Na današnjoj 140. sjednici Vlade Republike Hrvatske, zamjenik ministra uprave Zoran Pičuljan, predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, kojim se predlaže preustroj ureda državne uprave u županijama. Umjesto 20 ureda državne uprave u županijama predlaže se ustrojavanje 5 ureda državne uprave, koji se osnivaju za područje više županija i to: Ured državne uprave za središnju Hrvatsku, Ured državne uprave za sjeverozapadnu Hrvatsku, Ured državne uprave za Slavoniju i Baranju, Ured državne uprave za Istru, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Liku i Ured državne uprave za Dalmaciju. Zamjenik ministra Pičuljan ističe kako je riječ snažnoj intervenciji u državnu upravu. Novim ustrojstvenim modelom proširuje se mjesna nadležnost ureda državne uprave na područje više županija, što će omogućiti učinkovitiju raspodjelu poslova, odnosno ravnomjernu opterećenost u obavljanju poslova na širem području i time brže rješavanje predmeta, što će u konačnici utjecati na unapređenje usluga građanima i drugim strankama. Iako je prvenstveni cilj reorganizacije unaprjeđenje u pružanju upravnih usluga, uspostavom novog ustrojstvenog modela ureda državne uprave, ujedno će se ostvariti i određene uštede, koje će biti vidljive prvenstveno zbog smanjenja broja ureda državne uprave, odnosno smanjenja broja unutarnjih ustrojstvenih jedinica, smanjenja broja rukovodećih radnih mjesta te objedinjavanjem obavljanja poslova sadašnjih službi za zajedničke poslove u jednu službu odnosno jednu ustrojstvenu jedinicu u pojedinom uredu državne uprave. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović kazao je da se predloženim promjenama u sustavu državne uprave županije neće izgubiti svoje ovlasti.
Hrvatskom saboru upućeni su prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu te o izmjenama i dopuni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kao i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o boravišnoj pristojbi. Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu olakšava se poslovanje charter kompanijama, domaćih i stranih, u pogledu pružanja usluga iznajmljivanja plovila i smještaja gostiju na plovilima, odnosno ako se spomenute usluge pružaju sukladno posebnom propisu iz nadležnosti ministarstva nadležnog za pomorstvo koji uređuje uvjete za obavljanje tih usluga, ne mora se više ishoditi rješenje za pružanje tih usluga sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu. Nadalje, briše se i jedan od uvjeta za obavljanje poslova voditelja poslovnice, i to uvjet dvije godine radnog staža na odgovarajućim poslovima u turističkoj agenciji ili drugim odgovarajućim poslovima u turizmu, jer je navedeno ocijenjeno ograničavajućim prvenstveno za mogućnost samozapošljavanja, i to kako mladih još nezaposlenih osoba, ali i onih koji imaju iskustvo u turističkim agencijama ili nekim drugim sličnim poslovima u turizmu radeći temeljem ugovora o djelu i sl., ali ne i kao radnici temeljem ugovora o radu. Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o boravišnoj pristojbi reguliraju se pitanja vezana za dolazak nautičara u Hrvatsku, odnosno podmirenje obveza nautičara na jednom mjestu u cilju smanjenja nepotrebne administracije i omogućavanja nautičarima brzo i jednostavno izvršavanje obveze prema Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture i sustavu turističkih zajednica, a što je bilo do sada regulirano Uredbom o izmjenama Zakona o boravišnoj pristojbi.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, kojim se otklanjaju uočene nedorečenosti te određeni nomotehnički nedostaci i ujedno se Zakon usklađuje sa zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. U Zakon se uvode odredbe kojima je cilj uvođenje drukčije i jače kontrole nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti i to na način koji će pomiriti potrebu i interes javnosti za nadzorom s potrebom policije za žurnom i efikasnom primjenom ovlasti, kako bi policija mogla odgovoriti zahtjevima za učinkovitim sprječavanjem kriminala te otkrivanjem i procesuiranjem počinitelja kaznenih djela, posebice najtežih kaznenih djela. Pojam kriminalističkog istraživanja je redefiniran odnosno proširen i prilagođen realnim i stvarnim okvirima postupanja policije. Govoreći o novinama, ministar Ostojić pojasnio je da se uvodi i pojam analitičke obrade koja policiji omogućava procjenu utemeljenosti započinjanja