Ministar Linić: 'Masa plaća se smanjuje, a pojedinačne plaće se ne diraju'

Ministar financija Slavko Linić danas je u Banskim dvorima predstavio smjernice za izradu rebalansa proračuna i mjere za smanjenje prekomjernog deficita.

Što se tiče prihodovne strane, planira se povećanje za 4,7 milijardi kuna. Oko 300 milijuna kuna dobilo bi se na osnovi povećanja poreza na dobitke od igara na sreću, s obzirom da bi se oporezivao svaki dobitak. „Isto tako, izmjenama Zakona o mirovinskim osiguranjima posebno će se regulirati isplate mirovina s beneficiranim radnim stažem, što znači da se budući umirovljenici sele iz II. mirovinskog stupa s korekcijama Zakona u I. mirovinski stup“, objasnio je ministar Linić. Ministar je objasnio da je Zakonom, koji je donesen 2009. godine, predviđeno da će umirovljenje beneficiranog radnog staža biti isplaćivano iz I. mirovinskog stupa, zbog toga jer ti umirovljenici vrlo kratko vrijeme uplaćuju u II. stup, pa svrha njihove štednje ne postoji. „Mi samo definiramo da nećemo čekati datum umirovljenja“, rekao je ministar i nastavio: „Efekti koje mi u ovu godinu unosimo su otprilike samo oni koji se odnose na vojsku, policiju i vatrogastvo. Procjena je da je to oko 2,800 milijardi kuna, što bi u ovoj godini unesli kao povrat sredstava u I. mirovinski stup. Manja uplata koja bi uslijedila u ovoj godini, s obzirom da ćemo sad uplaćivati u I. mirovinski stup, je 400 milijuna kuna, što znači da su to u ovoj godini ukupni efekti od 3,200 milijarde kuna“, pojasnio je dodatno. Također, kazao je da se povećavanjem koncesijske naknade očekuje 200 milijuna kuna, a planira se i povlačenje dijela dobiti trgovačkih društava i viškova sredstava u državnim ustanovama i institucijama, koji nisu potrošeni u ranijima godinama, te se tu očekuju efekti od jedne milijarde kuna.

„Na rashodovnoj strani smatramo da smanjenja možemo učiniti na rashodima za zaposlene od oko 370 milijuna kuna, materijalnim rashodima milijardu i 310 milijuna, na subvencijama oko 550 milijuna i dodatnim uštedama u zdravstvu, s obzirom na reforme koje se trebaju provesti tijekom ove godine, 600 milijuna kuna“, nastavio je ministar Linić. Objasnio je da se pojedinačne plaće neće dirati i neće biti otpuštanja i smanjenja plaća, već se pritom misli na sveukupnu masu plaća. Dakle, planira se veća kontrola prekovremenih sati i dodataka na plaću, te neće biti zapošljavanja na upražnjena prazna mjesta i tu su te moguće uštede. Kazao je da je Vlada ocijenila da treba preispitati neke kapitalne rashode, s obzirom na prioritete i osigurana sredstva, a to je oko 455 milijuna kuna. Stavke ostalih rashoda mogu se smanjiti za oko 320 milijuna kuna, a sveukupno su uštede na rashodovnoj strani oko 3,6 milijardi kuna.

Na kraju, ministar financija Linić rekao je da je procijenjeni deficit za 2014. je 4,6% BDP-a, a budući da predložene mjere imaju direktno negativan efekt na gospodarski rast, to jest smanjenje državne i osobne potrošnje, stopa rasta korigirana je na 0,2 posto. Prijedlog rebalansa državnog proračuna trebao bi biti na raspravi u Hrvatskom saboru prije kraja mjeseca veljače.



Pisane vijesti