S danas održane 144. sjednice Vlade Republike Hrvatske u Sabor je upućen Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2014. godinu. Ministar Linić predstavio je rebalans proračuna kroz promjene na prihodovnoj i rashodovnoj strani te pojasnio njihov utjecaj na ukupni deficit i javni dug Republike Hrvatske.
„Razlog zbog kojeg radimo rebalans ovako rano je da već s ovim mjesecom osiguramo veće prihode, veće uštede, a sve u cilju smanjenja deficita i javnog duga te po preporukama Europske komisije na koji način kontrolirati prekomjerni deficit“, kazao je ministar financija te dodao: „Prve promjene koje smo učinili bile su vezane uz projekcije gospodarskog rasta, uskladivši ih s projekcijama koje je imala Europska komisija tako da smo s 1,3 gospodarskog rasta planiranih za 2014. godinu projekcije spustili na 0,2 posto.“ Jedna od okosnica projekcije rasta od 0,2 posto je i rast investicija od 3,5 posto, objasnio je ministar Linić.
Govoreći o prihodovnoj strani ovog prijedloga proračuna, ministar je, između ostalog, istaknuo: „Krećemo s novim porezom i drukčijim oporezivanjem dobitaka od igara na sreću što će u državnu blagajnu donijeti 300 milijuna više“, te dodao: „Također, ispravljamo greške i prihode II. mirovinskog stupa vraćamo tamo gdje su obveze po svim prijevremenim mirovinama, u I. mirovinski stup.“ Riječ je o prihodu koji će ove godine biti veći za 400 milijuna, a povlači se 2 milijarde i 800 milijuna kuna, što sveukupno daje promjene od 3 milijarde i 200 milijuna kuna. „Kad govorimo o povlačenju doprinosa iz II. mirovinskog stupa, smatra se da je to jednokratna, a ne strukturna mjera, što je razlog da povećavamo doprinos za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto, pa je to godišnji efekt od 2,4 milijarde, a za ovu godinu milijardu i 600 milijuna kuna“, dodatno je naglasio ministar.
„Najveći problem rashodovne strane bio je rast rashoda koji smo morali unijeti u rebalans“, rekao je ministar Linić i razjasnio: „Taj rast rashoda poseban je kod zdravstva, mirovina te programa za zapošljavanje, zbog čega smo imali 3 milijarde i 600 milijuna rasta rashoda koje je trebalo ugraditi u ovaj rebalans, tako da je pred članovima Vlade bila obveza da u tom iznosu i smanjimo rashode.“ Riječ je o ukidanju dodataka za vjernost službi zaposlenima u državnom i javnom sektoru, čime je učinjena ušteda od 500 milijuna kuna. Kao jednu od mjera, ministar Linić, naveo je i smanjenje plaća dužnosnicima za 6 posto.
„Najveće su promjene kod građana i kućanstava“, kazao je ministar i nastavio: „Mirovine smo povećali za 255 milijuna, zdravstvo smo povećali za 3 milijarde i 200 milijuna, koliko smatramo da će nam biti dovoljno za saniranje i posljednjih gubitaka iz ranijih godina, ali je zdravstvo također u planovima ušteda ocijenilo smanjenje od 719 milijuna kuna.“ Ministar Linić još je jednom naglasio da je sanacija zdravstva jedan od najvećih razloga rasta rashodovne strane.
Nadalje, projekti su smanjeni za 360 milijuna. „Rast rashoda je 4,1 milijarde. Kad se uzme prihodovna strana 3,980 milijarde minus 100 milijuna kuna, vidimo da su ukupni efekti ovog rebalansa 3 milijarde i 880 milijuna kuna“, obrazložio je ministar. Dodao je još da deficit užeg proračuna države iznosi 13 milijardi 587 milijuna ili 4,1 posto BDP-a, a kako je važno utvrditi i ukupni proračun opće države, uštede su učinjene i kod Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta pa ukupni deficit državnog proračuna iznosi 15,087 milijardi ili 4,5 posto.
„Naposljetku, kada promatramo strukturne prihode i rashode, tada nismo postigli zacrtanu preporuku, a to je smanjenje od 2,8 indeksnih poena strukturnih promjena, zato što se dio ovih prihoda smatraju jednokratnim te nam i dalje predstoje razgovori sa stručnjacima Europske komisije“, zaključno je kazao ministar financija te istaknuo: „Procjene su da su strukturne promjene s ovim našim proračunom dostigle 1,3 – 1,5 posto pa, ako tako promatramo, bit ćemo u stanju kroz tri godine spustiti deficit ispod 3 posto.“
Predsjednik Vlade Zoran Milanović nadovezao se riječima da ove godine s 2,8 milijardi pokrivamo gubitke zdravstva, nazvavši to ne sanacijom, već „krpanjem“, što je posljedica odluke smanjenja zdravstvenog doprinosa sa 15 na 13 posto. „Taj dug se vraća. Nažalost, tako je“, rekao je premijer. „Sad to korigiramo, a ukupan iznos koji nam iz II. stupa u dvije godine stoji na raspolaganju za likvidnost prema državnom proračunu je oko 5 ili malo više od 5 milijardi kuna, u ovoj godini 2,8, a sljedeće godine 2,3. Potpunim prebacivanjem doprinosa za beneficirani radni staž umjesto u II. sada u I. stup, osiguran je i trajan izvor financiranja od cca 500 milijuna kuna in continuo, pa je to onda strukturna promjena. Treba te dvije brojke odvojiti“, pojasnio je premijer Milanović. Predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da na temelju ovih projekcija u 2015. godini idemo prema 3% deficita, ocijenivši da će se vidjeti što je politički moguće „jer ovaj je rebalans politička odluka koju smo možda trebali donijeti prije 4-5 mjeseci“.