kriminalističkog istraživanja ili pak predstavlja njegovu sastavnicu. Nadalje, propisana je obveza da se odobrenje za provjeru uspostavljanja elektroničke komunikacije mora temeljiti na činjenicama iz kojih je vidljivo da se drugim radnjama nije mogao ili se neće moći postići cilj policijskog posla ili bi to bilo povezano s nerazmjernim teškoćama. Isto tako, redefinirana je policijska ovlast za poduzimanje prikrivenih policijskih radnji na način da je pored motrenja, pratnje i klopke, kao prikrivena policijska radnja propisana i zasjeda. Radi omogućavanja efikasne kontrole nad njihovim provođenjem, o provedenim prikrivenim radnjama promatranja i pratnje, obvezno je izvješćivanje nadležnog državnog odvjetnika i glavnog ravnatelja policije u roku od 48 sati od njihova dovršetka. Potpredsjednik Vlade Ostojić istaknuo je uvođenje građanskog nadzora nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti i to:"Provjera uspostavljanja elektroničke komunikacije" te "Prikrivene policijske radnje". U tom smislu predlaže se osnivanje Vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti koje bi nadzor moglo provoditi nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja tijekom kojeg su navedene ovlasti primijenjene.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kazalištima, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić kazala je da se Predmetnim Prijedlogom zakona rješava nedorečenost u Zakonu o kazalištima u slučaju kada intendanta nacionalnog kazališta ili ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine trebaju sporazumno imenovati dva ili više osnivača, a sporazum se ne može postići. Predlaže se dati ovlast tijelima koja obavljaju nadzor, za imenovanje vršitelja dužnosti intendanta, odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, i to Ministarstvu kulture za nacionalna kazališta te uredima državne uprave u županijama i gradskom uredu nadležnom za poslove kulture Grada Zagreba za javna kazališta i družine. Slijedom navedenoga, određuje se da intendanta nacionalnog kazališta na prijedlog kazališnog vijeća, imenuje i razrješava predstavničko tijelo osnivača (odnosno sporazumno predstavnička tijela osnivača kada nacionalno kazalište ima više osnivača), a potvrđuje ministar kulture. Također, propisuje se da ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine čiji su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine imenuje i razrješava predstavničko tijelo osnivača na prijedlog kazališnog vijeća. Ako se dva ili više osnivača ne mogu dogovoriti oko imenovanja ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja, prednost se daje osnivaču odnosno osnivačima s većinskim udjelima koji mogu na prijedlog kazališnih vijeća imenovati ravnatelja kazališne ustanove.
Prihvaćen je „Poduzetnički impuls“ – Program poticanja poduzetništva i obrta za 2014. godinu, kojeg je predstavio ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. "Poduzetnički impuls" sadrži mjere poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva za koje se koriste sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske te Strukturnih fondova Europske unije, a koji su Republici Hrvatskoj postali dostupni ostvarenjem članstva u Europskoj uniji. Ključna odrednica "Poduzetničkog impulsa" u 2014. godini je stvaranje povoljnijeg poduzetničkog okruženja te poticanje inovacija i internacionalizacije u svrhu povećanja dodane vrijednosti stvorene u sektoru malog gospodarstva. Na osnovu "Poduzetničkog impulsa", u 2014. godini je planiran ukupni proračun u iznosu od 1.265.648.165 kuna, što uključuje i iznose za finalne isplate po projektima koji se prenose u 2015. godinu, tj. u 2016. godinu na EU–projektima). Od toga ukupnog iznosa, za dodjeljivanje bespovratnih potpora planiran je iznos od 413.825.760 kuna. Ministar Maras izvijestio je da se „Poduzetnički impuls“ za 2014. godinu sastoji od četiri programska prioriteta: jačanje konkurentnosti malog gospodarstva za što je predviđeno 413.825.760 kuna, unapređenje poduzetničkog okruženja, sa 74.590.537 kuna, promocija i učenje za poduzetništvo i obrt, s 248.080.998 kuna te lakši pristup financiranju, s 529.150.870 kuna. Predsjednik Vlade Milanović dodao je kako jedan od prioriteta mora biti i poticanje izvoza. „Treba poticati one koji se mogu sa svojim proizvodima nositi izvan Hrvatske. To su najuspješnije firme u Hrvatskoj“, kazao je premijer Milanović.
Pisane vijesti
