Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić na današnjoj sjednici Vlade predstavila je Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi koji sadrži nove kriterije za ostvarivanje socijalnih pomoći i usluga, kao potpora integraciji socijalno isključenih u društvo i na tržište rada, omogućuje uspostavljanje standarda kvalitete socijalnih usluga, uvjeta za provođenje deinstitucionalizacije i razvijanje novih izvaninstitucijskih usluga socijalne skrbi te omogućuje izbor i poboljšanje usluga koje korisnik može ostvariti u procesima socijalne integracije te predviđa uspostavu jedinstvenog registra korisnika socijalnih usluga i novčanih pomoći.
Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić naglasila je da se predloženim Zakonom uvodi institut zajamčene minimalne naknade,
kao novog oblika novčane naknade, koja objedinjuje četiri dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom. „Zajamčena minimalna naknada pripast će svakoj osobi koja nema dostane prihode za život, a isto tako ih ne može ostvariti prodajom svoje imovine niti davanjem te imovine u određenu funkciju“, kazala je, naglasivši da će se ukupan iznos zajamčene minimalne naknade ograničiti na 2900, 00 kuna koliko iznosi minimalna bruto plaća u Hrvatskoj. „Naš cilj je bio u ovom dijelu ne štedjeti, ovdje je riječ samo o pravednijoj raspodjeli“, rekla je i pojasnila da bi se preraspodjelom samcima i samohranim roditeljima trebala podići naknada za otprilike 200 kuna. Nadalje, potpredsjednica Opačić izvijestila je da jedinice lokalne samouprave daju milijardu i pol kuna na 50 različitih socijalnih programa koje bi trebalo preispitati kako bi se vidjeli njihovi ciljevi. „Svatko od nas mora vidjeti što može napraviti. Mi smo ovim spajanjem vidjeli da možemo puno bolje i kvalitetnije ciljati na one kategorije građana koji su najugroženiji“, rekla je. Pojasnila je da ovim zakonom napravljen još jedan iskorak na način da se centrima za socijalnu skrb omogućuje da izravno školama uplaćuju topli obrok za djecu čiji roditelji koriste socijalnu pomoć za druge potrebe. „Želimo ovoj djeci osigurati bar jedan topli obrok tijekom dana“, dodala je ministrica. Isto tako, kazala je predloženi Zakon na više načina potiče radnu aktivaciju nezaposlenih radno sposobnih korisnika socijalne pomoći. Tako se primjerice propisuje da se radno sposobnom korisniku pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje najduže do dvije godine, te on nema pravo podnijeti novi zahtjev u sljedeća 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je pravo prestalo. Ujedno, definirano je da, uz određene iznimke, pravo na zajamčenu minimalnu naknadu nema osoba koja nije evidentirana kao nezaposlena pri nadležnoj službi za zapošljavanje ili ako je u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka odbila ponuđeno zaposlenje, odnosno ako ima prilike makar privremenim, sezonskim, povremenim i sličnim poslovima ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba ili ostvariti drugi prihod. „Ovim zakonom odnosno ovim naknadama smo prvenstveno htjeli napraviti jedan pravedniji sustav“, zaključila je potpredsjednica Opačić.
