„I ove smo godine definirali investicije kao ključnu komponentu gospodarskog rasta. Blagi oporavak potrošnje i investicije su te koje bi trebale dovesti do gospodarskog rasta, s obzirom da je utjecaj vanjske trgovine, odnosno uvoz/izvoz, neutralan prema projekcijama Vlade“, rekao je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić u Banskim dvorima na predstavljanju Plana investicija za 2014. godinu.
Što se tiče ključnih makroekonomskih pokazatelja, potpredsjednik je naglasio da još od 2008. godine nije bio manji raspon, to jest usporedni prikaz kvartalnih stopa rasta BDP-a, između stopa rasta u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a također je napomenuo da statistika pokazuje da rast nezaposlenosti usporava, pa je tako, prema kretanju broja nezaposlenih po mjesecima, 2009. bilo više od 30.000, a taj se broj sada smanjio na ispod 10.000.
Tri su ključne komponente investicijske politike-investicije iz proračuna, iz javnih društava i privatne investicije. Što se tiče investicija iz državnog proračuna, one će s 5.170.000 kuna u 2013. godini porasti na 7.236.000 kuna u 2014. godini, što je rezultat porasta ulaganja iz EU fondova. „Za javna poduzeća sve ove investicije i projekti su pripremljeni, nema više zapreke da se ti projekti realiziraju u 2014. godini“, rekao je potpredsjednik Grčić i naglasio da ukupno javne investicije rastu za 14 posto u odnosu na očekivano izvršenje u 2013. godini. Tu su još i projekti javno-privatnog partnerstva, čija je ukupna vrijednost 4.533.259,00 kuna. Također, ostvaren je napredak u ugovaranju EU sredstava u razdoblju od siječnja 2012. do prosinca 2013. godine, to jest 289,7 milijuna eura više. „To je porast od 114 posto, a u isplati sredstava iz EU fondova rast iznosi 170 posto u odnosu na pet godina do tog razdoblja“, naglasio je potpredsjednik. Dodao je da je to malo prema strukturnim fondovima, koji su osam puta veći od IPA fondova, te da iduće godine možemo dobiti 6,3 milijarde kuna, što je ogroman iznos. Potpredsjednik Grčić predstavio je i rezultate u pripremi projekata iz fondova. Trenutno su u provedbi projekti vrijedni 300 milijuna eura, a do kraja I. kvartala 2014. godine pokrenut će se provedba čak 480 milijuna vrijednih projekata. „To je veliki posao koji su odradila sva ministarstva koja sudjeluju u ovoj priči“, kazao je.
„Želim otkloniti lažnu dilemu hoće li Vlada biti orijentirana prema javnim ili privatnim investicijama. Vlada je direktno odgovorna za javne investicije, a 7,5 posto ukupnog rasta u 2014. godini u odnosu na 2013. ne može se ostvariti bez rasta privatnih investicija i Vlada će učiniti sve da pokrene privatni sektor“, rekao je potpredsjednik govoreći o privatnim investicijama. Vlada radi na sedam kanala gdje može pomoći privatnim investicijama, prvi od njih je angažman Agencije za investicije i konkurentnost koja aktivno prati 86 projekata velikih tvrtki vrijednih gotovo 7 milijardi eura, a čijom će se realizacijom zaposliti gotovo 10.000 osoba. Drugi je kanal direktno uklanjanje investicija, gdje je prijavljeno 23 investicijska projekta s preprekama ukupne vrijednosti od 1,2 milijarde eura, a čija će realizacija kreirati oko 2.863 radnih mjesta. Zakon o poticanju investicija je treći kanal, to jest učinak tog zakona. Što se tiče velikih poduzetnika, zaprimljeno je 40 prijava ukupne vrijednosti 4,2 milijarde kuna koji će otvoriti 3.500 radnih mjesta, a od malih i srednjih poduzetnika zaprimljeno je gotovo 100 posto više zahtjeva, gdje je minimalna procijenjena visina ulaganja 5,8 milijardi kuna, za 1,8 milijardi veća u odnosu na 5 godina prijašnjeg Zakona. Prema do sada zaprimljenim zahtjevima riječ je o oko 3.000 novih radnih mjesta. „Ključni problem privatnog sektora je slaba kapitalizacija i otežano financiranje, a da bi tu averziju bankarskog sektora prema riziku uklonili, pojačali smo aktivnosti HAMAG-a i HBOR-a“, rekao je potpredsjednik. Peti kanal je mijenjanje poduzetničke klime; usvojeno je 150, a provedeno 30 aktivnosti za provedbu u svrhu poboljšanja poslovne i investicijske klime. Na primjer, ukinut je 51 parafiskalni namet. Koncesije i prodaja trgovačkih društava je još jedan kanal kojim se pomaže privatnim investicijama, a posljednji je model predstečajnih nagodbi. „Tim modelom država direktno, najdirektnije poboljšava situaciju u privatnom sektoru i pokušava ga osoviti na noge. Dakle, pokušava dovesti strateške partnere, ozdraviti firme i zadržati radna mjesta“, rekao je potpredsjednik.
„Ovih sedam kanala su jasni, transparentni i aktivni cijelo vrijeme, zato me jako ražalošćuje da iz poduzetničkih struktura govore da država za njih ne radi ništa, radi cijelo ovo vrijeme“, rekao je potpredsjednik Grčić i nastavio: „Ne može se odnos države i privatnog sektora gledati samo kroz porezni sustav, a ako smo u poreznom sustavu tražili više reda, pa što je tu loše, pa konačno, mora se znati tko plaća svoje obveze, a tko ne, tu nema povlaštenih i svi u jednakoj poziciji“. Naglasio je da je predstavio promišljenu politiku baziranu na čitavom nizu stupova, koji vrlo jasno pokazuju kako država nastoji pomoći privatnom sektoru. I na kraju, iznio je i tri ključna problema u realizaciji investicija, a to su otežano financiranje, duljina trajanja javnih nabava i opće stanje u građevinskom sektoru.
Pisane vijesti
