Ministar Linić danas je, nakon objave Eurostatovih podataka u vezi s kretanjem deficita državnog proračuna i kretanjem javnog duga RH, održao konferenciju za medije u Ministarstvu financija. Istaknuo je da postoje različite metode i podaci za izračun deficita, a Eurostatova metodologija se vodi po obračunskom principu, a ne po principu plaćanja, što znači da uključuje sve nastale obveze, „bilo kakvo ugovaranje, bilo kakav dokument, a ne je li se to platilo ili nije“, te se zbog toga podaci razlikuju u usporedbi s nacionalnom klasifikacijom. „Ta metodologija Europe pokazuje da smo najveći deficit u biti stvorili u periodu 2009., 2010. i 2011. godine, neovisno što nisu plaćene obveze. I tada, kad zbrojite te tri stavke vidite da smo tada stvorili preko 63 milijarde deficita, što znači da smo toliko enormno trošili u tim godinama.
U isto vrijeme te obveze nisu bile plaćene, u isto vrijeme nisu donesene ni reforme, da se te dubioze zaustave“, rekao je ministar, pojasnivši da se u tim najtežim kriznim godinama samo stvarao gubitak, iskazivali deficiti, nisu se plaćale obveze i nisu donošene reformske mjere kojima bi se negativni trendovi u tom dijelu zaustavili, a to je nešto što se sada po ESA metodologiji i po obračunskoj metodologiji vidi. Ministar je dodao da se po Eurostatovoj metodologiji za 2012. godinu vidi da ova Vlada plaća te dugove koji su stvarani u periodu 2009.-2011. godine i da su reforme pokrenute, da je riješena i brodogradnja, Hrvatske željeznice, ogromni izdaci u državnom proračunu te da se krenulo s uštedama, a deficit bitno spušten na 16 milijardi ili pet posto. „Prema tome, 2012. godina pokazuje da je Vlada vodila brigu o tome da se zaustave trendovi stvaranja deficita, da se pronađu reformska rješenja za uzroke koji su prikazivani u tom dijelu i, s druge strane, da su učinjene uštede u proračunu.
Ministar je posebno istaknuo da je Vlada uspjela, uz enormni rast duga koji je donio povećanje kamata, svesti prihode i rashode na gotovo istu veličinu, što znači da su rashodi značajno srezani. Također, ministar je napomenuo da se mnoge države Europske unije bore s problemom prekomjernog deficita i zaključio: „Prema tome, ako ostale zemlje uspijevaju, onda ćemo i mi biti u stanju, reformama i daljnjim postupcima, kontrolirati deficit i uspjeti se dogovoriti s Europskom komisijom o mjerama“. Što se tiče 2013. godine, ministar je kazao da će na deficit značajno utjecati „ta naša bitka za kontrolu rashoda u zdravstvu i reforme zdravstva“, a za 2014. godinu ministar je istaknuo da Vladu očekuje, osim navedenih problema, i novi deficit zbog ulaska u Europsku uniju, što iznosi 4,5 milijarde. „Sve to pokazuje koliko je ozbiljan problem deficita javnog duga i koliko su mjere koje Vlada mora poduzeti složene, jer to nije redovna procedura u kojoj samo morate smanjiti deficit, nego se morate boriti s novim dubiozama i rashodima koje donosi članstvo u EU“, rekao je ministar. Napomenuo je da recesija u gospodarstvu svojim negativnim učincima dodatno otežava posao Vlade na smanjenju prekomjernog deficita.
Ponovio je da će 2014. godina biti godina s blagim oporavkom što se tiče gospodarskog rasta, a u isto vrijeme s obvezom provođenja mjera da bi postojeći deficit umanjili, te s novim izdacima zbog članstva u Europskoj uniji. „To je razlog što imamo ovako složenu proceduru oko usvajanja državnog proračuna“, rekao je i dodao da će Vlada prijedlog proračuna do kraja idućeg mjeseca uputiti u Sabor, uz napomenu da će Europska komisija ocijeniti sve te mjere predviđene u proračunu.
Video snimka konferencije za novinare
Pisane vijesti
