Otvarajući današnju sjednicu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović osvrnuo se na nedavnu izjavu da Hrvatska u sklopu međunarodnih nastojanja za uništenjem kemijskog oružja u Siriji sudjeluje u konzultacijama o mogućem transportu sastojaka u proizvodnji kemijskih otrova iz Sirije preko Sredozemlja do Atlantika. „Riječ je o operaciji Organizacije za zabranu kemijskog oružja i SAD-a, ne o NATO-ovoj operaciji“, pojasnio je, istaknuvši da je želio izvijestiti javnost, bez obzira na to kakvu će odluku Vlada donijeti. „Ne moramo donijeti nikakvu odluku. Ali moramo odlučiti želimo li biti aktivni članovi međunarodne zajednice i uz minimalni rizik, ako i takav, a to govorim s punom odgovornošću, preuzeti odgovornost za uništavanje jednog zla“, kazao je. Dodao je da se od Hrvatske očekuje da da svoj doprinos. „Od nas se očekuje, a ne traži, moli nas se, da damo jedan mali doprinos. I zato nekima ide malo na živce što se o tome govori u javnosti, valjda su mislili da će se o tome odlučivati iza pet brava i zatvorenih vrata“. Pozvao je sve one koji o tome imaju što reći, da to i naprave. „Možemo se na to oglušiti i dalje živjeti svoj zatvoreni život, a možemo napraviti dobru stvar. Ali, na kraju odluku donosi Vlada. Neće je donijeti ni civilne udruge ni ekolozi“, dodao je i zaključio: „Ozbiljne države, turističke države, ozbiljnim pitanjima pristupaju ozbiljno. Na reputaciju države itekako utječe njezina ozbiljnost i organiziranost, a ne samo guranje glave u pijesak“.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić predstavio je Plan investicija za 2014. godinu kao glavno uporište za ostvarenje Vladinih makroenomskih prognoza, i najvažnije, gospodarskog rasta koji je projiciran na 1,3 posto u idućoj godini. „Vlada nastavlja s onim strateškim ciljevima koje smo zacrtali i od kojih nećemo odustati, a to su fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i bitno intenziviranje ukupne investicijske aktivnosti, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, kao ključni preduvjet ostvarenja gospodarskog oporavka i rasta“, uvodno je naglasio potpredsjednik Vlade Grčić. Upravo s tim ciljem Vlada je formirala Plan investicija koji se primarno bazira na investicijama direktno iz državnog proračuna, ali je isto tako gro investicija baziran na aktivnosti javnih tvrtki. „Dakle, ta se stopa od 1,3 posto gospodarskog rasta bazira na projekciji od 7,6 posto rasta investicija realno u idućoj godini, te uz blagi oporavak osobne potrošnje, odnosno uz neutralni učinak vanjsko-trgovinske razmjene“, kazao je potpredsjednik Vlade te dodao: „Makroekonomski pokazatelji još uvijek nisu povoljni, međutim, treba reći da postoje određeni trendovi koji jesu pozitivni .“ To se, prije svega, odnosi na stopu rasta, gdje smo se približili prosjeku Europske unije više nego ikad od 2008. godine. Drugi ključni parametar odnosi se na nezaposlenost u državi koja je velika, međutim trend rasta nezaposlenost koji je bio dosta intenzivan prošle godine, u ovoj se godini smanjuje, no ipak je naglasio: „Bit ćemo zadovoljni tek onoga trenutka kad te trendove preokrenemo u pozitivni smjer, kad ostvarimo gospodarski rast i kad zaustavimo daljnji rast nezaposlenosti“. U 2013. godini očekuje rast agregatnih investicija u odnosu na 2012. godinu u iznosu od 3.6 milijarde kuna, odnosno trebale bi doseći približno 66 milijarde kuna, dok u 2014. godini agregatne investicije bi trebale doseći približno 73 milijarde kuna, kazao je potpredsjednik Grčić te obrazložio: „Efekt EU fondova je onaj efekt koji značajno doprinosi značajnom rastu investicija koje se financiraju direktno iz proračuna“. Što se tiče javnih poduzeća, fokus je na prometu gdje se planira oko 8 milijardi kuna investicija, u energetici 3 milijardi kuna, u obnovi vodoopskrbnih sustava 1,5 milijarde. „No, bez privatnog sektora, ne možemo ostvariti naš plan rasta“, još jednom je naglasio potpredsjednik Vlade te dodao da upravo stoga država kroz nekoliko kanala mora utjecati na privatne investicije. Jedan od tih kanala je praćenje i direktna pomoć projektima privatnog sektora, zatim direktni angažman države i radnih skupina koje trebaju raditi na uklanjaju barijera, a važan je kanal utjecaja države na privatni sektor i Zakon o poticanju ulaganja. Naposljetku, jedan je od ključnih kanala i jačanje poslovne klime, između ostalog, i kroz paket smanjenja i ukidanja parafiskalnih nameta, njih čak 51 u vrijednosti 375 milijuna kuna koje će ostati privatnom sektoru.
