Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović i ministri odgovarali su na pitanja saborskih zastupnika tijekom aktualnog prijepodneva koje je održano danas u Hrvatskom saboru. Pitanja su postavljena iz različitih područja, od gospodarstva i financija, preko regionalnoga razvoja, pravosuđa te radnog zakonodavstva i mirovinskog sustava, do poljoprivrede i okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja, obrazovanja i sporta te vanjske politike i europskih fondova.
Odgovarajući na pitanje saborskog zastupnika Ive Jelušića o tome je li Vlada postigla dogovor s bankama na štetu građana, ministar financija Slavko Linić kazao je da neće biti dogovora s bankama jer je dogovor izigran. „Vodili smo duge pregovore s bankarskim sustavom jer smo htjeli zajedničko rješenje za građane, no kad smo vidjeli da to ne ide Vlada je utvrdila prijedlog i poslala u Sabor, a zadnji dan rasprave u Saboru bankarski je sustav ponudio određena rješenje“, pojasnio je. „U Ministarstvu je postignuto jasno rješenje - 30 posto popusta na ugovorene početne iznose, no bankari su se složili, da bi dan iza toga odustali od dogovora i idu na 30 posto od danas vrijedeći kamatne stope. To je za Vladu neprihvatljivo, što znači da neće biti dogovora s bankama jer su po stoti puta izigrali dogovor. Stoga će na izglasavanju biti onaj prijedlog o kojem se raspravljalo“, zaključio je ministar Linić.
Zastupnik Srđan Gjurković upitao je što će Vlada učiniti glede MOL-ove najave prodaje Ininih dionica, a ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odgovorio je kako je prerano donositi bilo kakve zaključke prije nego se MOL jasno službeno izjasni o namjeri prodaje INA-e. „Korporativno upravljanje nama je prva i ključna točka u pregovorima. Na drugom sastanku imali smo različita mišljenja o tome, a mi samo želimo da se INA-om upravlja prema hrvatskim zakonima, da se upravljanje uskladi prema Zakonu o trgovačkim društvima, a sve ostalo moguće je dogovoriti s kolegama iz Mađarske. Mi smo zasad vidjeli samo isto priopćenje MOL-a kao i svi građani i ne možemo govoriti o nikakvim daljnjim potezima dok ne dobijemo službenu odluku MOL-a o prodaji njihova dijela INA-e“, rekao je i zaključio: „Želja mi je da INA ostane regionalni energetski lider jer u Hrvatskoj ona to već jest“.
Na pitanje zastupnika Ivana Šimunovića o gospodarskom pojasu, predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je da je Hrvatska postala punopravnom članicom EU, a time je hrvatsko more postalo morem EU. Time je Hrvatska ušla u kompleksniji pravni režim, naglasio je premijer, u kojem je nemoguće proglasiti zonu u kojoj bi pravo na ribarenje imali samo hrvatski ribari. Proglašenje bilo kakvog posebnog pojasa u hrvatskim vodama na Jadranu koji bi bio vezan uz ribolovna prava, bilo bi pravno neutemeljeno, a „o ekološkoj zaštiti možemo razgovarati“, dodao je. Što se tiče Ljubljanske banke, premijer je kazao da ne vidi što je tu sporno: „U slovenskoj javnosti javljaju se neki prigovori, no hrvatska strana napravila je sve što je trebala učiniti, čak smo zbog toga mijenjali i Zakon o parničnom postupku". Premijer je rekao da se pravna bitka vodi u Strasbourgu te da su presude koje se donose tamo najveća opasnost za one u Sloveniji koji misle da nisu ništa dužni. „Pravda će biti postignuta, a jedino je pitanje zašto se to nije dogodilo pred hrvatskih sudovima, u posljednjih 20 godina“, zaključio je.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, na pitanje zastupnice Tatjane Šimac Bonačić o isplati mirovina osobama bez OIB-a i JMBG-a, rekao je da je naporima ministarstva i uprave broj ljudi koji nemaju OIB snižen na 50.000, od toga 5000 građana koji nisu imali OIB ni JMBG, a žive u Hrvatskoj. „Hrvatska isplaćuje preko 130.000 mirovina izvan Hrvatske i nama je u interesu da taj korisnik uživa mirovinu. Ljudima koji su nam dostavili OIB isplatili smo mirovine, a nekima nismo. Preko 1100 građana koji koriste mirovinu nisu upisani ni u birački spisak“, rekao je ministar.