Obrazlažući Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić kazao je da su ovim zakonom predložene promjene kojima je cilj da sustav bude dugotrajno održiv, ali i socijalno prilagodljiv i odgovoran. „Stoga smo u zakonu predvidjeli da svi oni naši osiguranici koji su počeli rano raditi i imaju 60 godina života i 41 godinu radnog staža, odlaze u punu starosnu mirovinu bez penalizacije“, kazao je ministar Mrsić. Također, uvodi se institut pune starosne mirovine te se produžuje dob za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina. „Temeljem procjena koje imamo, a to su: produženje životne dobi, razvoj tržišta rada u Hrvatskoj i potreba za popunjavanje radnih mjesta procjenjujemo da je potrebno da se produži dob za odlazak u mirovinu koji bi počeo 2030. godine, postupno tri mjeseca godišnje, tako da bi završio 2038. godine“, kazao je ministar. Nadalje, pojasnio je da će u Hrvatskoj 2030. godine biti preko 370 tisuća otvorenih radnih mjesta, ali da neće biti dovoljno radne snage da popuni ta mjesta. „S obzirom da je aktivizacija i rad u poznim dobnim skupinama na izrazito niskoj razini trebamo promovirati što duže ostajanje u radnom procesu“ rekao je, dodavši da se onima koji rade u intenzivnim granama poput policajaca, vatrogasaca, ribara i vojske mora omogućiti da se umirove na drugačiji način ali, isto tako, da im se omogući da, kad odu u mirovinu, i dalje rade. Ovim zakonom uvodi se blaža penalizacija za prijevremenu mirovinu ovisno o duljini radnog staža, ali i veća penalizacija za one koje odlaze ranije u mirovinu s ciljem da se stimulira ostanak na samom tržištu rada. Ministar Mrsić pojasnio je i kako se uvodi i novi institut privremene invalidske mirovine, što podrazumijeva da će se osobe nakon rehabilitacije moći vratiti na tržište rada. „Što se tiče djece osoba s invaliditetom, koja imaju pravo na mirovinu, omogućavamo im da se zaposle tijekom čega nema primanja mirovine, a ako izgube posao ponovno nastave uživati mirovinu“, dodao je. Nadalje, uvodi se minimalna mirovina i redefinira osnovna mirovina. Ministar Mrsić objasnio je da se sustav razdvaja na dva sustava - radničke mirovine i posebne mirovine odnosno one koje su definirane posebnim zakonima i financiraju se 100 posto iz državnog proračuna dok se radničke mirovine financiraju iz doprinosa. „Što se tiče isplata, svi ih primaju putem banaka i tekućih računa osim onih koji nemaju u svom mjestu poštanski ured, dok će se teškim invalidima omogućiti da bez obzira gdje jesu primaju isplatu putem pošte“, rekao je. Na kraju svog izlaganja ministar Mrsić kazao je da bi se prema ovom prijedlogu zakona rashodi za mirovine i mirovinska primanja smanjili za približno 85 milijuna kuna u 2014. godini, a u 2015. godini za 150 milijuna kuna.
Govoreći o Konačnom prijedlog zakona o obrtu, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras pojasnio je da više neće biti moguće pokrenuti ovrhu za obveze nastale u obavljanju obrta na prostoru za stanovanje obrtnika i njegove obitelji kao i na objektu koji služi za obavljanje djelatnosti. Nadalje, naveo je da se će prijedlogom zakona obrtnicima omogućiti da za života prenesu obrt na nasljednike odnosno članove uže obitelji. Ministar Maras izvijestio je da se članarina u Hrvatskoj obrtničkoj komori smanjuje za 50 posto. „Ovo je početak reforme komorskog sustava u Hrvatskoj“, istaknuo je ministar, pojasnivši da se predlaže smanjenje komorskog doprinosa na maksimalni iznos od 2 posto osnovnog odbitka iz dohotka, što je 44 kune mjesečno. „To je korak do dobrovoljnog članstva u HOK-u“, dodao je. Jedna od novina je i ukidanje liste djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost. Ministar Maras pojasnio je da će se do prihoda od najviše 10 bruto plaća u Hrvatskoj, što je trenutno 78.630 kuna, moći obavljati sve gospodarske djelatnosti kao domaća radinost, uz jednake uvjete kao i obrt. Dodao je da se to najviše odnosi na umirovljenike koji žele uz mirovinu popuniti kućni budžet dodatnom zaradom. Također, ovim prijedlogom zakona članovi obitelji mogu pomagati obrtniku bez obzira na njegovu prisutnost, ako imaju zadovoljavajuću struku. Ministar Maras naglasio je da će se ovim zakonom obrtnicima smanjiti rizik poslovanja te će ih se rasteretiti neporeznih nameta, a Hrvatsku obrtničku komoru usmjeriti ka tržištu
.
Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Važećim Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2012. godine propisano je da se zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju, a kojim rješenjem se nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje, podnosi najkasnije do 30. lipnja 2013. godine. Nakon proteka propisanog roka utvrđeno je da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske zaprimljeno ukupno 822.487 zahtjeva za izdavanjem spomenutog rješenja. „Mi cijelo ljeto i jesen obilazimo urede i dogovaramo načine kako riješiti te zahtjeve, odnosno riješiti glavninu do kraja 2015. a preostalo do 2016. No, bez obzira na sve napore riješeno je 6 posto, odnosno 50 tisuća zahtjeva. Tim intenzitetom rada legalizacija bi bila gotova za 16 godina“, kazala je ministrica graditeljstva i prostornog uređena Anka Mrak-Taritaš dodavši da to ne dolazi u obzir jer se šalje kriva poruka prema prostoru i cijelom procesu legalizacije koja znači sređivanje stanja u prostoru. Stoga se, u svrhu što učinkovitijeg i bržeg procesa rješavanja zaprimljenih zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, a time i ostvarivanja osnovne svrhe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, tj. ozakonjenja što većeg broja nezakonito izgrađenih zgrada, predmetnim Nacrtom prijedloga zakona uređuje osnivanje Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada koja će donositi rješenja o izvedenom stanju u slučajevima u kojima nadležno upravno tijelo zbog velikog broja predmeta koje ima u radu ne može u razumnom roku riješiti te predmete. „Agenciju osnivamo kako bismo osigurali da do kraja 2015. zaista dočekamo da 70-80 posto zahtjeva bude riješeno“, kazala je ministrica Mrak Taritaš, dodavši da očekuje da bi se prvi ljudi u Agenciji mogli zaposliti 1. veljače 2014.
„Tijekom ovog štrajka došli smo do cijelog niza otvorenih pitanja, do četiri problema, čak presedana u hrvatskom sindikalizmu u zadnjih 20 godina“, rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavljajući Prijedlog Odluke o razmjernom umanjenju plaće zdravstvenim radnicima koji su u mjesecu listopadu 2013. godine sudjelovali u štrajku zdravstvenih radnika. Objasnio je da je tijekom štrajka došlo do stanke u pregovorima, da se išlo dva puta na proces mirenja u istome sporu, da su po prvi puta oni koji štrajkaju istodobno pregovarali, a spomenuo je i evidentiranje radnog vremena, osobito ljudi koji rade u javnim službama 24 sata, 7 dana u tjednu, 365 dana godišnje. Kazao je i da su u Nacrtu Zakona o radu te četiri sive zone raščišćene, kako se taj slučaj ne bi ponovio. Također je kazao da, zahvaljujući Državnom inspektoratu koji je bio u tridesetak hrvatskih bolnica, nije nađena niti jedna greška sa strane poslodavca te je vođena pravilna evidencija o radnom vremenu. Predsjednik Vlade Zoran Milanović je dodao da štrajk traje već mjesec i pol dana, pa su zdravstveni radnici već dobili pune plaće za rujan, mada su pola mjeseca bili u štrajku. Usporedio je štrajk zdravstvenih radnika sa štrajkom radnika u prosvjeti, kazavši kako je nepošteno da prosvjetni radnici štrajkaju samo četiri dana i za to ih plaća sindikat, dok „ovdje 45 dana ne znamo tko štrajka, a država i prosvjetni radnici i svi porezni obveznici to plaćaju“. Zaključio je da treba utvrditi tko je odgovoran i voditi evidenciju, ne o radnom vremenu nego o radu, te da očekuje od nadležnih službi, sanacijskih upravitelja i, na kraju, Ministarstva, jasne odgovore i rješenje, a Vlada im daje punu podršku pri tom.
Pisane vijesti
