Ministar financija Slavko Linić danas je u Banskim dvorima predstavio izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i prijedlog proračuna za 2014.-2016 godinu. U 2014. godini predviđa se umjereni rast od 1,3 posto, pri čemu se najviši doprinos rastu očekuje od investicija te izvoza roba i usluga, dok se u 2015. i 2016. godini projicira ubrzanje gospodarskog rasta na 2,2 posto, odnosno 2,5 posto.
Ministar je naglasio da u 2014. godini imamo daljnje rashode zbog kamata na javni dug, kao i povećanja doprinosa u proračunu Europske unije, a „bez gospodarskog rasta nismo bili u stanju rezati postojeće rashode na strani plaća, mirovina, subvencija. Što znači da se 2014. godine penjemo na 5,5 posto centralnog deficita.“ Naglasio je da je politika Vlade da kroz ulaganja u investicije i razvoj pokuša povećati prihode, pa su u projekciji za 2015. godinu uračunati daljnji efekti svih mjera koje su primijenjene, a centralni deficit pada na 4,2 posto u toj godini. Ponovio je da Vlada dodatnim mjerama ubrzava reforme, a provedbom reformi u zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj politici i upravi, postići će se stabilnost troškova i držati pod kontrolom rashodovnu stranu. „Program Vlade je dodatnim mjerama utjecati na investicije te stabilizirati rashodovnu stranu. Nepojavljivanjem novih rashoda, bit ćemo u stanju kontrolirati rashodovnu stranu, kao što smo to i sada učinili“, zaključio je.
Također, ministar je istaknuo da će Vlada nastaviti poticati gospodarstvo i privrednike, ali da oporavak u dvije, tri godine nije moguć. Podsjetio je da je Vlada povećanjem PDV-a, na teret svih građana, rasteretila gospodarstvo smanjivanjem zdravstvenog doprinosa, te da će nastaviti i dalje raditi na konsolidaciji i poticanju gospodarstva.
Što se tiče MMF-a i Europske komisije, ministar Linić naglasio je da oni nisu nikakav bauk, već je samo pitanje je li Vlada odgovorna i ozbiljna u provođenju mjera. „Europska komisija prihvaća koliko smo se odricali da pomognemo gospodarstvu“, naglasio je i nastavio da je bitno ono što Vlada nudi, a to su mjere kojima će reorganizirati upravu i podići efikasnost, a smanjiti administraciju u nepotrebnom dijelu, te reforme zdravstvenog i obrazovnog sustava, sustava socijalne skrbi i uprave. „Vlada ima reformske kapacitete i snage da odradi ovaj posao do kraja“, zaključio je ministar.
Pisane vijesti
