Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, osvrnuo se danas, u izjavi za medije, na redovno godišnje izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja „Doing Business“.
„Ključna poruka izvješća Svjetske banke jest da smo u zadnjih godinu dana napravili napredak u pet od deset područja. To su područja pokretanja poslovanja, zatim plaćanja poreza, poštivanja trgovačkih ugovora i sporazuma, prekogranične trgovine i rješavanja problem insolventnosti“, kazao je potpredsjednik Grčić naglasivši izričitu naznaku u izvješću da se radi o većem napretku nego u prethodnih pet godina. „Dakle, ova Vlada je u jednoj godini ostvarila napredak u reformama veći nego u prethodnih pet godina, po ocjeni predstavnika Svjetske banke“.
Potpredsjednik je pojasnio da nije došlo do napredovanja na ljestvici jer jednako kao što Hrvatska provodi reforme, provode ih u vremenu krize i sve druge zemlje. „Napredak i tih zemalja je nas ostavio otprilike na istom mjestu“. Naglasio je da treba proteći i određeno vrijeme kako bi reforme koje Vlada provodi imale utjecaja na konačni položaj Hrvatske na ljestvici. „Sad trebamo neko vrijeme da mjere koje smo već donijeli počnu davati efekte koji su mjerljivi, dakle iza kojih će postojati sasvim konkretni kvantitativni pokazatelji, ali napredak je definitivno ostvaren“.
Ključna područja na kojima u narednom razdoblju najviše treba raditi jesu izdavanje građevinskih dozvola, kako na skraćivanju vremenskih rokova za taj proces tako i na smanjenju troškova, na čemu Vlada intenzivno radi donošenjem paketa zakona koji to reguliraju. Drugo područje jest uknjižba vlasništva, odnosno sređivanje zemljišnih knjiga, a treće veliko područje jest zaštita ulagača. „Potrebno je povećati stupanj odgovornosti svih razina vlasti kada je riječ o poštivanju sporazuma o zaštiti ulagača Republike Hrvatske s drugim zemljama. Vrlo je bitno da lociramo odgovornost i da točno kažemo tko je odgovoran što neki projekti stoje i što neka ulaganja mogu doći u nepovoljnu poziciju“, rekao je potpredsjednik Grčić. Pojasnio je da prema postojećim sporazumima posljedice eventualnih zastoja snosi jedino hrvatska država. „To ubuduće ne bi smjelo biti tako. Ako lokalne samouprave, bilo kroz prostorno planiranje, izdavanje dozvola, suglasnosti i svih drugih potrebnih papira za pokretanje određene investicije, naprave pogrešku ili naprave nešto što će ugroziti ulagača, bez njegove greške, onda bi bilo logično da i eventualne posljedice toga snose upravo lokalne samouprave, a ne da se teret sudskog spora koji iz toga proizlazi isključivo prenosi na državu. To je trenutna situacija koju mi kao Vlada želimo mijenjati“.
Upitan za komentar pada industrijske proizvodnje za četiri posto, potpredsjednik Vlade Branko Grčić istaknuo je da se radi o trendu za cijelu ovu godinu. „Održava se ta relativno visoka stopa pada industrijske proizvodnje u ovoj godini, i drži se tu negdje između tri i četiri postotna poena tijekom cijele godine. Nažalost, to je rezultat tog dubokog procesa restrukturiranja industrijskog sektora u Hrvatskoj, koji se najbolje prepoznaje kroz ogroman broj predstečajnih nagodbi, u kojima sudjeluju upravo industrijska poduzeća i gdje se Vlada s partnerima, vjerovnicima, trudi staviti ih na noge i omogućiti nastavak njihovog poslovanja“, zaključio je potpredsjednik Vlade.
Pisane vijesti
