Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da hrvatska vlada nikada nije razmišljala o povećanju PDV-a i da o tome nikada nije bilo govora.
Premijer Milanović je po dolasku na summita EU-a, koji je počeo u četvrtak navečer u Bruxellesu, rekao, odgovarajući na novinarsko pitanje o skorom ulasku Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita, da će se morati dugovi morati vraćati i porezima i privatizacijom, ali da neće biti povećanja poreza.
"Netko je opet izmislio povećanje PDV-a. O tome nikada nije bilo govora", rekao je Milanović po dolasku na summit EU-a.
Hrvatska će se morati početi ponašati ozbiljnije nego do sada, a ova se vlada već dvije godine uporno pokušava ponašati ozbiljno i svatko od nas treba shvatiti da smo u zahtjevnoj situaciji, ali ne i bezizlaznoj, daleko od toga. Mi ćemo za nekoliko godina izići iz ove procedure kao i druge države", rekao je.
Dodao je da u Hrvatskoj nije bilo povećanja poreza, osim PDV-a.
"Većih poreza ionako nema, ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj je manje, jedino je PDV narastao i zbog toga se ispričavamo građanima. To je jedino što je raslo, sve drugo je padalo, svi drugi porezi su manji, niz parafiskalnih nameta je manji. Drugo je pitanje je li to dovoljno, a do sada se pokazalo da nije", rekao je premijer.
Ministar ministar financija Slavko Linić je u ponedjeljak izjavio da će za smanjenje proračunskog manjka biti nužno povećati prihode proračuna jer na rashodnoj strani nema previše mogućnosti, što ne znači da neće biti daljnih rezova i ušteda. Prihodi mogu porasti povećanjem PDV-a i uvođenjem poreza na nekretnine, rekao je Linić, ne isključivši pritom nijednu od tih mogućnosti.
Milanović je rekao da nije došlo do prekida pregovora s Mađarskom o odnosima Ine i Mola, nego da je samo odgođeno.
"Nema prekida pregovora, vjerojatno su odgođeni za nekoliko dana. Oni se vode u okviru vladina mandata, ali nisu javni. Da je došlo do prekida ja bih to znao", rekao je. Dodao je da o tome neće na summitu razgovarati s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, zato što to vodi pregovarački tim koji je odredila vlada.
Jedna od glavnih tema summita je digitalna agenda, koja predviđa da se do kraja 2015. godine stvori jedinstveno europsko digitalno tržište. "To znači da se umjesto sadašnjih puno igrača na digitalnom tržištu, telefoniji i mobitelima, od njih nekoliko desetaka ili stotina, stvori nekoliko jakih. To zvuči dobro, ali zvuči i kao monopol. Mi tu načelno imamo pozitivan stav ali i neke rezerve jer se ne želimo odreći stvari koje imamo kao država. Konkretno, smatramo da neka prava trebamo zadržati, a ne ih prepustiti Europskoj komisiji, da mi odlučujemo o koncesijama i o tome gdje će se plaćati porez. Sve su to stvari koji se tiču nas i ostalih manjih država, jer mi nismo isti kao Nijemci, Britanci i Francuzi", rekao je Milanović.
Hrvatski premijer je istaknuo da se ne slaže s prijedlogom zaključaka summita prema kojima bi čelnici trebali tek u lipnju sljedeće godine trebali ponovno razmatrati pitanje migracija u svjetlu tragičnih događaja u blizini Lampeduse. "To je neprihvatljivo i prekasno, treba odmah nešto učiniti", rekao je.
Na upit da komentira situaciju s hrvatskim članom Revizorskog suda Nevenom Matesom, kojeg Europski parlament proziva da nije održao obećanje da će se povući, Milanović je rekao da ga smatra vrhunskim kandidatom.
"O tome se oglasilo predsjedništvo EU-a, koje je reklo da je Mates imenovan striktno u skladu s procedurom i to je sve što mogu reći. Mates više nije hrvatski kadar, on radi ovdje i prima plaću od EU-a i hrvatska vlada s tim nema više veze", rekao je Milanović.
(Hina)
Pisane vijesti
