Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić novinarima je danas, po završetku sjednice Vlade, predstavio Reformu radnog zakonodavstva. „Set zakona koji definiraju tržište rada je u Saboru. To su tri ključna zakona: Zakon o reprezentativnosti, Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu“, kazao je uvodno ministar.
Što se tiče Zakona o radu, izvijestio je da se o njemu sa socijalnim partnerima pregovaralo godinu dana, međutim došlo se do trenutka kada daljnji napredak u razgovorima nije bio moguć. „Procijenili smo da nećemo moći doći do većeg konsenzusa nego što smo došli u ovoj verziji Zakona“. Slijedi saborska procedura, gdje će biti prilike za daljnji razgovor o svim izmijenjenim dijelovima Zakona. „Cilj nam je da se u raspravi dotaknemo svih onih pitanja koja ovaj Zakon treba razriješiti, a to su visoka stopa nezaposlenosti, niska stopa zaposlenosti i gubitak radnih mjesta“, kazao je ministar Mrsić i dodao da je cilj ovog Zakona očuvanje radnih mjesta, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje broja nezaposlenih te omogućavanje lakšeg zapošljavanja i lakše prilagodbe problemima na tržištu rada.
Što se tiče fleksibilnog uređenja radnog vremena, odnosno preraspodjele radnog vremena, ona ne dovodi do većeg intenziteta rada radnika. „Ovom izmjenom zakona željeli smo omogućiti poslodavcima koji nemaju sezonski način rada, kao što je to u građevinarstvu ili u turizmu, da u slučaju potrebe za povećanim radom mogu napraviti preraspodjelu radnog vremena. Međutim, to ne znači da će radnici raditi stalno 56 sati. Prema rješenju koje je ponuđeno u ovom Zakonu, u roku četiri mjeseca se radno vrijeme treba svesti na 40 sati tjedno, što znači da ako se u jednom tjednu radi 56 sati, onda se u drugom tjednu treba raditi 32 sata“. Većina zemalja EU ima radno vrijeme uređeno na sličan način, dodao je ministar te pojasnio da predložena rješenja omogućuju poslodavcu očuvanje proizvodnje, prilagodbu radnog vremena, transparentan način određivanja radnog vremena, a inspektoratu rada, koji se upravo ustrojava u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, pruža način za otkrivanje onih poslodavaca koji ne posluju prema Zakonu. „Napominjem da će radnici i dalje raditi 40 sati tjedno, a ako rade 48 sati to je 8 sati prekovremenih i taj prekovremeni rad mora biti plaćen“.
„Učinci ovog Zakona, zajedno sa svim onim što Vlada radi na području reformi, omogućit će da dođemo do toga da nam počne padati broj nezaposlenih i da se ljudi počnu zapošljavati“, naglasio je ministar Mrsić.
„Zakon o radu nije dirao otpremnine, nije dirao rokove za otkaz ugovora o radu i prava radnika ostala su na istoj razini, zaštićena kao i do sada. Ono što smo u proceduri napravili jest da u slučaju viška radnika, odnosno restrukturiranja poduzeća, kada je bitno da se nastavi daljnje poslovanje zdravog dijela tvrtke, a ne da ode u predstečaj ili stečaj, omogućili smo da ta procedura bude jasnija, da bude kraća. Ona je prosječno trajala između 90 i 120 dana, a prema ovom rješenju bit će između 30 i 60 dana“. Pojasnio je i da je, u dijelu Zakona koji se tiče otkaza ugovora o radu, jedina izmjena ta da poslodavac ne mora prethodno predložiti ili omogućiti radniku da radi na nekom drugom radnom mjestu, jer se pokazalo da je ta mjera u principu bila samo formalnost. Također, otkazni rok više neće biti prekidan bolovanjem. U slučaju dugotrajnog bolovanja iznad šest mjeseci, otkazni rok se prekida. Napomenuo je ponovno da prava radnika nisu dirana, otpremnine su ostale iste, otkazni rokovi su ostali isti, a Zakonom je omogućeno lakše otvaranje novih radnih mjesta, lakše i brže restrukturiranje tvrtki i smanjivanje broja nezaposlenih u Hrvatskoj. „Cilj izmjena je otvoriti nova radna mjesta i ovaj zakon zajedno s drugim zakonima ide u tom pravcu“, zaključio je ministar Mrsić.
Pisane vijesti
