Vlada je s današnje 121. sjednice Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona povećava prag za procijenjenu vrijednost nabave do kojeg ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi na 200.000,00 kuna za robe i usluge te 500.000,00 kuna za radove. Također se korigira prag nabave za radove kod potreba diplomatsko konzularnih predstavništava te se omogućava ponuditeljima ili natjecateljima koji su u postupku predstečajne nagodbe da sudjeluju u postupcima javne nabave, ako su podmirili porezna i druga propisana davanja nastala nakon otvaranja predstečajne nagodbe. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović kazao je da je riječ o osjetljivoj temi koja će uvijek biti od interesa za javnost jer je često bila predmet zlouporaba. „Međutim, u skladu s međunarodnom praksom i iskustvima drugih država Europske unije neke je korekcije trebalo napraviti“, dodao je premijer Milanović.
Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Predsjednik Vlade Zoran Milanović istaknuo je da nije riječ o ukidanju poticaja za stambene štednje, već o privremenoj korekciji u trajanju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. „Vidjet ćemo što se događa, promatrat ćemo kakav je učinak“, rekao je premijer Milanović i dodao: „Uštede su nam potrebne u proračunu više nego ikada, ušli smo u proceduru prekomjernog deficita i svaki trošak koji nije vitalan može biti predmet korekcije. No, ovo nije ukidanje, to još jednom naglašavam, radi se samo o jednoj godini.“ Nakon toga, ministar financija Slavko Linić pojasnio je razloge ove privremene mjere. Naime, državna se poticajna sredstva isplaćuju u visini 10% od uplaćenih uloga stambene štednje, pri čemu je maksimalan ulog na koji se državna poticajna sredstva mogu obračunati 5.000,00 kn. Međutim, unatoč činjenici da je Republika Hrvatska do sada isplatila više od 2 milijarde kuna državnih poticajnih sredstava, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala je na vrlo niskoj razini pa je trenutno volumen kredita danih od strane stambenih štedionica oko 3,5 milijarde kuna, a udio kredita danih od strane stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima u Republici Hrvatskoj iznosi tek 5,5%. „Također je primijećeno da najveći broj štediša nakon pet godina podiže štedne uloge te novac prenamjenjuje van stambene štednje i van nabavke stana“, kazao je ministar Linić. Pojasnio je da na tržištu nekretnina vlada zasićenje u vidu velikog broja neprodanih stanova, ali nema interesa za kupnju. Naime, čak 87% štediša su građani koji već posjeduju vlastitu nekretninu koja nije opterećena kreditom, a 17% štediša ima već dvije nekretnine, iz čega se nameće zaključak da štede za buduće generacije i za namjere različite od stambenog zbrinjavanja.
„Već više od godinu dana Ministarstvo financija vodi raspravu s kreditnim institucijama, s bankarskim sustavom, Hrvatskom narodnom bankom, ali i udrugama građana, posebno onom za zaduženja u švicarskim francima te sada želimo zaoštriti odnos Vlade prema kreditnim institucijama i više kontrolirati rashode koje građani imaju po osnovi kredita“, rekao je ministar financija Slavko Linić obrazlažući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Pojasnio je da se ovim zakonom definira da naknade vezane uz odobrene kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita, kao i da se zabranjuje uvođenje novih naknada nakon sklapanja ugovora o kreditu, te se omogućuje ministru financija da pravilnikom podrobnije propisuje pitanja vezana uz naknade. Time će se izbjeći mogućnost da naknade sadrže prikrivene elemente kojima se podiže cijena kredita, kao i mogućnost korištenja neopravdanih naknada. Također se uvodi i obveza prema kojoj je vjerovnik dužan pisanim putem potrošača upozoriti na rizike povezane s promjenom tečaja, promjenom kamatne stope te gubitkom prihoda samog potrošača. Isto tako, kod ugovaranja promjenjive kamatne stope, egzaktno se definiraju parametri koji se mogu koristiti kao osnova za promjenu ugovorene promjenjive kamatne stope čime će se spriječiti zlouporabe banaka pri određivanju parametara temeljem kojih će vršiti korekcije promjenjive kamatne stope. Nadalje, kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20%, kamatna stopa niti fiksna marža ne smiju biti veće od početnih, čime se štiti najugroženija skupina građana, koja je bila izložena ne samo rastu kamatne stope nego i značajnom rastu tečaja. „Banke se moraju vratiti na početne pozicije – ili ukupne kamate ili marže, banka se mora vratiti na početnu maržu koju je ugovorila, bez prava klizanja. Bankarski sustav misli da neće zaraditi, što samo znači da je on klizao i s maržom u prethodnim godinama“, istaknuo je ministar Linić i zaključio: „Kad govorimo o radu nelegalnih štedionica koje djeluju protuzakonito i bez ovlaštenja Hrvatske narodne banke na hrvatskom tržištu, dajemo veća ovlaštenja u upravnom postupku da se takve pojave sankcioniraju.“ Premijer Zoran Milanović kazao je da se u ovom slučaju radi o zaštiti potrošača te da je u srcu rasprave pitanje može li i u kojoj mjeri država intervenirati. Dodao je da Vlada pokušava ograničiti prostor arbitrarnosti banaka imajući cijelo vrijeme pred očima ključnu činjenicu da će se, onog trena kada sustav banaka krene u gubitke, sve raspasti. „To se mora spriječiti“, kazao je premijer Milanović i zaključio: „Mi smatramo da je naš zadatak da štitimo potrošače, a da istovremeno ni bankama ne radimo gubitke niti ih tjeramo u trošak, ali postavljamo određena pravila igre kako bi ljudi mogli normalno i sigurnije ulaziti u kreditne aranžmane“.