U Sabor je upućen Prijedlog zakona o kreditnim institucijama. „Europska komisija i Europsko vijeće intenzivno se bave promjenama zakonodavstva u dijelu bankarskog sustava i tržišta kapitala“, uvodno je kazao ministar financija Slavko Linić te pojasnio da je „ocjena da je uzrok krize u razdoblju od 2008. godine do danas u Europi prije svega bila nestabilnost i ogromni gubici u bankarskom sustavu, glavni razlog što se kompletno mijenja nadzor, regulativa i odgovornost banaka, ali i način pokrića dubioza u bankama“. To je i razlog što je donesena Direktiva o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima koja bi se trebala primijeniti za sve članice Europske unije do 1. siječnja 2014. godine. Ministar Linić kao jednu od karakteristika novog zakona naveo je uvođenje zaštitnih slojeva za očuvanje kapitala. Svrha je zaštitnog sloja ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se mogao pokriti gubitak u doba recesije, odnosno „u dobro vrijeme osiguravati rezervna sredstva za loše dane u bankarskom sustavu“. Nadalje, redefinirane su dužnosti i odgovornosti uprava i nadzornih odbora kreditnih institucija, što znači da će se tražiti daleko veća odgovornost tijela koja upravljaju bankama. Isto tako, teret sanacije banaka odsada prvo pada na vlasnika i vjerovnika, a samim time i one koji imaju štednju u bankama, a ako to ne uspije, teret preuzimaju zajednički rezervni fondovi, dok odsada tek kao zadnja opcija ostaje država na teret poreznih obveznika. „Sve se čini u Europi da porezni obveznici ne budu ti koji će ubuduće osiguravati sanaciju banaka, već se sve to prebacuje na nove sanacijske fondove koji će se kreirati“ istaknuo je ministar financija.
Ministar Linić predstavio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala kojim se želi postići pojačani nadzor institucija, a sve da bi se štitili interesi štediša i investitora te osigurala stabilnost financijskog sustava. Ujedno će se i povećati transparentnost aktivnosti institucija što je neophodno za vraćanje povjerenja građana Europske unije u financijski sektor. Također, u Sabor je upućen Prijedlog zakona o Vijeću za financijsku stabilnost kao međuinstitucionalnog tijela koje oblikuje markobonitetnu politiku Republike Hrvatske. Zadaci Vijeća, između ostalog, jesu oblikovanje makrobonitetene politike RH, identifikacije sistemskih rizika, osiguranje suradnje i razmjene informacija između nadležnih tijela, poduzimanje aktivnosti sukladno upozorenjima i preporukama ESRB-a, izdavanje upozorenja vezanih uz sistemske rizike i financijsku stabilnost. Vijeće će imati deset članova, a troškove rada Vijeća snosit će Hrvatska narodna banka.