Odgovarajući zastupnici Jadranki Kosor, premijer je naglasio da dugove treba vraćati, te da Vlada provodi reforme koje nisu poduzimane u proteklim godinama. „MMF u ovom trenutku nije opcija. Procedura prekomjernog deficita je nužnost, a u razgovorima s Europskom komisijom vidjet ćemo što možemo učiniti da socijalno tkanje naše zemlje ne bude ugroženo“, rekao je. Što se tiče referenduma, premijer je kazao da je Sabor najviše tijelo u Hrvatskoj, koje donosi zakone i donosi Ustav, te da će odluku, na kraju, donijeti Sabor.
„Prije svega, osobne iskaznice nikome neće biti oduzete. Što će pisati na njima i koji su uvjeti potrebni da bi se taj status prebivališta stekao i zadržao, to je drugo pitanje i nije usmjereno protiv nikoga“, odgovorio je premijer zastupniku Iliji Filipoviću na pitanje o novom Zakonu o prebivalištu i bojazni da će mnogi Hrvati koji žive izvan Republike Hrvatske ostati bez osobnih iskaznica. „Što da odgovorim ljudima u Vukovaru koji traže da policija provjerava status prebivališta građana srpske nacionalnosti, da ide od kuže do kuće i provjerava tko gdje živi? Da kažem da ili ne? Kako da se postavimo prema provođenju zakona po toj stvari?“, zapitao je premijer i zaključio: „Zakon se svugdje treba provoditi. Tu ne uzimam ničiju stranu, tu se zakon provodi. Pitanje je samo prebivališta, a ako netko vara državu i daje krive podatke odgovarat će kad tad, bez obzira bio on Hrvat, Srbin ili nešto drugo.“
Saborski zastupnik Dinko Burić upitao je predsjednika Vlade Zorana Milanovića, hoće li članarina u Europskoj uniji biti veća od sredstava koje bi Hrvatska trebala povući iz fondova Europske unije. Predsjednik Vlade Milanović pojasnio je kako je moguće da u ovoj godini dođe do određenog disbalansa između članarine i realiziranih sredstava. Dodao je i kako u idućoj godini do toga neće doći. Na pitanje zašto se kasni s donošenjem strateških dokumenata o kojima ovisi povlačenje sredstava iz fondova EU, premijer Milanović kazao je kako država nikome ne stoji na putu. „Mislim da smo dobro organizirani, a što se tiče lokalne razine tu će ovisiti o vama. Što se tiče onoga što država ugovara, kao što su željeznice, ja tvrdim da će rezultata biti, a kada je riječ o Pelješkom mostu vidjet ćemo krajem ovog mjeseca kada definitivno dobivamo studiju i vidjet ćemo hoće li to biti financirano na način na koji želimo“. Rekao je i kako je država partner, a mjerilo uspješnosti ovisiti će i o Vladi i o gradonačelnicima koji vode svoje sredine. „Nećemo biti mentori ali pomoći ćemo koliko možemo“, zaključio je predsjednik Vlade.
Odgovarajući na pitanje Nade Turine-Đurić o panici koja je zavlada zbog ukidanja potpora i statusa brdsko-planinskih područja, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić pojasnio je kako se potpore ne ukidaju već se korigiraju. „Mijenja se kategorizacija, a sva područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja se kategoriziraju prema indeksu razvijenosti“. Kazao je i kako se u to planiralo krenuti početkom 2015., „no kriza ih, tjera da se krene s prijelaznim razdobljem već u 2014. godini“. Najavio je i formiranje Fonda za fiskalno poravnanje kako bi se nekim jedinicama pomoglo u prijelaznom razdoblju. „Ako postoje neke jedinice koje preko indeksa razvijenosti prelaze 75 posto ali u dijelu fiskalnog kapaciteta su ispod 75 posto hrvatskog prosjeka razgovarali smo da formiramo Fond za fiskalno izravnanje kod takvih jedinica te da im u prijelaznom razdoblju pomognemo“. Naglasio je i kako je novi sustav potpore manje razvijenih područja bolji sustav. „Što se tiče mjera potpore, kriva je teza da ukidamo potpore tim područjima. Tu se radi o gotovo potpunom zadržavanju olakšica. Potpore za otoke i za Vukovar ostaju nedirnute. Logično je da se sredine i susjedne županije povezuju u projektima koji prelaze njihove granice“, objasnio je potpredsjednik Vlade Grčić.
Pisane vijesti