Raspravljalo se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Ministar financija Slavko Linić pojasnio je da se navedenim Prijedlogom zakona uvodi obveza davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti i za trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako predložena izmjena vrlo je važna u kontekstu otvaranja mogućnosti za korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Upravo su trgovačka društva i druge pravne osobe najveći potencijalni korisnici tih sredstava, a obzirom na obveze koje se moraju ispuniti prije i pri korištenju fondova Europske unije, zahtijeva se izgrađen i transparentan sustav financijskog upravljanja i kontrola. Nadalje, odredbe o političkoj odgovornosti zamjenjuju se prekršajnim odredbama i naglasak se stavlja na vjerodostojnost danih Izjava o fiskalnoj odgovornosti.
Ministar financija Slavko Linić predstavio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine, kojim se predlaže da Fond postane proračunski korisnik i da se financiranje Fonda od 1. siječnja 2014. godine obavlja na način da se ukupna sredstva prema stvarnim potrebama osiguravaju u državnom proračunu, te da sredstva pribavljena prodajom stanova stanarima koji su pravo na otkup stana stekli sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine postanu prihod državnog proračuna Republike Hrvatske i uplaćuju se u državni proračun.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika pojasnio je da se predmetnim Prijedlogom zakona provodi usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije o
trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava. Predloženim zakonom mijenjaju se i dopunjuju odredbe Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koje se odnose na srodna prava, i to na prava umjetnika izvođača, trajanje prava umjetnika izvođača (produljenje trajanja zaštite s 50 na 70 godina), te prava proizvođača fonograma i trajanje prava proizvođača fonograma (produljenje trajanja zaštite s 50 na 70 godina). U dijelu koji se odnosi na autorsko pravo, predloženim se zakonom uređuje trajanje prava za glazbena djela s riječima.
Donesena je Odluka o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarne nepogode izazvane klizanjem zemljišta tijekom travnja 2013. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji. Ukupna žurna pomoć za ublažavanje posljedica štete od elementarne nepogode izazvane klizanjem zemljišta u Krapinsko-zagorskoj županiji predlaže se u iznosu od 2.277.245,00 kuna, odnosno 10% od direktne štete na poljoprivrednim nasadima, poljoprivrednom i građevinskom zemljištu te stambeno/građevinskim objektima.
Donesena je i Odluka o osnivanju Radne skupine za koordinaciju i praćenje provedbe reformskih i drugih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. - 2016. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kazala je da je riječ o Radnoj skupini koja radi već duže vrijeme. Najavila je da će se vrlo brzo pred Vladom naći paket zakona koji će pratiti državni proračun. „Riječ je o mjerama koje bi trebale imati fiskalni učinak na proračun u 2014. godini“, rekla je potpredsjednica Opačić.
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Ministar zdravlja Rajko Ostojić pojasnio je da Ministarstvo znanosti potiče cjeloživotno obrazovanje, pa je na tom tragu promjena obaveznog zdravstvenog osiguranja kojim se regulira njihov pravni status glede obveznog zdravstvenog osiguranja starijih od 26 godina. „Svi redoviti studenti, bez obzira na godine života, i bez obzira kada su upisali studij, imaju status osiguranika obaveznog zdravstvenog osiguranja u ukupnom trajanju od osam godina od dana upisa“, zaključio je ministar Ostojić.
Pisane vijesti
