Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović sastao se danas u Osijeku s predstavnicima Grada i Županije, a potom je sudjelovao na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća u povodu obilježavanja Dana Grada.
Nakon sjednice, premijer je odgovorio na nekoliko novinarskih pitanja o jučerašnjem referendumu, pripremama za promjenu Ustava i donošenje Zakona o životnom partnerstvu. Naglasio je da održani referendum ni na koji način nije povezan s politikom Vlade Republike Hrvatske, niti je brak u hrvatskom zakonu bio definiran drugačije nego kao zajednica muškarca i žene. To nitko nije ni namjeravao promijeniti, dakle, u politici Vlade se ništa ne mijenja, Vlada će provesti ono što je i namjeravala. Jedino se, rekao je premijer, možemo zapitati je li sve ovo imalo smisla, ali to je demokracija.
Vlada ni na koji način ne može snositi krivnju za taj referendum, niti bilo tko drugi može biti kriv, ako Ustav kaže da je svaki referendum dopušten, nastavio je. „Ovaj je referendum dopušten i raspisan je i tu nema nikakve uloge Ustavnog suda, od odgovornosti ne treba bježati a katkad morate napraviti i dići ruku i za ono s čime se ne slažete“.
Predsjednik Vlade smatra da je ovaj referendum ipak bio jedna vrsta kamuflaže, ne govoreći pritom o tome kako je koji građanin glasao, jer to je njegova privatna stvar i premijer to nema pravo komentirati. Međutim, iz pozicije motiva organizatora, „ u organizacijskom smislu, ovo je na neki način bila topnička priprema za ovaj drugi referendum o pravima nacionalnih manjina, ali dok sam ja predsjednik Vlade, neka to dobro čuju, neće im to proći“.
Premijer vjeruje da ćemo Ustav promijeniti vrlo brzo i odrediti koje vrste referenduma su moguće. Potkrijepio je to primjerom Njemačke čiji se Ustav na referendumu saveznog karaktera ne može mijenjati. „To ozbiljne države imaju drugačije uređeno“, dodao je.
Zakon o životnom partnerstvu koji će uskoro biti raspravljen na sjednici Vlade je moderan europski zakon, po uzoru na zemlje kao što su Njemačka ili Austrija, nastavio je. Premijera jako zanima hoće li tom zakonu podršku dati oni koji su iz prikrajka podržavali ovaj referendum, a imaju i saborske klubove. To se odnosi na promjene Ustava, a ne na zakon o referendumu. „Zakon o referendumu je akt kojim se ovdje ništa nije moglo promijeniti, čuo sam takve komentare, da se izmjenama zakona mogao spriječiti referendum. Time se ništa nije moglo promijeniti, jer Ustav je iznad zakona i zakon samo razrađuje ustavne odredbe. Moramo promijeniti Ustav, što se tiče odredaba o referendumu, ukidanje zastare, s tim smo započeli prije par mjeseci i tu me zanima tko će biti protiv. Prema tome, mislim da radimo jedan dobar posao tim izmjenama Ustava, regije, a u hrvatskom Ustavu će se po prvi puta spomenuti regije. Vjerujem da za to imamo većinu, to je sad pitanje građanske odgovornosti jer demokracija jest i referendum, ali demokracija je prije svega u demokratskom društvu predstavnička demokracija, to je parlament, to su zakonodavne procedure i u tom smislu mi je žao zbog referenduma, jer s njime nismo ni bolji ni ljepši ni pametniji, njime nismo odlučili ništa, ali smo potrošili 50 milijuna kuna, mislim da je bilo i korisnijih stvari na koje se moglo potrošiti taj novac, ali što je tu je“. Naglasio je da Zakon o životnom partnerstvu istospolnu zajednicu ne naziva brakom, da to nikada nije bilo u Nacrtu zakona, pa je sve ovo bila jedna besmislena avantura. Njime će se urediti određeni odnosi koji praktično postoje. Novost je da se istospolne zajednice izjednačavaju u pravnom i materijalnom statusu s brakom, samo što se ne zovu brakom.
„Dakle, pravo na nasljeđivanje i niz drugih prava koje muškarac i žena u bračnoj zajednici danas imaju, a dvoje ljudi koji su istog spola nemaju, i to ih dovodi u katkad nemoguće životne situacije“. Premijer je kazao da takvo slično uređenje, bez obzira kako se ono nazivalo, imaju gotovo sve europske države. „.Zakon predstavlja veliki korak naprijed u pravu manjine, dakle manjine istospolnih zajednica. To smo najavili u izbornoj kampanji i to danas provodimo i to potpuno neovisno o ovom referendumu“. Dodao je da tim prijedlogom zakona nije planirano usvajanje djece.
Što se tiče moguće provedbe referenduma o pravima manjina, predsjednik Vlade rekao je da se ovdje radi o puno ozbiljnijem pitanju nego što je bio jučer održan referendum te da tog referenduma neće biti. „Nešto možete tolerirati do određene točke, ali kad to prerasta u otvoreni animozitet, u tretman manjine koja postaje manjina tek kad postane većina, onda se tu ne treba se skrivati iza Ustavnog suda“, rekao je premijer dodavši kako smatra da se radi o jednoj lošoj i nedobronamjernoj inicijativi kojoj će se Vlada suprotstaviti svim pravnim sredstvima jer je Hrvatska 20 godina gradila jedan sustav prava i pozitivne diskriminacije koji predstavlja društveni konsenzus i nikakvi je potpisi u tome neće obeshrabriti. „Za to nam ne treba Ustavni sud jer, ponavljam, Hrvatski sabor donosi Ustav i sam je ovlašten da ga tumači. Ako pogriješi u tom tumačenju kod donošenja zakona, Ustavni sud tada ima pravo i dužnost reagirati. Ali, da Hrvatski sabor prema jednoj odredbi Ustavnog zakona, pita bilo koga je li nešto u skladu s Ustavom, a taj isti Sabor je donio Ustav, to je, priznat ćete, neozbiljno. Dakle mogućnost da Hrvatski sabor prethodno pita Ustavni sud je li nešto u skladu s Ustavom je bježanje od odgovornosti. To je manevar, to je izbjegavanje suočavanja s teškim problemima. Postoji u politici i životu i nacije i zajednice i lakši put, eskivaža, a postoji i teži put koji uvijek u pravilu vodi do boljih rezultata. Ako je ovo teži put, mi ga biramo. Dakle, referenduma o pravima nacionalnih manjina neće biti.“
Pisane vijesti