„Promjena kod Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu je da značajno smanjujemo ukupna zaduženja“, rekao je ministar Linić. Objasnio je da se 40,5 milijardi smanjuje na 33,5 milijardi, odnosno, zaduživanje će biti manje za 7 milijardi kuna, s obzirom na navedene promjene u proračunu. „Osnovna promjena Zakona o doprinosima“, nastavio je ministar, „što smo dosadašnjim zakonom imali stopu od 13 posto, a sada je vraćamo na 15 posto, a to je na godišnjoj razini efekt od 2. 400 milijarde kuna, a s obzirom da će se početi primjenjivati od 1. travnja, to je iznos od 1,6 milijardi za ovu godinu“. Također se mijenja Zakon o igrama na sreću, do sada je bilo oporezivanje dobitaka iznad 30.000 kuna, a sada se oporezuje od nultog dobitka, to jest od 1 kune, pa je do 30. 000 kuna uvedena nova stopa od 10 posto.
„U skladu s prihvaćenim rebalansom proračuna, predlažemo da se zakonom zaposlenicima u državnim i javnim službama uskrati pravo na postotno povećanje koeficijenta složenosti poslova, odnosno uvećanje plaće za 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža“, rekao je ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, predstavljajući prijedlog zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža. „Napominjem da je ovaj dodatak primarno uveden profesorima i nastavnicima u srednjim i osnovnim školama s ciljem da se njihov status poboljša, tako da ćemo njihove koeficijente uskladiti s uredbom, dakle, da ovaj dio vezan za njih ostane kao što je bio i prije, to jest izmjene se ne odnose na njih“, dodao je ministar.
Govoreći o visini trošarina na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje, ministar Linić objasnio je da je država dobila prijelazno razdoblje, što znači da u nekoliko godina treba dostići vrlo visoku razinu trošarina koja je definirana u Europi. „Tako da smo dužni na početku svake godine povećati trošarinu, da prevedem za pušače- cigarete koje su jeftinije, njima bi povećali cijenu za 0,63 kune, a za one skuplje 0,26 kuna“, objasnio je ministar.
Odlukom o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika predloženo je smanjenje za 6 posto, a isto takvo smanjenje predloženo je za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.
„Kad smo potpisali kolektivni ugovor prije tri mjeseca, uveli smo između ostalog i smjenski rad i odmah smo naglasili da ćemo koncem veljače revalvirati dobre i loše strane smjenskog rada upravo onako kako su radile i druge članice Europske unije“, uvodno je kazao ministar zdravlja Rajko Ostojić predstavljajući Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske. „Dobre strane su, primjerice, bolnica Lovran“, istaknuo je ministar zdravlja i pojasnio da je riječ o bolnici koja je zahvaljujući uvođenju smjenskog rada omogućila rad poslijepodne svih ambulanti, a građani mogu subotom i nedjeljom ujutro ići na operacije. „Dodatak je da su u toj bolnici ukupni financijski troškovi za plaće sniženi za točno 12 posto“, kazao je ministar i naglasio: „To je primjer dobre prakse, a sretna je okolnost da ta bolnica ima dovoljan broj kirurga ortopeda i anesteziologa.“ Isto tako, ministar je pojasnio da je loša je strana uvođenja smjenskoga rada da neke bolnice nemaju dovoljan broj liječnika i ostalog zdravstvenog osoblja. Kao loš primjer naveo je KBC Rijeku gdje je nedostatak anesteziologa, ali i drugih liječnika, te odlaska čak petorice anesteziologa u zemlje Europske unije pokazalo lošu stranu uvođenja smjenskog rada, jer je dostupnost usluge u toj bolnici značajno onemogućena. „S obzirom da je nas liječnike, zdravstvene profesionalce ,ali i nezdravstveno osoblje, vrhovni i ključan pravi akt Zakon o zaštiti prava pacijenata na što su nam ukazale i sve ključne udruge liječnika – Hrvatski liječnički zbor, Hrvatska liječnička komora i Akademija medicinskih znanosti te sva četiri medicinska fakulteta, predlažemo da pokrenemo postupak pregovora o sklapanju izmjena i dopuna što se prvenstveno odnosi na dežurstva“, zaključno je istaknuo ministar Ostojić i dodao: „Prvenstveno i jedino.“
Pisane vijesti
