Otvarajući današnju 119. sjednicu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na pitanje dvojezičnih natpisa u Vukovaru izrazivši otvorenost za razgovor s Vukovarcima i predstavnicima Stožera za obranu Vukovara, ali istovremeno naglasivši da se zakoni moraju poštovati i provoditi. „Hrvatska je pravna država bez razlike na bilo kojem dijelu svog teritorija, a ovo radimo zato jer u to vjerujemo i zato što želimo najviše standarde za Republiku Hrvatsku kada su u pitanju prava manjina,“ naglasio je premijer Milanović i dodao: „Kao što se u Hrvatskoj zalažem za prava manjina, tako se u Bosni i Hercegovini zalažem za prava onih koji su u manjini - tu smo principijelni i u zemlji i u inozemstvu“. Predsjednik Vlade Milanović istaknuo je da prihvaća razgovor s Vukovarcima i predstavnicima Stožera za obranu Vukovara. „Poslao sam poruku da dođu i čekamo ih. Mislim da će doći sutra. Pozvani su da dođu, ali naglašavam, ljudi iz Vukovara“, kazao je i zaključio: „To je hrvatsko pitanje, ali prije svega vukovarsko pitanje.“
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović kazao je da se izmjenama uklanja kolizija u normativnom određenju s ciljem hitnog imenovanja članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. „Stav hrvatske Vlade bio je i jest da se izbor ovih članova obavlja u Saboru na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a ne na prijedlog saborskog Odbora za obrazovanje i znanost“, naglasio je ministar. Također, izmjenama se usklađuje način izbora članova upravnih vijeća veleučilišta i visokih škola te uklanja normativna kolizija za izbor kandidata u umjetničko zvanje – umjetnički suradnik, na odgovarajuće radno mjesto. „Dodatno želimo pojasniti i propisati kriterije znanstvene odnosno nastavne izvrsnosti, sukladno kojima bi bilo moguće sa znanstvenicima i nastavnicima koji su navršili 65 godina života sklopiti ugovore o radu na određeno vrijeme u onim slučajevima u kojima postoji potreba za nastavkom njihova rada“, rekao je ministar Jovanović te kao cilj izmjena istaknuo i dodatno unaprjeđenje sustava studentskih isprava.
Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Francuske Republike o suradnji na području obrane. Ministar obrane Ante Kotromanović pojasnio je da se navedenim Zakonom potvrđuje Sporazum koji su 14. srpnja 2013. u Parizu potpisali ministri obrane dviju zemalja, a kojim se uređuje obrambena suradnja na područjima organizacije i opremanja oružanih snaga, osmišljavanja proizvodnje i nabave naoružanja i vojne opreme, organizacije zapovjedništva, logistike, obuke i usavršavanja te drugih područja suradnje oko kojih su se stranke sporazumjele.
Vlada Republike Hrvatske ne podržava Prijedlog zaključka o problematici postavljanja dvojezičnih natpisa u Gradu Vukovaru i primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela 1/3 zastupnika Hrvatskoga sabora. Ministar uprave Arsen Bauk pojasnio je da je predloženi Zaključak u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, Okvirnom konvencijom za zaštitu prava manjina, Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima, Sporazumom između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i Deklaracijom o Domovinskom ratu. Iz odredbi Okvirne konvencije jasno proizlazi kako je njihov smisao promicanje prava manjina uz poticanje duha snošljivosti i međukulturnog dijaloga, a posebice je propisana obveza poduzimanja zaštite osoba koje bi mogle biti izložene bilo kojoj vrsti diskriminacije ili nasilja zbog njihove etničke, kulturne, jezične ili vjerske pripadnosti. Vlada Republike Hrvatske u smislu članka 8. Ustavnog zakona poduzima mjere iz svoje nadležnosti kako bi u potpunosti došlo do primjene zakona odnosno ostvarenja prava nacionalnih manjina. Ministar Bauk podsjetio je i da u zadnjem Izvješću o monitoringu pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji, Europska komisija pozdravlja napore Vlade Republike Hrvatske koja nastavlja osiguravati primjenu ustavnih rješenja koji se odnose na ravnopravnu uporabu ćirilice u gradu Vukovaru, gdje pripadnici srpske nacionalne manjine imaju odgovarajući udio u stanovništvu.
Prihvaćeno je Izvješće o provedenoj analizi i ocjeni pristiglih neobvezujućih ponuda za kupnju dionica društva Hrvatska poštanska banka d.d. te je donesena Odluka o odabiru potencijalnih investitora koji će sudjelovati u postupku prodaje dionica društva Hrvatska poštanska banka d.d. Govoreći o privatizaciji Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, premijer Zoran Milanović kazao je da se radi o dvije privatizacije koje nisu iste po svojim naravi i ciljevima koje Vlada želi postići. Pojasnio je da se HPB prodaje u cjelinu najboljem ponuditelju, a s obzirom da je država praktički jedini vlasnik, glavni će kriterij biti cijena dionice. S druge strane, u slučaju Croatia osiguranja, Vlada traži partnera, ne samo kupca dionica, nego i onog tko će dokapitalizirati tvrtku, omogućiti njezino širenje u regiji i ulagati u njezino poslovanje, a istovremeno očuvati njezino ime i identitet. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je da su neobvezujuće ponude dostavile dvije banke, Erste&Steiermärkische Bank d.d. i OTP Bank. „Glavni cilj Vlade je prodati Hrvatsku poštansku banku uz što veću cijenu“, kazao je zamjenik ministra Lalovac. Pojasnio je da je Erste banka ponudila je 130,2 milijuna eura za 99 posto dionica dok je raspon cijene OPT Banke između 92,2 i 118 milijuna eura za 99 posto dionica. Istaknuo je da obadvije banke imaju vlastita likvidna sredstva i novčane rezerve za provođenje ove transakcije.
Također, prihvaćeno je Izvješće o provedenoj analizi i ocjeni pristiglih neobvezujućih ponuda za kupnju dionica i dokapitalizaciju društva Croatia osiguranje d.d. te je donesena Odluka o odabiru potencijalnih investitora koji će sudjelovati u postupku prodaje dijela vlasničkog udjela Republike Hrvatske u društvu Croatia osiguranje d.d. i dokapitalizacije društva. Zamjenik ministra Boris Lalovac istaknuo je da je cilj Vlade da, kroz prodaju određenog udjela, Croatia osiguranje postane tržišni lider u regiji. Govoreći o neobvezujućim ponudama, zamjenik ministra ustvrdio je da je Zavarovalnica Triglav d.d. ponudio cijenu dionice 1011 eura za 44 posto, odnosno negdje oko 138 milijuna eura, a dokapitalizacija bi bila 67-89 milijuna eura. PZU je ponudio za 50 posto udjela, cijenu dionice 900 eura. Prema riječima zamjenika ministra, to je negdje oko 142 milijuna eura, a dokapitalizacija bi iznosila 50 milijuna eura, dok je Adris za 43 posto udjela ponudio cijenu od 790 eura po dionici što iznosi oko 104,5 milijuna eura, dokapitalizacija bi iznosila 130 milijuna eura.
Dana je i suglasnost HŽ Infrastrukturi d.o.o. za zaduženje u inozemstvu sklapanje u iznosu od 40.000.000,00 eura, sklapanjem Ugovora o zajmu s Europskom banom za obnovu i razvoj (EBRD), za financiranje Projekta modernizacije HŽ Infrastrukture d.o.o. te je donesena Odluka o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za financiranje Projekta modernizacije HŽ Infrastrukture.
Pisane vijesti