Hrvatskom saboru upućen je Prijedloga zakona o životnom partnerstvu. Predsjednik Vlade Milanović kazao je da će zakon u Hrvatskoj primijeniti dobre europske standarde. „S njima se neće svatko složiti, ali mi vjerujemo da su ljudski, dobri, u skladu s hrvatskim Ustavom, ako hoćete i u skladu s naukom vjerske zajednice“, dodao je i istaknuo da će zakon u statusnim i ljudskim pravima u mnogočemu izjednačiti bračnu i istospolnu zajednicu. „Ali ne u potpunosti, i ne u imenu, to nikada nismo najavili, to nikada nismo ni kanili učiniti“, zaključio je. Ministar uprave Arsen Bauk rekao je da Prijedlog zakona odražava realni društveni kontekst u kojemu se nalazi Republika Hrvatska u pogledu odnosa prema položaju istospolnih zajednica u hrvatskom društvu. Pojasnio je i da jasno odražava svijest kako je potrebno sveobuhvatno regulirati položaj istospolnih zajednica kako bi se uklonile postojeće prepreke njihovoj društvenoj jednakosti. „Prijedlog zakona je pokušaj demokratskog kompromisa između vrijednosnih stajališta i svjetonazora koji se trenutno nalaze u tenziji u hrvatskom društvu“, rekao je ministar Bauk i nastavio: „Istovremeno, prijedlog odražava da velik dio građana ima bojazan i skepsu prema tome. Činjenica je da se radi o legitimnom demokratskom pravu na drugačije mišljenje“. Prijedlogom zakona o životnom partnerstvu predlaže omogućuje istospolnim partnerima sklapanje životnog partnerstva pred državnim tijelom i upis istog u registar životnog partnerstva, koji vode matični uredi. „Osigurana su im konkretna, praktična prava, potrebna za svakodnevan, normalan život“, istaknuo je ministar. Nadalje, zakon će regulirati i odnose vezane uz djecu ukoliko žive u obiteljskoj zajednici istospolnih partnera, vodeći se interesom zaštite djeteta (od prava na suodlučivanje u pitanjima svakodnevnog života, uzdržavanja djeteta, samostalno odlučivanje u važnim životnim situacijama, donošenja odluka u vezi s djecom do ostvarivanja roditeljske skrbi životnog partnera). Razlike koje postoje između istospolnih i heteroseksualnih zajednica u pogledu prava odnose se prvenstveno na položaj djece. Prijedlog zakona ne predviđa mogućnost posvajanja djece za životne partnere.
Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić predstavio je Prijedlog zakona o Inspektoratu rada. Prihvaćanjem predloženog Zakona, stvorit će se odgovarajući zakonski okvir za djelovanje Inspektorata rada, koji bi djelovao kao samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Inspektori rada bi imali nešto veće ovlasti u pogledu: otkrivanja nezakonitosti, savjetodavnog i preventivnog djelovanja usmjerenog na suzbijanje nezakonitosti koje imaju neznatne i manje društvene štetnosti i opasnosti te učinkovitijeg kažnjavanja počinitelja prekršaja u smislu izricanja novčanih kazni na mjestu počinjenja prekršaja. „Inspektorat rada moći će izricati novčane kazne i zabraniti obavljanje djelatnosti ako utvrde neprijavljivanje radnika“, kazao je ministar Mrsić.
Prihvaćeni su zaključci o najavi otkazivanja Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama te Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje. „S obzirom na to da u razgovorima sa sva tri sindikata nismo uspjeli postići dogovor, kao i sagledavajući nepovoljnu gospodarsku situaciju, predlažemo pokretanje postupka otkazivanja sva tri granska kolektivna ugovora, uz proceduru mirenja“, kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i zaključio: „Ako se ne uspije pronaći zajedničko rješenje neće se dogoditi nikakva elementarna nepogoda u sustavu obrazovanja jer ćemo odmah pristupiti razgovorima o izradi novih granskih kolektivnih ugovora“.
Ministar financija Slavko Linić izvijestio je da na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o odabiru potencijalnih investitora koji će sudjelovati u postupku prodaje dionica Hrvatske poštanske banke d.d. od 10.listopada 2013. godine Vlada Republike Hrvatske ne prihvaća obvezujuću ponudu Erste & Steiermarkische bank d.d za kupnju dionica Hrvatske poštanske banke d.d. Vlada Republike Hrvatske, na temelju provedene analize i ocjene obvezujuće ponude,utvrđuje da obvezujuća ponuda Erste & Steiermarkische bank d.d za kupnju dionica Hrvatske poštanske banke d.d. nije prihvatljiva zbog niskog iznosa ponuđene cijene za dionicu, te rizika dodatnog smanjenja cijene temeljem postavljenih uvjeta od strane Erste & Steiermarkische bank d.d. „Ovako mala cijena, koja bi se još mogla umanjiti, nema svrhe. Smatramo da će HPB i dalje dobro raditi i imati dobru poziciju na tržištu“, kazao je ministar Linić. Predsjednik Vlade Milanović dodao je kako se pokazala točnom temeljna ekonomska zasada prema kojoj stvar vrijedi onoliko koliko je netko za nju spreman platiti. „Ako to prodavatelja zadovoljava, to je to. Nas ne zadovoljava pa nećemo prodavati, kako sada stvari stoje“, kazao je.
Donesena je i Odluka o spuštanju zastava Republike Hrvatske i Europske unije na pola stijega u povodu smrti Nelsona Mandele. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić istaknula je da je Nelson Mandela osoba kojoj u našoj suvremenosti nema ravne.
Pisane vijesti
