračuna. „S obzirom da se u medijima pojavila informacija oko OIB-a i isplate mirovina, svi oni umirovljenici koji nisu primili obavijest HZMO-a da trebaju dostaviti OIB, njima će se isplaćivati mirovina kao i do sada, samo oni koji su u više navrata dobivali pozive da dostave OIB, trebaju ga dostaviti tako da im se nastavi isplata mirovina. U Hrvatskoj je to negdje otprilike oko 5.000 osiguranika, a izvan Hrvatske oko 40.000“, pojasnio je ministar Mrsić. Ministar branitelja Predrag Matić dodao je da nema generalne revizije braniteljskih invalidskih mirovina i da se to odnosi samo na one koji imaju nepotpunu ili lažnu dokumentaciju.
„Ovim izmjenama i dopunama predlaže se da se na jednaki način kao i za radnike u radnom odnosu, omogući osiguranje u slučaju nezaposlenosti osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost,“, rekao je ministar Mrsić o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. „Dakle, provodimo ono što smo obećali, obrtnici i vlasnici obrta moći će imati osiguranje u slučaju nezaposlenosti te kada im prestane obrt, dobivati naknadu za vrijeme nezaposlenosti“, istaknuo je ministar. Također, ministar Mrsić rekao je da se izmjenama rad Zavoda za zapošljavanje želi preusmjeriti od forme prema sadržaju, na način da se pruži kvalitetna individualna usluga i poslodavcima i nezaposlenim osobama. „Ukidamo obavezno javljanje na Zavod, više neće biti mjesečnih javljanja, nego ćemo težište prebaciti na individualni rad i program, sve s ciljem da što prije nezaposlene zaposlimo i da odu sa Zavoda“, rekao je ministar. Istaknuo je da je ovaj prijedlog prihvaćen od svih socijalnih partnera i Socijalnog vijeća za turizam, „posebno jer uvodimo novu kategoriju, a to su stalni sezonci. S tom kategorijom želimo omogućiti da ljudi koji su kvalitetni i koji su okosnica kvalitete u turizmu ostanu u radnom odnosu cijelo vrijeme, a ne da se nakon završetka sezone vraćaju na Zavod“, zaključio je ministar Mrsić.
Ministar Vrdoljak govorio je o načinu provedbe i financiranju projekta „Trg pravde“ u Zagrebu. Kazao je da se Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija zadužuje za završetak postupka javnog nadmetanja za izbor privatnog partnera i nastavak provedbe projekta javno-privatnog partnerstva „Trg pravde“ u Zagrebu. Državni ured za upravljanje državnom imovinom zadužuje se za pokrivanje troškova budućeg zakupa za projekt u državnom proračunu u svom razdjelu, a sredstva će biti osigurana prodajom postojećih nekretnina koje će se prodavati te iz drugih sredstava Ureda. „Pokrivanje troškova održavanja i režijskih troškova osigurat će Ministarstvo pravosuđa, u državnim proračunima, a sve to tijekom trajanja zakupa koji se predviđa od kraja 2019. godine“, rekao je ministar Vrdoljak.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predložio je da Vlada da suglasnost Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za osnivanje trgovačkih društava posebne namjene za upravljanje pojedinim pojavnim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Navedeno trgovačko društvo bi bilo zaduženo za upravljanje i raspolaganje fondom stanova i poslovnih prostora od komercijalne vrijednosti te održavanje rezidencijalnih objekata i ostalih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja i raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom, koji će posebnom odlukom Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za raspolaganje nekretninama biti uneseno u imovinu trgovačkog društva. Svrha društva, između ostalog, je racionalizacija troškova koji se odnose na troškove pričuve, tekućeg i izvanrednog održavanja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Društvo bi prihod ostvarivalo od najma stanova i zakupa poslovnih prostora, te prodaje istih, a sredstva bi bila dovoljna za isplatu plaća zaposlenih, troškove održavanja nekretnina, pričuve i sl., a ostatak prihoda bi se na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske mogao djelomično uplatiti u državni proračun.
Pisane vijesti
