Na današnjoj 136. sjednici Vlade Republike Hrvatske raspravljalo se o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima, kako je izmijenjena i dopunjena Protokolom kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima. Ministar financija Slavko Linić pojasnio je da se Prijedlogom zakona potvrđuje Konvencija kojom se uspostavlja potrebni međunarodnopravni okvir za pružanje uzajamne pomoći u poreznim stvarima te za poboljšavanje međusobne razmjene poreznih informacija kao važnom sredstvu u borbi protiv porezne utaje što je u suglasju s međunarodno prihvaćenim standardom o razmjeni poreznih informacija i borbi protiv porezne utaje u Republici Hrvatskoj. Na taj način se omogućava da se porezne informacije razmjenjuju i s državama s kojima Republika Hrvatska nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a pristupanje Konvenciji preduvjet je za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država u cilju unapređenja izvršenja poreznih obveza na međunarodnoj razini i provedbi zakona FATCA (Foreign Account Tax Compliance Act), a u skladu s preporukom Europske komisije. Konvenciju je potpisalo 55 država svijeta, od kojih su za Republiku Hrvatsku od bitnog značaja one s kojima nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te trenutno ne postoji mogućnost traženja poreznih informacija od istih. Osim razmjene poreznih informacija Konvencijom se otvaraju mogućnosti istodobnih poreznih nadzora, poreznih nadzora u inozemstvu te međudržavne suradnje u naplati poreza.
Donesena je Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga. Sukladno članku 14. stavku 3. Zakona o željeznici odluku o razvrstavanju željezničkih pruga donosi Vlada Republike Hrvatske. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić objasnio je da se predmetnom odlukom razvrstavaju željezničke pruge na pruge za međunarodni promet (glavne koridorske pruge koje se nalaze na međunarodnim željezničkim koridorima i njihovim granicama); regionalni promet (željezničke prometne regije u Republici Hrvatskoj) i lokalni promet. Zamjenik ministra Antešić kazao je da se radi o svojevrsnoj inventuri postojećih pruga jer pruge koje su ovom Odlukom ispale iz popisa su u potpunosti ili djelomično uništene i većina pruga je od 1991. godine izvan upotrebe. „Duljina željezničkih pruga, u skladu s ovim Prijedlogom odluke o razvrstavanju željezničkih pruga, iznosi 1480,687 kilometara pruga za međunarodni promet, zatim 626,383 za regionalni promet i 518,483 kilometra za lokalni promet ili ukupno 2625,534 kilometra“, zaključio je.
Dano je odobrenje na Godišnji program rada i Financijski plan Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za 2014. godinu. Programom rada Agencije za 2014. godinu predviđene su sljedeće aktivnosti: unapređenje standarda sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa kroz provedbu nadzora, certificiranje i licenciranje zrakoplovnih subjekata; uključivanje u proces implementacije projekata utvrđenih Lokalnim planom implementacije Jedinstvenog europskog neba, uspostavu Funkcionalnog bloka zračnog prostora Srednja Europa i Plan mjerenja učinkovitosti; izrada nacrta prijedloga podzakonskih propisa radi omogućavanja provedbe i primjene pravne stečevine Europske unije; školovanje i stručno usavršavanje kadrova Agencije; sudjelovanje u radu međunarodnih organizacija i institucija; te nastavak provedbe razvojnih projekata. U 2014. godini planira se zapošljavanje dva nova zaposlenika, čime bi Agencija imala 85 zaposlenika. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić pojasnio je da je u Financijskom planu za 2014. godinu planirano 72.248.016,00 kuna prihoda pri čemu najveći dio čine naknade (32.746.238,00 kuna) te povrat troškova za doprinos/članarinu EUROCONTROL-u (26.521.060,00 kuna). Rashodi su planirani u ukupnom iznosu od 72.248.016,00 kuna, a najveći iznos rashoda planiran je za zaposlene (25.538.040,00 kuna), te članarinu EUROCONTROL (27.732.407,00 kuna). Investicije za koje je planirano 20.929.900,00 kuna, Agencija namjerava najvećim dijelom pokriti iz viška prihoda prethodnih godina.
Vlada je prihvatila Godišnje izvješće o radu inspekcije zaštite okoliša za 2012. godinu. Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode Hrvoje Dokoza pojasnio je kako Inspekcija zaštite okoliša u okviru svojih nadležnosti obavlja inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba nad primjenom Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja i Zakona o otpadu te propisa donesenih na temelju tih zakona. „Sukladno godišnjom planu rada obavljeno 5936 pregleda i utvrđeno je da je 55 posto nadziranih osoba svoj rad uskladilo s propisima iz područja zaštite okoliša i nije bilo potrebno poduzimanje daljnjih radnji“, kazao je zamjenik ministra i dodao: „U nadzorima je izdano 1200 rješenja, a u kontrolnim nadzorima utvrđeno je da je 60 posto nadziranih osoba izvršilo nadređene mjere u propisanim rokovima.“ S obzirom na utvrđene povrede propisa i počinjenih prekršaja, nadležnim prekršajnim sudovima Inspekcija zaštite okoliša podnijela je 484 optužna prijedloga, od čega 91 posto zbog povrede odredbi Zakona o otpadu. Kao indikator učinkovitosti zabilježen je manji broj povreda propisa i manji broj ponovljenih odstupanja od propisa, kao i mali broj pokrenutih žalbenih i upravnih postupaka. Zamjenik ministra Dokoza zaključio je da se u odnosu na tri osnovne zadaće Inspekcije – zaštitu okoliša, nadzor primjene regulative i sankcioniranje u slučaju povrede propisa te informiranje javnosti o istom, učinkovitost provedbe planiranih inspekcijskih aktivnosti za 2012. godinu može ocijeniti zadovoljavajućom. U cilju unapređenja rada predlaže se uspostava mreže za suradnju i razmjenu informacija od utjecaja na rad inspekcijskih službi te snažnija suradnja s jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Isto se tako kao jedna od mjera predlaže i potpisivanje sporazuma o suradnji Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa i DORH-a u cilju jačanja institucionalne povezanosti i unapređenje međusobne suradnje nadležnih tijela.
Vlada Republike Hrvatske upoznata je sa Zapisnikom 8. sjednice Mješovitog odbora za suradnju između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske, potpisanim 18. prosinca 2013. godine u Zagrebu.
Pisane vijesti
